RUSIJA-IZVESTIJA OD 2.9.00.RAZGOVOR S LAVROVOM

RUSIJA IZVESTIJA 2. IX. 2000. Sergej Lavrov: 'U diplomaciji se ponekad mora nastupiti oštro' Izvjestitelj lista iz Sjedinjenih Država Jevgenij Baj razgovarao je sa stalnim predstavnikom RF-a pri Ujedinjenim narodima Sergejem Lavrovom, uoči newyorkškog 'Susreta tisućljeća na vrhu'. U razgovoru se, među ostalim, kaže: " - Sergeju Viktoroviču, u sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku stižu deseci stranih državnika. O čemu će oni razgovarati? = Glavna je tema što dalje s UN-om. Nitko ne sumnja da je ta jedinstvena organizacija vrlo važna. Važna isto koliko i nakon Drugog svjetskog rata. Ona se nakon prijašnjih beskonačnih raspra odvažnije počela okretati praktičnom rješavanju problema. Međunarodni je terorizam jednako važno pitanje i za SAD i za Rusiju. K tome, tu su i krvavi područni sukobi, trgovina narkoticima, prirodne i tehnogene katastrofe, uragani i tajfuni. Na žalost, broj elementarnih nepogoda, kažu stručnjaci, samo će rasti. Možda će sudionici summita dati prioritet mirovnim operacijama. Moramo se snaći u sadašnjim mnogobrojnim sukobima. Njihove su se značajke jako promijenile nakon 'hladnog rata' kada je postojala stanovita negativna stabilnost. Sada svatko radi što hoće, a temelj sukoba najčešće su međuetnička proturječja i težnja za vlašću. (...) - Jedna je od preporuka stručnjaka da se u svakom sukobu utvrdi tko je među zaraćenim stranama žrtva, a tko napadač. Neće li takva praksa postati svojevrsna bomba s kasnim paljenjem? Vrlo često nije moguće razlikovati one koji su 'u pravu' od onih koji su 'u krivu'. = Pitanje je doista teško. Klasično shvaćanje mirotvorstva pretpostavlja neutralnost. Pokušaji da se ogriješi o to načelo često su dovodili do tragedija. Treba tražiti rješenja koja bi sjedinila nazočnost UN-a kao stabilizirajućeg čimbenika i sudjelovanje područnih snaga protiv onih koji se protive odlukama UN-a. No taj se put za sada još traži. U nekim sukobima nije moguće razlučiti krivce od žrtava. U to smo se uvjerili na primjeru Bosne i Kosova, premda je Zapad svu krivnju htio svaliti na Srbe. - Rusija brani tezu o multipolarnom svijetu. Vi ste već šest godina ovlašteni predstavnik RF-a pri UN-u. Je li Rusija napredovala u UN- u u tom smislu? = Mislim da i sami Amerikanci počinju shvaćati da je monopolarni svijet u kojemu je sve podloženo prohtjevima samo jedne države, nestabilan i može se srušiti svakog časa. Nije slučajno da se upravo SAD u zadnje vrijeme sve češće zauzima za jačanje suradnje u UN-u. Sada, nakon jednostranog djelovanja protiv Iraka i Jugoslavije, Amerika ponovno pokušava vratiti oba 'predmeta' Vijeću sigurnosti. I u drugim zemljama, čak i u slabo razvijenim poput Sjera Leonea, SAD nije kadar da sam riješi sukob. On ratuje za prekid ubijanja, ali ne želi tamo poslati svoje mladiće. Donijeti uspješne mjere može se samo na temelju suradnje, konsenzusa i razumne nagodbe. - No gdjekada se u rasprama o pitanjima koja su načelno važna za Rusiju ne može postići konsenzus. Što tada preostaje - nastupiti oštro? Prije dva mjeseca u znak prosvjeda napustili ste dvoranu Vijeća sigurnosti u kojoj se raspravljalo o Kosovu. Je li to bio jedini slučaj takvog demarša? = Ne bih to nazvao demaršem. Da, jedini. Razlog je bio to što, protivno svim UN-ovim propisima, jugoslavenski predstavnik nije dobio riječ u raspri o Kosovu. Međutim, postoji posebna rezolucija koja kaže da je Kosovo, unatoč svojoj samoupravi, dio SRJ. Ta zemlja nema pravo sudjelovati u glasovanju Glavne skupštine, ali nije joj oduzeto pravo glasa u Vijeću sigurnosti. Ušutkavanje nije najbolji način za rješavanje problema. Mislili smo da nema smisla raspravljati o kosovskom pitanju bez sudjelovanja jugoslavenskog predstavnika. No to nije bio bojkot. Izišao sam iz dvorane ne iskoristivši pravo nastupa, no jedan naš diplomat je ostao. Postoje okolnosti kada se mora postupiti oštro. Taj je korak bio opravdan. Nismo mogli progutati nepravdu - ne samo prema Jugoslaviji, već i prema načelima UN-a. Ta i na sudu optuženi ima pravo da kaže svoje. (...) - Uspijevaju li se dogovoriti veleposlanici koji u UN-u predstavljaju zemlje ZND-a, ili oni vuku kola svaki na svoju stranu, kao labud, rak i štuka? = Naši su odnosi isti kao između prijestolnica i naših ministarstava vanjskih poslova. No New York je jedino mjesto gdje svih dvanaest članova ZND-a imaju svoje predstavnike. Rusija kao predsjedatelj ZND-a najčešće organizira naše susrete, kako poslovne, tako i neslužbene. Usklađujemo puno političkih programa i branimo zajedničke interese. U prigodi 55. obljetnice pobjede u velikom Domovinskom ratu, organizirali smo primanje u ime svih dvanaest veleposlanika. Tako smo i dočekivali goste, stojeći u redu po abecedi, od Azerbajdžana do Ukrajine. Bila je to obveza prema našoj zajedničkoj povijesti. Po mom mišljenju, ona je na društvo u New Yorku ostavila snažan dojam."