ARBORETUM - JE LI IZGUBLJENA ZELENA DUŠA DUBROVNIKA

ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Dva puta u posljednjih deset godina gorio je i velikim dijelom oba puta izgorio zaštićeni Park prirode i vrtne arhitekture, svjetski poznat i unikatan Arboretum u Trstenom. Prvi puta, u agresorskim napadima na Dubrovnik u listopadu 1991., kada je u požaru stradalo 80 posto površine, i drugi puta, u ovoljetnom požaru koncem kolovoza kada je izgorjelo više od polovice, toga u svijetu jedinstvenoga spoja parka i botaničkog vrta kojega nazivaju i "zelenom dušom Dubrovnika". Oba puta dogodila se ekološka katastrofa, štete koje su narušile, možda i nenadoknadivo, jedinstvenu ljepotu i skladan suživot prirode i čovjeka na tom prostoru. Požari 1991. uzrokovani ratnom agresijom na Hrvatsku Agresorski napadi na Hrvatsku u listopadu 1991., stalno granatiranje stare gradske jezgre i okolice Dubrovnika, namjerno izazivanje požara u (i kamen je gorio) šumama, parkovima, na otocima... prouzročilo je ogromne štete. Požari su tada opustošili i zaštićeni Park prirode u Trstenom - Arboretum. To je svojevrsna botanička zbirka, površine oko 25 hektara, s više od 900 vrsta drveća, grmlja i biljaka iz cijeloga svijeta. Njih su dubrovački pomorci stoljećima donosili sa svojih dalekih putovanja. Park je postupno oblikovan i to kao prvi park u Hrvatskoj u stilu renesansne parkovne umjetnosti. Ideja o nastanku parka potaknula je gosparska, plemenitaška obitelj Gučetić. Stvaran je i održavan više od pet stotina godina (osnovan potkraj 15. i početkom 16. stoljeća) i postao "povijesna zelena duša Dubrovnika". Jedinstven po arhitektonskom redu u prirodi, šišanim figurama, korištenju vode kroz česme ili ribnjake, s višestoljetnim stablima, voćkama, vinovom lozom, egzotičnim biljem, grmljem, maslinicima predstavlja istinsko prirodno i kulturno bogatstvo i vrijednost najviše kategorije. Raznolikost i bogatstvo biljnih vrsta dokazuju i mjesto Arboretuma, ne samo u hrvatskoj nego i u svjetskoj baštini, a radi se o vrstama iz gotovo cijeloga svijeta: oko četiristo godina stare platane, visoke i više od 40 metara; stare čempresade; drveće hrasta suplutnjaka i medunca; lovor i kamforovac porijeklom iz Kine i Japana; sjeverno američki tulipanovac i cvjetna magnolija; australske akacije i eukaliptus; tropsko grmlje kazuarin; stari primjerci palmi (kanarska, kalifornijska vašingtonija, cikas i latanija s Mauriciusa, obična žumara i druge); crnogorična grčka, andaluška i koloradska jela; zbirka oleandera, tekoma, pasiflora, bugenvileja, banana, alepskog bora, i mnoge, mnoge druge. U parku se nalazi i nekadašnji dvorac-ljetnikovac obitelji Gučetić, crkvica iz 15. stoljeća, stara mlinica za mljevenje maslina, srednjovjekovni akvadukt s lukovima i fontanama iz 17. stoljeća, kao i druge zanimljive arhitektonske forme. Tako je to izgledalo prije ratnog razaranja 1991., ali na sreću, obnova dubrovačkoga uništenog okoliša relativno je brzo započela budući je, među prvima u Hrvatskoj, dubrovačko područje oslobođeno od agresora. Omogućen je povratak prognanih, a počela je i obnova razorenoga, uključujući i Arboretum. Požari 2000. Nakon više godina "zacjeljivanja ratnih rana" i polaganoga mirnodopskog oporavka i obnove, dubrovačko područje, pa tako na žalost opet i Arboretum u Trstenom zahvatila je ljetna, vatrena stihija koja je iznova prirodnom okolišu i nasljeđu nanijela nenadoknadive štete, a doveden je u pitanje i opstanak takvih prirodnih i ljudskih tvorevina. Koncem ljeta, 27. kolovoza "požarna oluja" je, unatoč cjelonoćnim naporima gasitelja i uz pristigla dva kanadera, poharala gotovo cijelu površinu Arboretuma. Izgorijeli su veliki kompleksi šume čempresa, alpskog bora kao i karakteristično sredozemno bilje, koje su se kao prirodne sastojine tla, a nakon ratnih razaranja sasvim lijepo obnovile. Uz to, u ovoljetnom požaru izgorio je i vrlo vrijedan povijesni dio - romantičarski perivoj, star stotinjak godina, koji se od vrlo šumovite paltforme kamenim skalinadama spušta do samog mora. Uz pomoć kanadera gasitelji su uspjeli sačuvati najstariji dio Arboretuma - renesansni perivoj iz 15. stoljeća. Po procjenama stručnjaka šteta nastala ovim požarom se zapravo i ne može nadoknaditi jer na površinama koje su izgorjele raslinje se više neće moći samo od sebe obnoviti i vratiti u obliku primarne vegetacija budući je ovo bio drugi veliki požar u Arboretumu u posljednjih deset godina. To znači da će se u park ljudskom rukom morati unositi one vrste koje su požarom izgubljene. To je samo dio posla koji će trebati učiniti da bi se Arboretum obnovio. Obnova prirodnog okoliša, povratak i uspostavljanje bioekološke, estetske i oblikovne ravnoteže koju je park, ali i cijelo dubrovačko područje imalo prije rata, zahtijeva vrijeme, svu moguću ljudsku stručnost, pažnju, ljubav i ogromna financijska sredstva. Sanacija i obnova ovakvih, ekoloških i kulturnih šteta, složen je, dugotrajan i skup posao, za koji na žalost Republika Hrvatska nema dovoljno sredstava. Ono što bi kao interventu mjeru svakako trebalo učiniti je, što prije osmisliti i organizirati sustav protupožarne i druge zaštite, a svaki slijedeći korak u obnovi prirodnih vrijednosti Arboretuma u Trstenom bit će nastavak pozitivnih ljudskih i životnih vrijednosti. Donacija Zagrebačke banke od 100.000 kuna dodijeljena Arboretumu jedan je od načina iznalaženja mogućnosti financiranja revitalizacije i obnove. (Hina) Tatjana Miščančuk sšh