POJAČAN PROMET U TURISTIČKOJ SEZONI NIJE UTJECAO NA RAST BROJA NESREĆA

ZAGREB, 12. rujna (Hina) - Iako je za vrijeme turističke sezone na hrvatskim prometnicama bilo daleko više vozila negoli proteklih godina u istom razdoblju, nije se povećao broj prometnih nesreća. Štoviše upravo je zbog povećanoga prometa, što je ponekad rezultiralo i zastojima bilo manje nesreća s najtežim posljedicama, smrtno stradalima i teško ozlijeđenim osobama, rekao je Hini načelnik Odjela prometne policije Ministarstva unutarnjih poslova Ante Divić.#L# U srpnju i kolovozu u cijeloj se Hrvatskoj dogodilo 14.898 prometnih nezgoda u kojima je poginulo 148 osoba, teško je ozlijeđeno 1.007 osoba, a lakše 3.439. Ističući da broj nesreća tijekom ove turističke sezone nije znatno odskakao od broja nesreća tijekom prošlih godina, kada je na prometnicama bilo znatno manje turista, posebno onih iz inozemstva Divić je iznio podatke da je u istom razdoblju prošle godine zabilježeno 13.717 nezgoda, u kojima je poginulo 145 osoba, teško ozlijeđeno 969, a lako 3.189 osoba. Prema vrstama prometnih nesreća u kojima je bilo poginulih osoba u dva se mjeseca ovogodišnje turističke sezone dogodilo 40 slijetanja s ceste, 39 frontalnih sudara, 17 naleta na pješaka, osam bočnih sudara, šest naleta na bicikliste, četiri udara u parkirano vozilo, tri lančana sudara, tri udara u objekte na cesti, dva naleta na motocikliste, po jedan slučaj sudara s vlakom i nalet na životinju i pet sudara ostalih vrsta. Nesreće u kojima je nažalost bilo i poginulih u najvećem su broju slučajeva prouzrokovane nepropisnom brzinom ili brzinom neprimjerenoj uvjetima, a slijede nepropisna pretjecanja, vožnja na nedovoljnoj udaljenosti, zakašnjelo uočavanje opasnosti, te nepropisno uključivanje u promet i nepoštivanje prednosti prolaska. I visoke temperature uzroci nesreća Ne treba zaboraviti da povećani broj prometnih nesreća u ljetnom razdoblju uzrokuju i visoke temperature, koje kod mnogih vozača, posebno u slučajevima gužvi na cestama izazivaju nervozu i agresivnost, kazao je Divić. Dodaje da je uzrok nesreća u mnogim slučajevima i loša prometna kultura. U srpnju i kolovozu 16 najtežih prometnih nesreća izazvali su vozači bez položenog vozačkoga ispita, kao i znatan broj vozača pod utjecajem alkohola ili pak onih s neregistriranim vozilima. Pomanjkanju prometne i ostale kulture u prilog idu i podatci da su u sedam nezgoda u kojima je bilo poginulih, vozači koji su uzrokovali sudar pobjegli s mjesta nesreće. Unatoč velikom broju stranih državljana na hrvatskim cestama oni su prouzročili samo manji broj najtežih nesreća, rekao je Divić. Od ukupno 129 nezgoda u kojima je bilo poginulih, četiri su prouzročili državljani Slovenije, po dvije državljani BiH i Velike Britanije, a po jednu državljani Italije, Švicarske, Švedske i Turske. Divić je naveo da je nesreća u kojima je bilo poginulih više bilo u kontinentalnom dijelu Hrvatske, te da se te nesreće u mnogo slučajeva ne mogu povezati s turističkom sezonom. U Hrvatskoj je od 1990. godine, od kada se provodi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, dvostruko manji broj poginulih na cestama, a prošle se godine došlo do "kritične točke" i teško je očekivati da će se broj prometnih nesreća i dalje smanjivati, ali s druge strane za očekivati je da se neće ni povećavati. "Stoga je i dalje potrebno ustrajati na provedbi Nacionalnog programa te pojačati preventivno i promidžbeno djelovanje, ali i represivne aktivnosti", zaključio je Divić. (Hina) am sšh