ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Hrvatska voćarska zajednica (HVZ) u svom je današnjem pismu ocijenila da potpisom sporazuma sa WTO-om hrvatsko voćarstvo dolazi u neravnopravan položaj u odnosu na susjedne i zemlje Europske unije. Zajednica,
koja ima razrađenu strategiju razvoja hrvatskog voćarstva, predložila je više mjera koje bi trebale osigurati bolje dane u toj grani. Navela je i podatak po kojemu je na uvoz voća u posljednjih deset godina potrošeno 1,3 milijarde dolara. Svoje pismo, krovna udruga u voćarstvu, uputila je predsjednicima države i Vlade, ministru poljoprivrede, predsjedniku saborskog Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo, te javnosti.
ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Hrvatska voćarska zajednica (HVZ) u svom
je današnjem pismu ocijenila da potpisom sporazuma sa WTO-om
hrvatsko voćarstvo dolazi u neravnopravan položaj u odnosu na
susjedne i zemlje Europske unije. Zajednica, koja ima razrađenu
strategiju razvoja hrvatskog voćarstva, predložila je više mjera
koje bi trebale osigurati bolje dane u toj grani. Navela je i
podatak po kojemu je na uvoz voća u posljednjih deset godina
potrošeno 1,3 milijarde dolara. Svoje pismo, krovna udruga u
voćarstvu, uputila je predsjednicima države i Vlade, ministru
poljoprivrede, predsjedniku saborskog Odbora za poljodjelstvo,
selo i seljaštvo, te javnosti. #L#
Hrvatska voćarska zajednica, kaže se u pismu, ima razrađenu
strategiju razvoja voćarstva po kojoj u slijedećih pet godina može
osigurati dovoljnu količinu svih vrsta voća za domaću i turističku
potrošnju i preradu, te određene količine za izvoz.
Da bi se strategija ostvarila, predlaže više mjera, pa tako traži da
se usvoji i osigura provođenje strategije čime se, tvrdi, osim
dovoljne proizvodnje voća osigurava i puna zaposlenost od najmanje
80.000 članova domaćinstava.
Zajednica predlaže da se osiguraju državni poticaji za voćarsku
infrastrukturu (tehnološke hladnjače, sortirnice,...), sredstava
za subvencioniranje premija osiguranja, da se odgodi vraćanje
kredita za uređenje zemljišta i podizanje trajnih nasada.
HVZ traži da se u državnom proračunu za iduću i naredne godine
predvidi godišnji iznos realnog poticaja po hektaru za intenzivnu
proizvodnju jabuka, krušaka i bresaka koji, napominje, u
razvijenim zemljama iznosi 20:1 u odnosu na pšenicu.
Zajednica najavljuje da će na spomenutim i drugim razvojnim
projektima poticati članstvo da se udružuju u specijalizirane
voćarske zadruge čime će povećati i racionalizirati vlastitu
proizvodnju i podići kvalitetu, te osigurati kvalitetnu opskrbu
tržišta, kao i osloboditi Hrvatsku od potrebe uvoza voća.
Zajednica navodi da su, unatoč njenim upozorenjima da je potrebno
stvoriti stabilan sustav i poticati razvoj i zaštitu domaće
proizvodnje, predstavnici Ministarstva poljoprivrede potpisali
sporazum sa WTO po kojem hrvatsko voćarstvo dolazi u neravnopravan
položaj u odnosu na susjedne i zemlje Europske unije.
HVZ, čiji članovi proizvode više od 90 posto voća u Hrvatskoj od
1992. uporno je upozoravala i predlagala konkretne mjere za razvoj
voćarstva, ali to, kaže, nije naišlo na razumijevanje i podršku.
"Naprotiv, potpisom sporazuma s WTO-om ove je godine utvrđena
dodatna količinska carina za jabuku od rujna ove do 21. veljače
iduće godine za sve godine do ulaska Hrvatske u EU. Time se
prelevmani za sve voćne vrste uvode prekasno, a ukidaju prerano što
predstavlja udar na opstanak i razvoj hrvatskog voćarstva. To
omogućava enormni i nekontrolirani uvoz nekvalitetnog i
subvencioniranog voća za što je Hrvatska u zadnjih 10 godina
nepovratno potrošila 1,3 milijarde dolara", stoji u pismu Hrvatske
voćarske zajednice.
(Hina) bm/pp sšh