DNEVNI GLASNIK - 1. RUJNA

ZAGREB - Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić reagirao je na pismo gospićkog gradonačelnika Milana Kolića upućeno njemu, a u povodu u četvrtak održane konferencije za novinare predsjednika Mesića na kojoj je on, između ostalog kao razlog svog neodlaska na Olimpijske igre u Sidney naveo potrebu angažiranja dodatnog osiguranja "kako ne bi došao netko iz Gospića". Gradonačelnik Kolić u pismu je pozvao predsjednika Mesića da se javnom isprikom ogradi od stava prema Gospićanima kao ubojicama i teroristima. U otvorenom pismu gradonačelniku Koliću predsjednik Mesić kaže kako je dan nakon strašnog ubojstva Milana Levara čitao priopćenje Poglavarstva grada Gospića očekujući ljudsku i toplu izjavu u kojoj se izražava bol i tuga zbog nasilne i razbojničke smrti susjeda i sugrađana. No, kako navodi Mesić "priopćenje koje je vaše Poglavarstvo uputilo javnosti bavilo se na žalost u najvećem svom dijelu napadima i ocjenjivanjima medija koji su se usudili prejudicirati događaj stvarajući ponovni 'slučaj Gospić'". U pismu predsjednik Mesić uz ostalo ističe da "atmosfera koja se stvarala u gradu, a to je i Vaš grad gradonačelniče, sigurno nije pomogla toleranciji i dobrim međuljudskim odnosima, a ni zaštiti integriteta Vašeg sugrađana Levara. Što se tiče njegove izjave da ga se mora čuvati kako ne bi došao "netko" iz Gospića, predsjednik Mesić je istaknuo da je "netko iz Gospića" preneseno značenje za onog ili one zločince koji su ubili Levara te da to ne znači da je vrijeđao "časne i poštene građane Gospića". GOSPIĆ - Na gradskom groblju sv. Marije Magdalene u Gospiću u četvrtak je pokopan haaški svjedok Milan Levar koji je poginuo 28. kolovoza u eksploziji minsko-eksplozivne naprave u svom dvorištu. Na pogrebu su se okupili najbliži Levarovi rođaci i prijatelji, brojni gosti iz Zagreba, te manji broj građana Gospića. U ime Vlade, pogrebu je bila nazočna potpredsjednica Željka Antunović, u ime predsjednika države Stjepana Mesića njegov izaslanik Siniša Jagodić, nazočan je bio i župan ličko-senjski Ante Frković, načelnik PU ličko-senjske Dubravko Novak, a primijećeni su i neki uglednici iz javnog i političkog života. Na samom ukopu nije bilo nikakvih govora, a nazočni su polaganjem cvijeća i bacanjem komadića zemlje u grob odali posljednju počast poginulom Levaru. Potpredsjednica Vlade Željka Antunović izjavila je prije pokopa da Vlada neće dopustiti napade, bilo terorističke ili neke druge, na mirne ljude samo zato što se nekomu ne sviđa što oni govore. ZAGREB - Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj u petak je oštro osudila umorstvo Milana Levara koje se dogodilo u Gospiću 28. kolovoza. "Taj čin nije samo napad na ljudski život, nego i napad na javnu sigurnost, vladavinu prava i demokratsko društvo", kaže se u priopćenju OESS-a. Misija pozdravlja odlučnost Vladinih institucija da u potpunosti istraže umorstvo i krivca(e) privedu pravdi. Misija još jednom naglašava da nema alternative punoj suradnji s haškim Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije. ZAGREB - Slučaj stradalog Milana Levara pokazao je da nije u potpunosti riješeno pitanje zaštite haških svjedoka, ocijenilo je u petak u Zagrebu više sudionika dvodnevnog simpozija o problematici žrtava rata i svjedoka Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY). Odvjetnik Čedo Prodanović ocijenio je neprihvatljivim priopćenje haškog suda kojim je rečeno da je ured tužiteljstva od hrvatskih vlasti prije dvije godine zatražio da osigura nužne mjere zaštite Levara s kojim su haški istražitelji u 1997. i 1998. u više navrata razgovarali. "Time je samo formalno skinuta odgovornost s Tribunala", kazao je zagrebački odvjetnik. Predsjednik HHO-a Izet Aganović kazao je da ICTY mora tržiti povratne informacije o zaštiti koju država pruža osobama na zahtjev suda. Šef Odjela haškog suda za žrtve i svjedoke William McGreeghan kazao je da sud ima mehanizme zaštite svjedoka i da čini sve što se može, ali da je na državama s kojima surađuje osigurati zaštitu ljudi po njihovu povratku iz Haaga. Sud ne raspolaže dovoljnim sredstvima za tako nešto, dodao je. Dvodnevni simpozij, koji je okupio više desetaka stručnjaka iz svih relevantnih oblasti, završava radom u subotu. ZAGREB - Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade Republike Hrvatske, održanoj u četvrtak, razmatran je prijedlog operacionalizacije Programa rada Vlade do kraja ove godine. Dogovoreno je da će plan operacionalizacije biti donesen na sljedećoj sjednici Vlade nakon dodatnih konzultacija, priopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade RH. Vlada je odlučila preporučiti Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje da zatraži ukidanje privremene mjere zabrane raspolaganja dionicama Večernjega lista od strane Caritas Investments Ltd. Zastupničkom domu Hrvatskoga državnoga sabora upućeno je mišljenje kako je njegov zaključak o obvezi Vlade da po međunarodnim standardima objavi popis 200 najbogatijih obitelji u Hrvatskoj neizvršiv. Vlada je zaključila da zahtjevu ne može udovoljiti, jer je nejasan i nedorečen, kao i da ne postoje utvrđeni međunarodni standardi za sastavljanje takvoga popisa. Vlada stoga predlaže Zastupničkom domu da svoj zaključak dopuni i precizira kako bi mu moglo biti udovoljeno. NEW YORK - Hrvatska nastoji učvršćivanjem demokracije i parlamentarizma, vladavinom prava, slobodama medija i ustanova građanskoga društva pozitivno utjecati na stanje u jugoistočnoj Europi gdje je čimbenik mira i stabilnosti, kazao je u četvrtak predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. U govoru na konferenciji predsjednika nacionalnih parlamenata oko 150 zemalja članica UN-a, koju u sjedištu svjetske organizacije na East Riveru organizira Interparlamentarna unija (IPU), Tomčić je ukratko izložio glavne hrvatske poglede na sadašnje stanje međunarodnih odnosa. NEW YORK - Svjetski sastanak predsjednika parlamenata zemalja članica UN-a treba, "po dobrim parlamentarnim pravilima", putem dijaloga tražiti suglasje o ulozi parlamentarizma u današnjem svijetu, kazao je u četvrtak predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić. U razgovoru za radio Glas Amerike izrazio je nadu da će newyorški skup parlamentaraca, koji organizira Interparlamentarna unija, omogućiti napredak u dogovoru o "prihvatljivom putu u novo tisućljeće, putu u održivi razvoj, u demokraciju za sve, o putu ka smanjenju negativnih posljedica globalizacije koja potencira razlike između bogatih i siromašnih". Na tom putu Tomčić vidi osobitu zadaću nacionalnih parlamenata, jer kaže, oni mogu "u međunarodnoj suradnji raditi znatno ležernije od drugih institucija, pogotovo vlada". DUBROVNIK - Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana razgovarao je u četvrtak u Dubrovniku s pomoćnikom ministra vanjskih poslova Vladimirom Drobnjakom o procesu približavanja Hrvatske EU. Nakon susreta, Solana je izrazio zadovoljstvo razgovorima te istaknuo važnost susreta zemalja regije i Europske unije koji bi se u listopadu trebao održati u Zagrebu. "Razgovarali smo u prvom redu o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, o čemu Europska unija uskoro mora donijeti odluku, što bi trebalo biti u listopadu, a bilo je riječi i o summitu zemalja regije i EU koji će održati u studenom u Zagrebu", kazao je Javier Solana te dodao kako su stajališta Hrvatske i EU o tom pitanju vrlo slična. Dodao je kako vjeruje da će se postići sporazum oko koncepcije summita s kojim će obje strane biti zadovoljne. Drobnjak je kazao kako je njegov razgovor sa Solanom potvrdio da su odnosi Hrvatske i Europske komisije u stalnom usponu. DUBROVNIK - Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana u četvrtak se, po završetku razgovora s pomoćnikom ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Vladimirom Drobnjakom u hotelu Excelsior sastao se i s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem. Kako je po završetku sastanka kazao crnogorski predsjednik radi se o jednom od redovitih kontakata koje on kao predsjednik ima s visokim predstavnicima Europske unije, a posebno sa Solanom. Đukanović je kazao da su u središtu razgovara koje je vodio sa Solanom bili politički odnosi između Srbije i Crne Gore, posebno u svijetu zakazanih izbora, te realizacija dogovorenih i postizanje sljedećih dogovora. Visoki predstavnik EU-a Javier Solana kazao je da EU podržava Crnu Goru i njezina nastojanja za demokratizacijom, te da poštuje politiku predsjednika Đukanovića koju će nastaviti podržavati. ZAGREB - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić izjavio je u petak na konferenciji za novinare da očekuje da novi stečajni upravitelj splitskog "Diokoma" bude imenovan najkasnije u ponedjeljak, 4. rujna. U ponedjeljak Fižulić novog stečajnog upravitelja i predstavnike sindikata očekuje i na neformalnom sastanku u Ministarstvu gospodarstva. Ministar gospodarstva izrazio je i žaljenje što se "pokazuje nesposobnost određenih struktura koje trebaju rješavati problem stečaja na brz i efikasan način". Ne želeći precizirati o kojim je strukturama riječ, Fižulić je kazao kako - kada se stvar toliko ispolitizira - očito postoje strukture koje žele da "Diokom" što duže izaziva probleme. ZAGREB - Udruga radničkih sindikata Hrvatska (URSH) traži ograničavanje broja članova nadzornih i upravnih odbora u državnim poduzećima, uz određivanje simboličnih naknada za njihov rad, ili potpuno ukidanje odbora, jer u sadašnjem obliku predstavljaju samo oblik korumpiranja političkih poslušnika. Broj članova i sastav nadzornih i upravnih odbora i dalje se utvrđuje prema stranačkim križaljkama i apetitima, čime vladajuća "šestorka" nastavlja pogubnu HDZ-ovu praksu, ustvrdio je predsjednik URSH-a Boris Kunst u petak na konferenciji za novinare. Takvi politički podobni članovi odbora, naglasio je Kunst, uglavnom ne znaju ništa o poduzeću čije bi poslovanje trebali nadzirati, već tamo sjede samo da bi izvršavali naloge svojih stranaka. Dodao je da se pritom na ime naknada za članstvo u odborima iz poduzeća isisava golemi novac. ZAGREB - Presjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) Dražen Budiša, sastao se u petak s predsjednicom Liberalne Internacionale (LI) Anemie Neyts-Uytteebroeck, koja boravi u Zagrebu. Nakon sastanka Budiša je izvjestio da je bilo riječi o gospodarskim, socijalnim i političkim prilikama u Hrvatskoj, o funkcioniranju Vlade sastavljene od šest koalicijskih stranaka, kao i o ustrojstvu HSLS-a. Anemie Neyts-Uytteebroeck potvrdila je dobru suradnju LI-a i HSLS-a, te im čestitala što su kao jedna od članica vladajuće koalicije, pridonijeli izlasku Hrvatske iz međunarodne izolacije. Izrazivši zadovoljstvo činjenicom da je Hrvatska postala članica Pakta o stabilnosti i Partnerstva za mir, dodala je da će LI Hrvatskoj pružiti punu potporu na putu za punopravno članstvo u europske i međunarodne asocijacije. DUBROVNIK - Nedopustive su izjave vodećih ljudi države koji dovode u pitanje Domovinski rat, istaknuo je predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić u petak na konferenciji za novinare u Dubrovniku. Oštro osudivši jučerašnje izjave hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u svezi s posljednjim događajima u Gospiću kazao je da je u njima žestoko uvrijedio i načelnika Policijske uprave ličko-senjske Dubravka Novaka, koji je riješio brojne slučajeve te se dokazao kao uspiješan operativac. Istaknuo je da u Gospiću hrvatska strana nije počinila ratne zločine. Predsjednik HSP-a Anto Đapić i predsjednik Županijskog vijeća HSP- a Dubrovnika Željko Kulišić zatražili su neopozivu ostavku dubrovačkog gradonačelnika Vide Bogdanovića, zbog njegove "umiješanosti u aferu Hrvatske poštanske banke" te raspisivanje prijevremenih izbora u Dubrovniku. ZAGREB - Predsjednik HSP-a 1861 Dobroslav Paraga u petak je na konfreneciji za novinare predstavio pismo što mu ga je nedavno ubijeni haaški svjedok Milan Levar uputio krajem prošle godine, a u kojem se teško terete predstavnici bivše vlasti za bezakonje tijekom rata u Gospiću. Za ubojstvo Levara, Paraga smatra odgovornim visoke predstavnike HDZ-ove vlasti, ali i neučinkovitost i nespremnost nove vlasti da se obračuna sa, kako je rekao, "HDZ-ovom paralelnom vlasti". To pismo, kojeg naziva Levarovom političkom oporukom, Paraga je, kako tvrdi, nedavno uputio i Ministarstvu unutarnjih poslova. Ističe da u interesu istrage ne želi govoriti o imenima koje Levar tereti za zločine nad civilima u Gospiću, kako Srba, tako i nepoćudnih Hrvata. POŽEGA - Glazbeni festival "Zlatne žice Slavonije", koji se ove godine u Požegi održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića, u četvrtak je svečano otvorio požeški gradonačelnik Branko Skorup. Podsjetio je da je riječ o jubilarnom 10. festivalu na kojem će se i ove godine vidjeti bogatstvo slavonskih običaja i čuti slavonska pjesma uz zvuke tamburice. SARAJEVO - Stručni timovi koje su imenovali hrvatska Vlada i Vijeće ministara BiH usuglasili nacrt novog međudržavnog ugovora o socijalnom osiguranju koji bi mogao stupiti na snagu početkom 2001. godine. Kako u petak prenose sarajevski mediji, nakon četvorodnevnih pregovora vođenih u Lukavici pored glavnog grada BiH, voditelji stručnih izaslanstava dviju država potvrdili su kako su rješena sva sporna pitanja i utvrđen način ostvarivanja socijalnih i mirovinskih prava građana Hrvatske i BiH koji privremeno ili stalno borave u drugoj državi. Nacrt ugovora o socijalnom ossiguranju između Hrvatske i BiH nakon ratificiranja biti će upućen u parlamentarnu raspravu. ŽENEVA - Oko 20.000 izbjeglica vratilo se u BiH tijekom prve polovice godine, prema 7.700 tijekom istog razdoblja prošle godine, naveo je u petak Ron Redmond, glasnogovornik Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice (HCR). "Gotovo pet godina nakon što je Daytonskim sporazumom okončan rat u BiH konačno se događa proboj u primjeni jednog od najtežih dijelova tog sporazuma, povratku izbjeglica i raseljenih", naglasio je Rod Redmond. Među tih 20.000 izbjeglica koji su se vratili ima 7.000 Bosanaca i Hrvata koji su se vratili u svoje domove u Republici srpskoj, precizirao je on. Pet godina poslije rata BiH ima još 700.000 izbjeglica. U Hrvatsku se nakon promjena predsjednika i vlade vratilo 10.000 srpskih izbjeglica tijekom prvog semestra godine, prema podacima glasnogovonika HCR-a. (Hina) td