ZAGREB, 2. rujna (Hina) - Četverodnevni susret skoro 200 filozofa -sudionika u Zagrebu netom završenoga 23. kongresa Internacionalnoga Hegelovog društva, okupljenih oko teme "Hegelova Fenomenologija duha", potvrdio je mišljenje o
Hegelu kao filozofu modernoga svijeta. Za predsjednika Internacionalnoga Hegelovog društva dr. Henninga Ottmanna to se očituje i u brojnim referatima koji su, na temeljima Hegelove filozofske misli, analizirali sadašnju europsku situaciju i procese uzrokovane padom komunizma.
ZAGREB, 2. rujna (Hina) - Četverodnevni susret skoro 200 filozofa -
sudionika u Zagrebu netom završenoga 23. kongresa
Internacionalnoga Hegelovog društva, okupljenih oko teme
"Hegelova Fenomenologija duha", potvrdio je mišljenje o Hegelu kao
filozofu modernoga svijeta. Za predsjednika Internacionalnoga
Hegelovog društva dr. Henninga Ottmanna to se očituje i u brojnim
referatima koji su, na temeljima Hegelove filozofske misli,
analizirali sadašnju europsku situaciju i procese uzrokovane padom
komunizma.#L#
Od 30. kolovoza do 2. rujna Zagreb je bio domaćin najvećega
ovogodišnjeg susreta filozofa u svijetu - 23. kongresa
Internacionalnoga Hegelovog društva. Kongresi toga društva
održavaju se svake druge godine, a zbog međunarodnoga obilježja
društva, i svaki put u nekoj drugoj državi.
Pripreme za zagrebački kongres trajale su pune dvije godine, a za
organizaciju i koordinaciju kongresa bio je zadužen Fakultet
političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dok je radni dio
kongresa održan na zagrebačkome Fakultetu elektrotehnike i
računarstva. Pokrovitelji kongresa bili su hrvatski predsjednik
Stjepan Mesić, Ministarstvo znanosti i tehnologije RH te UNESCO,
Pariz.
Čelna osoba Društva, osnovanoga 50-tih godina, dr. Henning Ottmann
profesor je teorije politike i filozofije na Geschwister Scholl
Institutu Sveučilišta u Muenchenu. Filozofiju je predavao i na
sveučilištima u Baselu te Augsburgu. Autor je više knjiga, među
kojima su i knjige o Hegelu, Nietzcheu te knjige "Politička
filozofija 20. st.", a nedavno je objavio i priručnik o Nietzcheu.
Suizdavač je nekoliko filozofskih publikacija, među kojima je i
Filozofski godišnjak (Philosophisches Jahrbuch), te autor oko 200
znanstvenih radova.
Za dr. Davora Rodina, koordinatora kongresa i dugogodišnjega
profesora zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti, važnost
kongresa očituje se i u činjenici što su njegovi sudionici bili
sposobni "dovesti" Hegela u kontekst suvremenosti, izašavši iz
školske interpretacije Hegela.
Jer, istaknuo je Rodin, Hegel je domislio jednu epohu i njegov je
opus granični te je u njemu građanska misao dosegla posljednje
konzekvence. Tu pak, dometnuo je, dolazi i do promjene paradigme
jer danas više nitko ne misli kao Hegel te Hegelova filozofija
postaje uporište modernoj filozofskoj misli.
Potpunu ocjenu kongresa, rekao je Rodin, bit će pak moguće dati tek
u narednome razdoblju i to nakon objavljivanja Godišnjaka
Internacionalnoga Hegelovog društva u kojemu će biti svi referati
sa zagrebačkoga kongresa. U međuvremenu, dometnuo je Rodin,
Organizacijski odbor u Hrvatskoj dobio je dozvolu objavljivanja
izbora referata te će izdati manji zbornik sa kongresa.
(Hina) ip dd