FRANCUSKA-LES ECHOS OD 11.9.00.O UDRUŽIVANJIMA PODUZEĆA

FRANCUSKA LES ECHOS 11. IX. 2000. Prekogranična udruživanja i europski identitet "Gospodarski su događaji zadnjih mjeseci pokazali koliko je još uvijek jaka težnja k udruživanju u poduzetničkoj sredini. Europa je postala prvo tržište u svijetu kada je riječ o udruživanju i preuzimanju poduzeća, a velike međunarodne poslovne banke znaju da njihov položaj u svijetu sada uvelike ovisi o njihovoj sposobnosti da europskim poduzećima ponude visokokvalitetne usluge, kako u planiranju operacija, tako i u njihovoj provedbi. Osim povećanja opsega i razmjera operacija udruživanja-preuzimanja, novi je čimbenik najnovijeg razdoblja svakako njihov prekogranični značaj. Poduzeća Europske unije predvodila su bal u prvom polugodištu 2000., s vrijednosti prekograničnih operacija od gotovo petsto milijarda eura. Nijedan sektor gospodarstva nije isključen. Francuska su poduzeća dosta sudjelovala u tom procesu, kao što, primjerice, svjedoči osnutak 'Aventisa', 'Altadisa', 'EADS-a', a uskoro i 'Euronexta'. Slobodan sam dodati i francusko- belgijsku grupaciju 'Dexia' koja je bila prethodnik na tom području. Povećava li prekogranična dimenzija, na tom i na drugim poljima, važnost udruživanja? Mislim da ona pridonosi nastanku europskog gospodarskog identiteta koji još u potpunosti nije priznat na međunarodnoj pozornici. Htjeli mi to ili ne, poduzeće je, zahvaljujući svojim proizvodima, ali i načinom poslovanja i vrijednostima koje promiče, posrednik u širenju kulture. U doba masovnog širenja informacija, usavršenih prometala i povećane trgovinske razmjene, poduzeća su glavni posrednici u promjeni načina razmišljanja. Svi znamo da su 80-ih japanska poduzeća nadahnjivala svijet i tako izvozila kulturu arhipelaga. Danas na planetu prevladavaju američke vrijednosti. Sučeljena s iznimnom dinamikom američkih poduzeća, Europa mora raditi na stvaranju vlastite kulture poduzetništva. Stoga se moraju poticati prekogranična udruživanja, temelj izrazito europskog kapitalizma. Proces je već započeo na poticaj poduzeća. No još treba uskladiti pravni, zakonodavni, pa i porezni okvir kako bi se olakšalo približavanje europskih tvrtka. Što se tiče poduzeća, nije teško protumačiti proces udruživanja koji se u ovom času događa. Ona žele izvući korist od proširenja svojih tržišta koja više ne poznaju državne granice u Europi. Postupno stvaranje jedinstvenog gospodarskog prostora Europske unije zadnjih desetljeća, s bitnim događajima jedinstvenog europskog dokumenta i, dakako, uvođenja eura, urodilo je plodom. Nijedno veće poduzeće ne može više zamisliti svoje djelovanje izvan domaćeg europskog tržišta. Poduzeća također moraju financijski ojačati. Nije riječ o uzaludnoj utrci za veličinom: veća financijska važnost znači i veću burzovnu preglednost u smislu analitičkog istraživanja i ravnoteže burzovnih indeksa, tj. povoljniji pristup tržištu kapitala. Ona također znači bolje mogućnosti ulaganja, istraživanja i razvitka. Napokon, dobro planirano udruživanje poduzeća iz različitih zemalja proces je u kojemu se bogatstvo samooplođuje, jer odgovara jačanju snage i napose omogućuje rast, ograničavajući restrukturiranja koja obilježavaju većinu čisto državnih operacija povezivanja čija je društvena i ljudska cijena uvijek visoka. Financijski sektor, dakako, nije pošteđen od tih promjena, ali udruživanja se još uvijek najčešće ostvaruju na državnoj osnovi. Prekogranična 'udruživanja između jednakih' još uvijek su iznimka: možemo spomenuti tek 'Fortis', 'Dexiu' i 'Meritu Nordbanken'. Međunarodna su preuzimanja nešto češća, ali su rijetke operacije većih razmjera. Do danas je samo jednu veću francusku banku, CCF, preuzela strana grupacija, dok se to nije dogodilo nijednoj uglednijoj banci u Njemačkoj, Španjolskoj i Italiji. Europski se financijski prostor zapravo cijepa. Unatoč približavanju koje se događa zadnjih godina, riječ je o gospodarskom sektoru koji je puno manje koncentriran nego većina industrija. Pogledajmo samo automobilsku, farmaceutsku industriju i crnu metalurgiju. Čak su i neke uslužne djelatnosti puno više koncentrirane nego bankarstvo, o čemu svjedoči zrakoplovni prijevoz. Vrlo je vjerojatno da će se udruživanja u financijskom sektoru nastaviti iz nužde. To je očito u poslovanju investicijskih banaka koje se sada ostvaruje na svjetskoj razini. Važno je da, sučeljeni s američkim orijašima koji izrazito prevladavaju na tom tržištu, neki Europljani ponesu boje Starog Kontinenta, budući da danas nitko nema doista odlučne razmjere. To je danas vrlo vjerojatno na području poslovnog bankarstva. Sljedećih ćemo godina, uz pomoć Interneta i tehnološkog razvitka, sigurno biti svjedoci nicanja banaka paneuropske namjene u blizini mjesta stanovanja. To je, kako se čini, više ili manje očit cilj skandinavskih banaka, poput SE Banken koja se uspješno bavi e- bankingom i podružnice retail Banka 24 Deutsche Banka. Na području upravljanja dionicama, kritični se razmjeri također ne mogu postići bez udruživanja-preuzimanja. Promjene pravnih okvira mogu jako utjecati na europeizaciju poduzeća. Iskustvo kazuje da je nacionalni ponos gdjekad prisutan u rasprama o udruživanju i povezivanju. Jasno je da bi postojanje poslovnika europskog poduzeća, projekt koji se stoput započinjao a da, na žalost, nije završen, omogućio da se nadvladaju mnoge sumnje. Poželimo da se ta tema nađe na dnevnom redu sljedećeg europskog summita, na poticaj francuskog predsjedateljstva. Moglo bi se također ići naprijed u etapama i početi, primjerice, pravo koje vrijedi za domaća poduzeća, odvajati od njegova društvenog središta. K tome, burzovni dio udruživanja još uvijek je jako zamršen, unatoč stvarnom napretku koji je postignut zahvaljujući radu na europskom usklađivanju. Vrijeme je da se u Europi uvede jedinstveni režim OPA (javni natječaj za kupnju, op. prev.). Udruživanje burza vrijednosti u transnacionalna društva brzo će pokazati kako nije prikladno zadržati tijela za nadzor nad državnim burzama. 'COB euro' (COB, povjerenstvo za burzovne operacije, op. prev.) morat će se uvesti prije ili kasnije. Napokon, kada je riječ o financijskom sektoru, on bi se na koncu mogao naći u boljem položaju ako s njime budu postupali kao s bilo kojim gospodarskim sektorom. Naravno, postojanje sustavnog rizika stavlja kreditne ustanove pod nadzor središnjih banaka ili posebnih nadzornih vlasti. Premda su promjene dioničara podvrgnute prethodnom odobrenju, tko može jamčiti da će ponašanje upravnih vlasti koje donose odluke, biti u potpunosti neovisno o nacionalnim razlozima? Udruživanje banaka iz različitih zemalja bit će to lakše što će se uskladiti sigurnosna kontrola koja vrijedi za te ustanove, što nameće pitanje o europskoj vlasti za sigurnosni nadzor. Znadem da je ulog velik, ali o toj se temi treba pokrenuti raspra. U tom bi smislu moglo biti korisno uvođenje europskog sustava bankovnih povjerenstava, poput glasovitog europskog sustava središnjih banaka (SEBC). Financijska djelatnost koja euro treba pretvoriti u stvarnost, dobiva u nasljeđe stvarnu zadaću: poticati stvaranje europske kulture koja će ojačati naš položaj na međunarodnoj pozornici. Prekogranična udruživanja financijskih ustanova mogu biti njezin pokretač. Uvođenje jedinstvenog europskog novca povijesni je događaj. Sada treba u potpunosti snositi posljedice tog važnog čina. Učinili smo ono što je bilo najteže: nemojmo stati na tom putu", piše ekonomist Pierre Richard.