ZAGREB, 10. rujna (Hina) - U odnosu prema prošloj godini, ove je godine 40 posto više ilegalnih imigranata u Hrvatskoj. Od početka godine pa do kraja kolovoza uhićeno je oko 11.500 ilegalnih imigranata, izjavila je za Hinu načelnica
MUP-ova Odjela za strance i migracije Božena Katanec. Dio njih je odmah deportiran, a dio ih je pušten uz uvjet da sami napuste Hrvatsku. U prihvatilištu za strance Ježevu trenutačno je smješteno 80 osoba koje su uhvaćene u pokušaju ilegalnog ulaska u Hrvatsku.
ZAGREB, 10. rujna (Hina) - U odnosu prema prošloj godini, ove je
godine 40 posto više ilegalnih imigranata u Hrvatskoj. Od početka
godine pa do kraja kolovoza uhićeno je oko 11.500 ilegalnih
imigranata, izjavila je za Hinu načelnica MUP-ova Odjela za strance
i migracije Božena Katanec. Dio njih je odmah deportiran, a dio ih
je pušten uz uvjet da sami napuste Hrvatsku. U prihvatilištu za
strance Ježevu trenutačno je smješteno 80 osoba koje su uhvaćene u
pokušaju ilegalnog ulaska u Hrvatsku. #L#
Po podacima Ministarstva unutarnjih poslova, najviše je Rumunja
(3640), zatim Turaka (2500), Iranaca (2470) i Kineza (527), te
jugoslavenskih državljana, uglavnom kosovskih Albancaca (600).
KAKO SPRIJEČITI "NEKU VRST TURIZMA"
Na temelju ugovora o readmisiji, potpisanog s Bosnom i
Hercegovinom, ove je godine iz Hrvatske vraćeno 880 ilegalaca u tu
zemlju, što je Hrvatskoj, kao 'tranzitnoj' zemlji za tu vrstu
kriminala, olakšalo borbu protiv krijumčarenja ljudi, kaže Božena
Katanec. Dosad je Hrvatska ilegalce koji bi došli iz BiH morala
vratiti u njihovu matičnu zemlju.
Hrvatska je inače prva zemlja koja je potpisala takav ugovor s BiH,
a slični ugovori potpisani su s još 14 europskih zemalja.
Posljednjih dvanaest mjeseci promijenila se nacionalna struktura,
broj i dob imigranata, pa su se tako prvi put ove godine kao ilegalni
imigranti u Hrvatskoj pojavili Bangladešani. Uhvaćeno ih je 160, a
znatno je više i Kineza.
Po podacima policija zapadnih zemalja, broj ilegalnih imigranata
koji dolaze iz ili preko područja bivših jugoslavenskih republika
na Zapad povećao se za 30 posto, rekla je Katanec.
Veliki je problem što državljani mnogih država mogu bez viza ući u
SRJ i BiH. Te su zemlje prve i zadnje slobodne zone u kojima su
imigranti već u Europi, ističe Katanec.
Put Iranaca, Turaka i ostalih imigranata iz bliskoistočnih zemalja
počinje komercijalnim letovima iz Istanbula u Sarajevo, a odatle
kopnenim putem u Hrvatsku i dalje na Zapad. Kinezi su pak skloniji
letovima iz Pekinga ili Moskve u Beograd, odakle također kopnenim
putem ilegalno ulaze u Hrvatsku ili Mađarsku, a zatim u zemlje
zapadne Europe.
Taj bi problem spriječilo uvođenje viza, te kada bi službeni
Beograd zapriječio nekontroliran dolazak Kineza, ističe Katanec i
dodaje kako se to, nažalost, uskoro neće dogoditi. Ustvrdila je da
je to u BiH postalo "nekom vrstom turizma".
Analitičari u policijama zapadnih država predviđaju da će ubrzo
krijumčarenje ljudi, po novčanoj zaradi, biti jednako trgovini
drogom i oružjem, kaže Katanec. Gotovo sve međunarodne institucije
i zapadnoeuropske policije to smatraju primarnom opasnošću
današnjice.
ZARADE DOSEŽU I 17 MILIJRADI DOLARA NA GODINU
Po nekim procjenama, kriminalne skupine, poput talijanske mafije
ili kineskih trijada, na trgovini robljem i krijumčarenju ljudi iz
nerazvijenih zemalja zarade čak 17 milijardi dolara na godinu.
Put do europskih zemalja kineski ilegalac 'organizatoru puta'
plaća između 20 i 30 tisuća američkih dolara. Ilegalni prijelaz
granice od Bosne i Hercegovine preko Hrvatske do Slovenije
naplaćuje se od 1000 do 2500 tisuće njemačkih maraka po osobi.
Cijena ovisi i o spolu i dobi, kaže Katanec. Govoreći o ilegalcima
uhvaćenim u Hrvatskoj, navodi da Kinezi uglavnom imaju oko 20
godina, te da su najmlađa populacija ilegalaca, a skupine iz Turske
i Irana čine pretežito obitelji. U tim skupinama žena je oko 10
posto. Ilegalci se prebacuju u skupinama od pet do 30 ljudi, a
'idealna' je skupina od 11 do 15 ljudi jer stane u kombi-vozilo,
kaže Katanec.
NEOSTAVRENI SNOVI O BOLJEM ŽIVOTU NA ZAPADU
San o boljem životu na Zapadu ilegalcima se u većini slučajeva ne
ostvaruje, jer su prisiljeni godinama raditi najgore i najteže
poslove kao robovska snaga kako bi otplaćivali dug krijumčarima.
Jedan dio žena čak završava u lancima prostitucije.
U Hrvatskoj su prije tri mjeseca uhićene dvije skupine Bangladešana
u kojima su bila djeca od 14 i 15 godina. Božena Katanec izrazila je
sumnju da su i ta djeca trebala biti uključena u lanac prostitucije
na Zapadu.
Zabrinjava to što se ta vrsta krijumčarenja u svijesti ljudi ne
doživljava kao strašno kažnjivo djelo, rekla je Katanec, dodajući
da ljudi imaju mnogo negativnije stajalište prema "dilerima
drogom" nego prema krijumčarima ljudi.
Po hrvatskome kaznenom zakonu, za organizatora lanca krijumčarenja
ljudima predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet
godina, a za prijevoznike do jedne godine ili novčana kazna.
ILEGALNI IMIGRANTI HRVATSKU LANI KOŠTALI 1,8 MILIJUNA KUNA
Ove je godine do kraja kolovoza hrvatska policija podnijela kaznene
prijave protiv 222 osobe za kažnjiva djela vezana za krijumčarenje
ljudi. Riječ je o hrvatskim, slovenskim i bosanskim državljanima.
Prošle je godine policija podnijela 303 kaznene prijave.
Lani je skrb o ilegalnim imigrantima i njihova deportacija Hrvatsku
stajala 1,8 milijuna kuna proračunskog novca. Ove je godine samo za
povratak 30 Kineza zrakoplovom potrošeno 14 tisuća dolara, rekla je
Katanec.
Hrvatska ilegalne imigrante smješta u prihvatilište za strance u
Ježevu, a tamo ih je trenutačno 80. Smještaj jednog ilegalaca u
Ježevu hrvatske porezne obveznike stoji oko 130 kuna na dan, ne
računajući troškove deportacije, liječničke njege i putnih
isprava.
(Hina) Nenad Zlatović sšh