ZAGREB, 7. rujna (Hina) - Budući status grada Jeruzalema ključno je i najosjetljivije pitanje pregovora Izraelaca i Palestinaca o konačnom mirovnom sporazumu, a upravo zbog tog pitanja prekinuti su u srpnju njihovi pregovori u Camp
Davidu, održani pod pokroviteljstvom SAD-a.
ZAGREB, 7. rujna (Hina) - Budući status grada Jeruzalema ključno je
i najosjetljivije pitanje pregovora Izraelaca i Palestinaca o
konačnom mirovnom sporazumu, a upravo zbog tog pitanja prekinuti su
u srpnju njihovi pregovori u Camp Davidu, održani pod
pokroviteljstvom SAD-a.#L#
I Izraelci i Palestinci žele da Jeruzalem (na arapskom al-Qods
'sveti', na hebrejskom Yerushalayim) bude glavni grad njihovih
država, a niti jedna strana nije spremna na veće kompromise oko ovog
pitanja.
Rješenje tog pitanja vrlo je komplicirano a neki su dobri
poznavatelji prilika na Bliskom istoku, potup preminulog jordanskg
kralja Huseina, često isticali da je taj problem praktički
nerješiv.
Jeruzalem je u najmanje tri aspekata različit od svih drugih mjesta
na svijetu: grad je svet za pripadnike triju vjera, predmet je
nacionalnih potraživanja od strane dvaju naroda, a njegovo je
stanovništvo vrlo heterogeno.
U gradu se nalazi jedno od najsvetijih mjesta kršćanstva, budući da
je u njemu, prema kršćanskoj tradiciji, Isus živio, propovijedao te
bio pribijen na križ i pokopan. U crkvi Svetog groba u Jeruzalemu
nalazi se, prema vjerovanju, Isusov grob, a sam je Stari grad
podijeljen na dva dijela ulicom Via Dolorosa, odnosno Križnim putem
kojim je Isus nosio križ sve do mjesta na kojem je pogubljen.
Prema islamskoj tradiciji, sveta mjesta su dvije džamije: Al-Aksa i
Hram na stijeni izgrađene na Brdu Hrama. Za muslimane je Jeruzalem
treće najsvetije mjesto nakon Meke i Medine, odnosno mjesto s kojeg
je, prema muslimanskoj tradiciji, Muhamed sa svojim konjem Burakom
otišao na nebo. To je ujedno i jedino čudo koje je Muhamed izveo.
Kada su muslimani 634. godine osvojili Jeruzalem, samo dvije godine
nakon Muhamedove smrti, oni su na "mjestu čuda" počeli graditi
džamiju. Al-Aksa je veliki kompleks koji može istodobno primiti do
5.000 vjernika. Čitava povijest tog kompleksa - al-Akse i Hrama na
stijeni - predstavlja samu srž današnjeg sukoba. U al-Aksi je 1951.
ubijeni jordanski kralj Abdulah, pred očima svog unuka i
nasljednika na prijestolju - preminlog kralja Huseina. Jedan je
Australac 1969. pokušao zapaliti al-Aksu, što bi, u slučaju da mu je
uspjelo, izazvalo novi krvavi rat. Godine 1990. 20 Palestinaca
ubijeno je u blizini džamije u poznatom masakru na Brdu Hrama, u
sukobima između mladih Palestinaca i izraelske policije.
Za židovski narod čitav je grad, a posebice stari dio grada, sveti.
Posebno mjesto u židovskoj tradiciji zauzima Zapadni zid, ili Zid
plača kako ga nazivaju kršćani. Radi se zapravo o donjem dijelu zida
koji je nekada pripadao Drugom hramu, koji su Rimljani uništili 70
godine naše ere. Brdo Hrama ime je kojim Izraelci nazivaju kompleks
džamija izgrađenih na ruševinama i ostacima Drugog hrama.
Izrael tvrdi da jamči puni pristup svetim mjestima svih vjera, te
ističe da je pristup svim židovskim svetim mjestima u Starome gradu
bio zabranjen tijekom 19 godina (od 1948. do 1967.), dok je to
područje bilo pod jordanskom kontrolom. Izraelci su tijekom
Šestodnevnog rata 1967. osvojili istočni dio Starog grada, te tvrde
da će Jeruzalem vječno ostati ujedinjeni glavni grad Izraela.
Izraelci Jeruzalem nazivaju glavnim gradom svoje države, iako to ne
priznaje međunarodna zajednica koja Tel Aviv smatra glavnim gradom
zemlje. Tako se sve vladine institucije nalaze u Jeruzalemu, dok su
veleposlanstva stranih zemalja - s iznimkom Costa Rice i El
Salvadora - u Tel Avivu. Američki predsjednik Bill Clinton najavio
je kako razmatra planove za preseljenje američkog veleposlanstva
iz Tel Aviva u Jeruzalem, što je izazvalo zadovljstvo Izraelaca i
bijes Palestinaca.
U Starome gradu, okruženom jakim zidinama, živi oko 35.000
Palestinaca i Izraelaca, a sam grad predstavlja najspektakularniji
živi muzej na svijetu. U Starome gradu žive, na primjer, vjernici
četrdeset različith kršćanskih zajednica.
I Izraelci i Palestinci do sada su odbijali svaki kompromisni
prijedlog o Jeruzalemu, te čvrsto stoje na svojim početnim
stajalištima - odnosno traže da Jeruzalem postane glavni grad
njihovih država.
Nataša Barac
(Hina) nab rb