GS: HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM NA JMZV-U

ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Ove godine očekuje se gospodarski rast od 3 posto, u idućoj oko 4 posto, do 2003. trebalo bi biti najmanje 60.000 zaposlenih više nego ove godine, do sada je podmireno 6,3 milijardi kuna, od ukupno 9,5 milijardi kuna državnog duga s početka godine, a do kraja godine planira se vratiti i ostatak. Rješavanje nagomilanih i zatečenih problema javnih financija, problema nelikvidnosti, ubrzana privatizacija, rasterećenje gospodarstva nizom promjena u poreznom sustavu, uz ostalo i smanjenjem stope poreza na dobit sa 35 na 25 posto, ali i zadržavanje zaštitne kamate koja bi iznosila 3,5 posto, osnivanje posebnog ureda za borbu protiv korupcije, neke su od poruka premijera Ivice Račana i članova Vlade izrečene na današnjem Hrvatskom gospodarskom forumu. #L# Forum, već tradicionalni susret i razgovor premijera i članova Vlade s gospodarstvenicima, tijekom Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, organizirali su Hrvatska gospodarska komora i Zagrebački velesajam. Velikom broju gospodarstvenika s ocjenom dosadašnjeg stanja i najavom budućih poteza izvršne vlasti obratili su se premijer, potpredsjednik Slavko Linić, te ministri Goranko Fižulić, Mato Crkvenac, Pave Župan Rusković, Božidar Pankretić i Željko Pecek. Osnovna je orijentacija Vlade, kazao je premijer, osigurati razvoj, prosperitet, i to unutrašnjim reformama koje nisu lake i ne mogu se brzo izvesti, te suradnjom sa svijetom. A za to je potrebna sinergija, suradnja svih, Vlade, gospodarstvenika i svih ostalih čimbenika, Račanova je poruka koju su u više navrata ponovili i pozdravili i gospodarstvenici. Premijer je ocijenio je da je već u dosadašnjem radu Vlade nešto učinjeno, ali da mnogo toga još treba učiniti. Ohrabrujućim su mu neki gospodarski pokazatelji iz prvih šest mjeseci rada Vlade, npr. - rast BDP-a od 4 posto u prvom polugodištu ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje, rast industrijske proizvodnje od 2,6 posto. Do kraja godine, kazao je, država planira vratiti svih 9,5 milijardi kuna državnih dugova, a do sada je vraćeno već 6,3 milijarde. Račan je istaknuo da se u ovoj godini planira stopa rasta od 3 posto, a u idućoj 4 posto. Ne spadam u one koji licitiraju stopama, već umjesto toga treba vidjeti kako da rast bude što brži i kvalitetniji, poručio je. Članovi Vlade upozorili su na problem nelikvidnosti, te posebno nezaposlenosti. Vlada očekuje da do 2003. u Hrvatskoj bude više od 1,4 milijuna zaposlenih, što je najmanje 60.000 više nego ove godine, kazao je premijer. Uloga Vlade bit će okrenuta stvaranju uvjeta za proizvodnju, održanju makroekonomske stabilnosti, pravne sigurnosti. Vođenje gospodarstva nije uloga države i Vlada će tu zadržati ulogu samo u prijelaznom razdoblju, poručio je gospodarstvenicima Slavko Linić. Objasnio je da se to odnosi na potrebu rješavanja nagomilanih i zatečenih problema javnih financija, problema nelikvidnosti, i sl. Posebno je istaknuo potrebu ubrzanja procesa privatizacije. "Oko 740 društava koje su odgovornost ili vlasništvo države pokazuju da država ne upravlja dobro, zato je zadatak privatizacije, privatizacija", poručio je Linić. On očekuje da se država, na različite načine, već iduće godine povuče iz toga portfelja. Kao gospodarske grane za koje Vlada smatra da imaju tržište i u Hrvatskoj i izvan nje, Linić je naveo brodogradnju, agrokompleks, metalsku i aluminijsku industriju. Pozvao je stoga i gospodarstvenike i bankarski sektor da sudjeluju u pronalaženju modela za konsolidaciju tih grana. Zadatak Vlade u stvaranju uvjeta za proizvodnju Linić vidi u sniženju poreznog opterećenja i carina. Smanjenjem poreza i doprinosa, bez diranja plaća, možemo smanjiti cijenu rada i time povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, rekao je. Kao obvezu Vlade naveo je i potrebu da se pobrine za povoljniju cijenu električne energije za gospodarstvo, te potrebu uvođenja automatizma u određivanju cijena naftnih derivata iako to nosi opasnost za maloprodajnu cijenu. Linić je gospodarstvenicima uz ostalo poručio da inflacija u idućem razdoblju ne bi smjela prijeći 5 posto, da bi kamatne stope do kraja godine mogle pasti ispod 10 posto, najavio zakonski prijedlog o osnivanju posebnog odjela, ureda za borbu protiv korupcije, te popravljanje određenih zakona, odnosno stvaranje okvira za veću učinkovitost pravosuđa. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić izuzetno važnim smatra mjere za poticanje izvoza i stranih ulaganja jer će to pomoći rješavanju osnovnog problema - nezaposlenosti. Gospodarstvenicima je poručio da, nakon što politika otvori vrata, sami trebaju učiniti sve kako bi se vratili na azijska i afrička tržišta na kojima su bili itekako prisutni prije desetak godina. Najavio je da će Ministarstvo gospodarstva iduće godine subvencionirati izvoznike putem subvencioniranja kamata HBOR-a. Cilj nam je da u najkraćem roku, do konca 2001. godine, 80 posto proizvoda bude u režimu slobodne trgovine, kazao je Fižulić, koji očekuje da se možda još ove godine okončaju razgovori o ugovorima o slobodnoj trgovini s EFTOM, CEFTOM. Ova Vlada ide za tim da hrvatski građani zadovoljavaju sve svoje potrebe u hrvatskim trgovinama, po istim cijenama kao u susjednim zemljama, kazao je Fižulić, osvrćući se i na brojne prosvjede zbog količinskog ograničavanja uvoza nekih proizvoda bez plaćanja carine. Predstavljajući radnu verziju o kojoj još Vlada nije raspravljala, ministar financija Mato Crkvenac je prioritetom fiskalne reforme označio zadržavanje rashoda državnog proračuna u iduće tri godine na 50 milijardi kuna, a konsolidirane države na 75 milijardi kuna. Među promjenama poreznog sustava najavio je izradu općeg poreznog zakona. Novine bi bile da žalba odgađa izvršenje prvog rješenja, a država i porezna uprava imale bi pravo ispitati izvore, poslovne i osobne, imovine svakog građanina. Najavio je i zakon o poreznim savjetnicima, o lokalnim porezima kojim bi se utvrdili vrste i okviri poreza lokalnih jedinica. Izmjenama Zakona o porezu na dobit snizila bi se stopa sa 35 na 25 posto, a kombiniralo bi se to i sa zaštitnom kamatom od 3,5 posto, dok se kod poreza na dohodak i uvođenja još jedne stope od 15 posto (uz sadašnjih 25 i 35 posto), ozbiljno se razmatra i oporezivanje dividende stopom od 15 posto. Iznoseći projekcije konsolidirane države u idućem razdoblju, Crkvenac je posebno izdvojio smanjenje udjela poreznih prihoda u BDP-u sa 40,1 posto na 33,9 posto, te smanjenje ukupnog manjka proračuna sa 9,63 posto u prošloj na 2,15 posto u 2003. godini. Rezultati ovogodišnje turističke sezone premašili su očekivanja, a pred nama je priprema iduće sezone, kazala je Pave Župan Rusković. Za iduću je sezonu planirano povećanje od 10 posto, no, kako su ove godine premašeni rekordi, a kapaciteti ograničeni, predviđa se da će rast biti oko pet posto, istaknula je. Predsjednik HGK Nadan Vidošević, a i brojni gospodarstvenici u svojim pitanjima, posebno su se osvrnuli na izradu i predstavljanje strategije razvitka. Oko okvira te strategije potrebno je postići visok stupanj suglasnosti svih aktera na političkoj sceni, kazao je Vidošević. Uz to ističe potrebu funkcioniranja pravne države i stvaranje poduzetničke klime uz obrazovanje menadžmenta. Na potrebu stručnog menadžmenta upozorio je i glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević. Bitnim faktorom za izlazak Hrvatske iz recesije smatra i točno definiranje vremenskih rokova, odnosno potrebu da Vlada kaže u kome će roku donijeti pojedine zakone i akte, ili strategiju razvitka kako bi se poduzetnici mogli pripremiti za promjene koje će uslijediti. Svojim pitanjima gospodarstvenici su upozorili i na problem "sive ekonomije", a tražili su i dodatna objašnjenja mjera za snižavanje cijene rada, poticanje izvoza. (Hina) bn/mku ds