FR-DE-YU-HR-VLADA-Vlada-Politika RFI 13. IX. TISAK FRANCUSKI RADIO - RFI13. IX. 2000.Iz tiskaDanas 'Liberation' na naslovnicu stavlja 'Povlačenje iz Austrije'. Povlačenje u vojnom značenju poslije teškog poraza. 'Le Figaro' na udarno
mjesto stavlja nezabilježen fenomen u povijesti anketa javnoga mnijenja u Francuskoj - pad popularnosti francuskog premijera Lionela Jospina za cijelih 20, ili prema drugim institutima 18 posto. Naslov je dosta rječit, čak vratoloman. Jospin se strmoglavljuje, Chirac pada. Razlozi ovoga slobodnog pada su prosvjedi vozača kamiona i razočaranje najavljenom poreznom reformom, čemu bi se s još više razloga mogao pribrojiti i razlaz s ministrom unutarnjih poslova Jean-Pierrom Chevenmentom, kao i sve veće razdor unutar vladajuće tzv. 'pluralne ljevice', koja u svom političkom koalicijskom spektru ide od 'zelenih', preko 'ružičastih' do 'crvenih'. Ako tome dodamo i pad europske monete eura, o čemu ponajviše izvješćuje 'Le Monde', mogli bismo reći da u toj disciplini sunovraćanja ili slobodnoga pada ipak vodi europska moneta ispred Jospina, moneta koja je od uvođenja u promet izgubila u odnosu na dolar oko 25 posto svoje vrijednosti.(...)
FRANCUSKI RADIO - RFI
13. IX. 2000.
Iz tiska
Danas 'Liberation' na naslovnicu stavlja 'Povlačenje iz Austrije'.
Povlačenje u vojnom značenju poslije teškog poraza. 'Le Figaro' na
udarno mjesto stavlja nezabilježen fenomen u povijesti anketa
javnoga mnijenja u Francuskoj - pad popularnosti francuskog
premijera Lionela Jospina za cijelih 20, ili prema drugim
institutima 18 posto. Naslov je dosta rječit, čak vratoloman.
Jospin se strmoglavljuje, Chirac pada. Razlozi ovoga slobodnog
pada su prosvjedi vozača kamiona i razočaranje najavljenom
poreznom reformom, čemu bi se s još više razloga mogao pribrojiti i
razlaz s ministrom unutarnjih poslova Jean-Pierrom Chevenmentom,
kao i sve veće razdor unutar vladajuće tzv. 'pluralne ljevice',
koja u svom političkom koalicijskom spektru ide od 'zelenih', preko
'ružičastih' do 'crvenih'.
Ako tome dodamo i pad europske monete eura, o čemu ponajviše
izvješćuje 'Le Monde', mogli bismo reći da u toj disciplini
sunovraćanja ili slobodnoga pada ipak vodi europska moneta ispred
Jospina, moneta koja je od uvođenja u promet izgubila u odnosu na
dolar oko 25 posto svoje vrijednosti.(...)
Oko završetka nesretne austrijske avanture kad je Europska unija
brzopleto nametnula političke sankcije jednoj svojoj članici zbog
ulaska krajnje desnice u Vladu, francuski su dnevnici sada, osam
mjeseci kasnije, jednoglasni u ocjeni da je to bila krupna
politička pogrješka. U tome ipak prednjači 'Liberation' koji ispod
naslova 'Povlačenje iz Austrije', precizira: 'Mjere poduzete u
veljači u znak prosvjeda protiv uzlaska krajnje desnice u
austrijsku Vladu, predstavljale su poraz. Zemlja je odahnula, a
Haider uživa.' Sa žaljenjem se mora konstatirati da do ovih analiza
o promašenoj europskoj politici dolazi tek sutradan nakon odluke
Europske unije kojom se poništava ona od prije osam mjeseci. Za ovih
osam mjeseci rijetki su bili oni, kako novinari tako i političari,
koji su ukazivali na vjerojatne katastrofalne političke učinke -
izolaciju Austrije i njezino stavljanje u karantenu, osim dakako tu
i tamo u rubrikama 'pisma čitatelja.
'Liberation' ipak objavljuje na cijeloj stranici mišljenje
stanovitog Olivera Marschara, profesora političke teorije na
bečkom sveučilištu, koji tvrdi čak da mjere koje Europska unija
bila poduzela protiv Austrije, predstavljaju možda prvu uistinu i
političku odluku u njenoj povijesti. Komentar je, čini se,
suvišan.
Da rukovanje, gesta izražavanja dobrih namjera, može biti opasna,
svjedoči vijest iz New Yorka u kojoj pišu opširno 'Liberation' i 'Le
Figaro'. Više od godinu dana koliko traje kampanja za senatorske
izbore u New Yorku, Hillary Clinton, prva dama Amerike srela se prvi
puta sa svojim protivnikom Rickom Lacyjem za vrijeme jedne
televizijske raspre. Glavna tema rasprava postalo je Clintonovo
rukovanje s Fidel Castrom. Lacy, udvarajući kubanskoj dijaspori,
traumatiziranoj aferom Elian, prigovorio je Hillary Clinton što se
njezin muž rukovao sa Castrom. Hillary nije ostala dužna, ali
naknadno, Bijela kuća je objavila fotografiju na kojoj se vidi kako
se Rick Lacy rukuje s Jaserom Arafatom, palestinskim liderom kojeg
republikanski gradonačelnik New Yorka Rudolph Julliani, i sam
jedno vrijeme kandidat za položaj newyorškog senatora, prije nego
li je kandidaturu prepustio Lacyu, nazivao velikim kriminalcem. A
za gala večere u New Yorku 1995. prigodom 50 obljetnice osnutka
Ujedinjenih naroda, bukvalno ga izbacio iz newyorške opere.
Je li Vladimir Putin zaista izbjegao atentat, pitanje koje
'Liberation' postavlja na početku članka Helene Despić Popović. Iz
njega doznajemo da su jučer ukrajinske službe sigurnosti, sam
čelnik te organizacije Leonid Derkač, otkrile kako je prošlog
kolovoza spriječen atentat na ruskog predsjednika za vrijeme
održavanja sastanka zajednice nezavisnih država u Jalti, na
vrhuncu krize oko podmornice 'Kursk'. Tada je Putin skratio boravak
na Krimu.
'Tko hoće Putinovu kožu', pita se u naslovu 'Liberation' i u
nastavku dajući izjavu ruskog politologa Sergeja Markova da se među
njegovim vodećim neprijateljima spominje radikalna islamska
internacionala. Navodi se i mišljenje da se može raditi o
montiranoj reklamnoj operaciji, budući da ruski predsjednik u
posljednje vrijeme boluje od iste boljke koja je pogodila i
francuski kohabitacijski dvojac - od gubitka popularnosti.
'Liberation' u kratkoj notici pod naslovom 'Uznemirenost
Ujedinjenih naroda na Kosovu' izvješćuje o ubojstvima u zadnja dva
dana novinara Šefki Popova i arhitekta Redžepa Lucija, direktora
agencije za obnovu Kosova, koji je pretprošlog tjedna bio pokrenuo
program rušenja bespravno izgrađenih hotela ili kuća. 'Liberation'
se pita ne nazočimo li rađanju jednog novog rata u pokrajini, godinu
dana nakon NATO-ve intervencije.
U obliku kratkih agencijskih vijesti 'Le Figaro' izvješćuje i o
uhidbi dvojice hrvatskih generala Ivana Andabaka i Ignaca
Koštromana. Uhićeni su na zahtjev haaškog suda u okviru istrage
ubojstva Milana Levara.
U istoj rubrici kratkih vijesti objavljuje se i agencijska vijest
'Obruč se steže oko Karadžića'. Iz vijesti se doznaje da bi se
Karadžić mogao uhititi prije održavanja izbora u Bosni koji su
najavljeni za studeni. To je moguće, navode se riječi Grahama
Blewitta, zamjenika tužiteljice haaškoga suda, koji optimizam
temelji na nedavnoj Clintonovoj izjavi da bi volio vidjeti
Karadžićevo uhićenje prije istjeka predsjedničkog mandata u
siječnju 2001. godine.
(RFI)