FINANCIJSKI BILTEN 24. - 31. KOLOVOZA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 24. - 31. kolovoza 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Štete od elementarnih nepogoda premašuju dvije milijarde kuna 9. Vlada zatvorena sjednica 10. Produžen rok za naplatu izvoza robe i usluga na 150 dana 11. U Saboru započela tematska rasprava o Ustavnim promjenama 12. Fond od 210 milijuna kuna za poticanje izvoza 13. Osnovne značajke nove ekonomske politike 14.Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama 24. VIII. 10.000.000 10.000.000 8,00 124.030.000 25. VIII. 6.000.000 6.000.000 2,50 245.420.000 28. VIII. 32.000.000 32.000.000 2,61 126.530.000 29. VIII. 23.000.000 16.000.000 4,38 130.796.000 30. VIII. 31.700.000 27.700.000 3,86 97.130.000 31. VIII. 13.000.000 12.000.000 5,67 - Dnevni prosjek 19.283.000 17.283.000 4,50 144.781.000 Ovoga je tjedna na Tržištu novca potražnja značajnije porasla, kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju, dok je ponuda novca, u odnosu na tjedan ranije, znatno slabija. Slaba ponuda novca u noćnom trgovanju posljedica je početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, započetog u ponedjeljak, te kreditori nisu baš bili voljni plasirati svoja sredstva. To je pak dakako, imalo utjecaja i na cijenu novca. Tako je ona ovoga tjedna prosječno iznosila 3,2 posto, što je dvostruko više u odnosu na tjedan ranije. Porast potražnje u dnevnom kreditiranju posljedica je približavanja kraja mjeseca. Naime, banke imaju veće odljeve novca zbog plaćanja poreza, te dio sredstava nastoje osigurati kreditima. To je utjecalo i na cijenu novca. Tako se ona za nove opozivne kredite kretala od 2,5 do pet posto, dok su se prolongati kretali od oko sedam do devet posto. Prosječna je kamata ovoga tjedna iznosila 4,5 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 67,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,79 posto, upisani su zapisi u iznosu od 55 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,76 posto, upisani su zapisi u iznosu od 9,5 milijuna kuna. Također je na rok od 182 dana prihvaćeno tri milijuna kuna pristiglih ponuda uz kamatu od 9,10 posto. Od 30. kolovoza vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,5 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 28. do 31. kolovza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 200 200 200 100.000 Pliva 440 451 450 772.123 Podravka 143 149 144 448.325 Zagrebačka banka 0 1.355 1.380 1.365 435.800 Atlantska plovidba 32,50 32,50 32,50 3.250 Elka 41 41 41 41.000 Hotel Inter-Continental 145 150 150 88.550 Jadran-turist 35,50 38 37 25.717 Karlovačka pivovara 318 318,05 318 84.279 Končar 50,10 50,10 50,10 1.753 Kraš 220 244 220 406.128 Riječka banka 115 118,10 115 259.245 Riviera 81 84 84 66.554 Splitska banka 74 75,07 74 10.467 Sunčani Hvar 26 26 26 5.876 Tvornica duhana Zg. 700 700 700 3.500 Varteks 26 26 26 14.955 Zagrebačka banka E 958 1.040 1.000 335.730 Zagrebačka banka C 700 700 700 4.900 Zagrebačka pivovara 720 720 720 6.480 Zlatni rat 20 25 20 8.780 Hr. zavod za zdr. osig.* 99,90 100,60 100,60 21.615.189 24.738.607 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od 24,7 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (21,6 milijuna kuna). Inače, aktivna je bila 21 dionica, a pritom je njih deset izgubilo, a sedam dobilo na vrijednosti. Neslavno je vodeće mjesto na listi gubitnica, zauzela dionica Kraša. Naime, cijena joj je potonula 25 kuna. Značajnije je, 15 kuna, pojeftinila i dionica Zagrebačke banke serije C. Slijedila ju je, s gubitkom od 10,5 kuna, dionica Riječke banke, dok je pak dionica Zlatnog rata ostvarila gubitak od deset kuna. Dionica Elke pojeftinila je devet, a Podravke četiri kune. Pad cijene od 3,9 kuna, zabilježila je dionica Končara, dok je dionici Atlantske plovidbe cijena pala 2,5, a Splitske banke dvije kune. Na Kraju liste gubitnica, s gubitkom od jedne kune, našla se dionica Jadran- Turista. Od dobitnica najviše je, 40 kuna, skočila cijena dionice Hotela Inter-Continental. Značajnije je, 20 kuna porasla cijena dionici Zagrebačke pivovare. Slijedila ju je, s dobitkom od 15 kuna, obična dionica Zagrebačke banke. Dionica pak Karlovačke pivovare poskupila je šest, a Riviere pet kuna. Na kraju liste dobitnica, s dobitkom od jedne kune, našle su se dionice Sunčanog Hvara i Varteksa. CROBEX indeks je u odnosu na tjedan ranije oslabio dva boda, te sada iznosi 829 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 28. do 31. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet B-Coop Buje 152,55 152,55 152,55 383.968 Chromos samobor 440 440 440 1.320 Croatia Šped Zg. 2.709 2.709 2.709 108.360 Ericsson-Tesla 190 195 190 209.920 Hotel Inter-Continental 145 150 150 88.550 Hoteli Rabac 31,01 31,01 31,01 5.705 Istraturist 40 40 40 4.760 Kraš 230 230 230 23.690 Riviera 78 80 80 6.420 Tankerska plovidba 110 110 110 4.510 PIF Dom 18,05 18,36 18,24 237.170 PIF Expandia 19,30 19,77 19,40 154.954 PIF Pleter 10,99 11,10 10,99 65.939 PIF Slavonski 8,28 9,73 9,30 107.245 PIF Sunce 8,17 8,62 8,40 58.250 PIF Središnji nacionalni 15,75 16,60 16,60 181.274 PIF Velebit 14,22 14,57 14,34 221.592 1.856.938 Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 1,8 milijuna kuna, a aktivno je bilo 17 dionica. Pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Najviše je, 14,36 kuna, potonula cijena dionice Hotela Rabac. Slijedila ju je, s gubitkom od deset kuna, dionica Kraša. Cijena pak dionica Ericsson-Tesle i Riviere pala je četiri kune. Dionica Istraturista pojeftinila je jednu kunu, a B-Coop-a 16 lipa. I dionice šest PIF-ova izgubile su ovaj tjedan na vrijednosti. Tako je najveći pad cijene, 1,08 kuna, zabilježila dionica Expandia fonda. Dionica pak Dom fonda pojeftinila je 42, fonda Sunce 40, a Velebita 31 lipu. Cijena dionice Slavonskog fonda pala je 20, a Središnjeg nacionalnog fonda 15 lipa. Tek tri dionice ovoga su tjedna zabilježile rast cijene. Najviše je, 30 kuna, porasla cijena dionice Hotela Inter-Continental. Slijedila ju je, s dobitkom od deset kuna, dionica Tankerske plovidbe. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 23 lipe, našla se dionica Pletera. Zahvaljujući padu cijena većine dionice, VIN indeks potonuo je u odnosu na tjedan ranije deset bodova, te sada iznosi - 376 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 24. kolovoza 31. kolovoza Promjena u % New York/DJIA 11.182,74 11.215,10 0,28 Tokyo/Nikkei 16.670,82 16.861,26 1,14 London/FTSE-100 6.557,00 6.672,70 1,76 Frankfurt/DAX 30 7.230,26 7.216,45 -0,19 Na njujorškoj burzi u proteklih su sedam dana ojačale dionice financijskog i tehnološkog sektora, postignuvši u utorak i rekordne cijene, koje nisu zabilježile još od proljeća. Najveći dobitnici bili su pritom American Express i Citigroup. Raspoloženje ulagača se popravilo, jer prevladava uvjerenje da je Fed završio s podizanjem kamatne stope kako bi smanjio inflatorni pritisak. Većina ulagača vjeruje da kamatne stope neće rasti do iza predsjedničkih izbora u SAD-u, a možda ni nakon njih neće biti potrebe za njihovim podizanjem. Ipak, od sredine tjedna postali su ponešto oprezniji, jer je podatak o prodaji kuća u SAD-u tijekom srpnja mnoge iznenadio. Unatoč porastu kamatnih stopa u posljednjih godinu dana čak šest puta, u srpnju je prodano najviše kuća u zadnjih sedam godina. To je ulagače pomalo zabrinulo, pa su započeli prodaju dionica maloprodajnih tvrtki, zrakoplovnih kompanija, proizvođača robe široke potrošnje i banaka. U ovom su razdoblju ponešto oslabile i dionice proizvođača poluvodiča zbog dobitnosnih prodaja koje uglavnom uvijek uslijede nakon što značajnije poraste cijena određenih dionica. Na tom se tržištu sada sa strepnjom očekuju podaci o porastu plaća i o nezaposlenosti u kolovozu. Vrijednost Dow Jonesa u tom je razdoblju porasla 0,28 posto na 11.215 bodova. Na Tokijskoj burzi ulagači su uvjereni kako japanski gospodarski oporavak dobro napreduje, te su u proteklih tjedna dana značajnije počeli ulagati u tehnološke, ali i dionice tzv. stare ekonomije. Iako su u posljednja dva tjedna postali oprezniji, očekujući ekonomske pokazatelje koji bi potvrdili njihova očekivanja, Nikkei indeks ojačao je 1,14 posto i iznosi 16.861 bod. Uskoro se očekuje podatak o BDP-u u prvoj polovini ove godine, za koji većina ulagača vjeruje da će pokazati solidan rast. Uz to, i mnoge japanske kompanije najavljuju postizanje boljih rezultata poslovanja u drugoj polovini ove godine nego što se to ranije očekivalo, pa i to potiče ulagače na kupovinu dionica, ponajprije tzv. nove ekonomije. Na europskim burzama u istom se razdoblju uglavnom iščekivala odluka Europske središnje banke o porastu kamatnih stopa. Pozorno se prate i očekuju novi ekonomski pokazatelji i o američkom gospodarstvu. Trgovina je uglavnom usporena, pogotovo zato što u ponedjeljak zbog praznika neće raditi Wall street. Ojačale su cijene dionica obrambenog sektora, farmaceutske industrije i maloprodajnih lanaca, a oslabile financijskog i energetskog. Nakon što je u četvrtak ECB odlučila podići kamatnu stopu, te najavila u kratkom vremenu njezin daljnji porast, skočile su tek cijene tehnološkog sektora, predvođene Nokiom. Indeks FTSE u tom je razdoblju ojačao 1,76 posto, na 6.672 boda, a DAX oslabio0,19 psoto, na 7.216 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 24. kolovoza 31. kolovoza Promjena u % Euro/USD 0,9011 0,8877 -1,48 Euro/JPY 96,40 94,76 -1,70 USD/JPY 106,83 106,65 -0,16 Na deviznim je tržištima u četvrtak euro dosegnuo povijesno najnižu razinu prema dolaru, odnosno samo 0,8840 dolara. Iako je Europska središnja banka odlučila toga dana podići kratkoročnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, tržište nije pozitivno reagiralo na njezinu odluku. Naime, većina ulagača vjreuje da će porast kamatne stope u EU smanjiti inflatorni pritisak, ali će utjecati i na usporavanje gospodarskog rasta. Tečaj eura kasnije se ponešto oporavio, dosegnuvši 0,8877 dolara, no u proteklih je sedam dana njegov tečaj pao čak 1,48 posto. Prema jenu, cijena eura se spustila 1,7 posto i iznosi 94,76 jena. Oporavak japanskog tržišta kapitala, ali i ocjene ulagača da japanski gospodarski oporavak dobro napreduje, potaknuli su jačanje japanskog jena prema dolaru. Značajan doprinos tome dala je i izjava japanskog ministra financija Kurode početkom tjedna da njegova vlada razmišlja o brzoj intervenciji na tržištu ako se nastavi jačanje jena. U zadnjih tjedna dana njegov je tečaj ojačao 0,16 posto na 106,65 jena za dolar. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 25. kolovoza - 01. rujna 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 25. kolovoza 01. rujna u % Euro 1 7,5668 7,5654 -0,01 DEM 1 3,8688 3,8681 -0,01 USD 1 8,3982 8,4548 0,67 GBP 1 12,4270 12,2994 -1,02 JPY 100 7,8437 7,9418 1,25 ATS 1 0,5499 0,5497 -0,03 ITL 100 0,3907 0,3907 0,00 CHF 1 4,8843 4,8827 -0,03 SIT 100 3,6283 3,6262 -0,05 U proteklih tjedan dana na tečajnici HNB-a pala je cijena svih inozemnih valuta prema kuni, osim japanskog jena i američkog dolara. U dva tjedna japanski jen je ojačao čak 4,03 posto, a američki dolar 2,06 posto. Njemačka marka izgubila je neznatnih 0,01 posto na vrijednosti, kao i euro, dok je austrijski šiling oslabio 0,03 posto. Najveći gubitnik bila je britanska funta, njen je tečaj ovoga tjedna oslabio 1,02 posto. Švicarski franak je istodobno 0,03 posto jeftiniji, dok je slovenski tolar u 14 tjedana izgubio 3,42 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. No, budući su pristigle ponude u većem iznosu, ostvaren je iznos emisije od 319,9 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,986 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,975 kuna, uz kamatu od devet posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,975 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od deveto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 19,35 posto. Također su na današnjoj aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od devet milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,686 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 9,5 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,686 kuna, uz kamatu od 9,5 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,686 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 9,5 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Također su na današnjoj aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 17 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 95,251 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od deset posto. Najniža je ponuđena cijena bila 95,025 kuna, uz kamatu od 10,5 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 95,025 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 10,5 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je pak iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 2,204 milijardi kuna. Od toga je 1,569 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 541,2 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 94 milijuna kuna. Slijedeća će se aukcija održati 12. rujna. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 400 milijuna kuna, s rokom dospijeća od 42 dana. 8. Vlada: Štete od elementarnih nepogoda premašuju dvije milijarde kuna Posljednja dva tjedna bila su najteža u ovogodišnjoj požarnoj sezoni, istaknuto je na sjednici Vlade u četvrtak, koja je odlučila na pet županija raspodijeliti ukupno 6,5 milijuna kuna bespovratne prve žurne pomoći za ublažavanje i otklanjanje posljedica požara. Vlada je izviještena i o štetama na poljoprivrednim kulturama zbog elementarnih nepogoda, a prve procjene govore da su od početka godine do sada te štete više od dvije milijarde kuna. No, taj će iznos biti i veći jer dio županija nije dostavio podatke, a suša i požari još uvijek traju. Dugotrajni nepovoljni klimatski uvjeti smanjit će prinose ratarskih, povrtlarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura u prosjeku 30 do 70 posto, izvijestio je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić. Procjene Ministarstva govore da su štete zbog suše veće od 1,7 milijardi kuna, a prema dostavljenim podatcima najveće su, oko 230 milijuna kuna, u Istarskoj županiji, potom u Vukovarsko-srijemskoj (191 milijun), Virovitičko-podravskoj (177 milijuna), Varaždinskoj (153 milijuna), Brodsko-posavskoj (138 milijuna), Osječko-baranjskoj (133 milijuna kuna). Štete zbog tuče procjenjuju se na više od 109 milijuna kuna, a u najvećem broju županija obrada podataka o štetama zbog požara je u tijeku, a procjene za tek dvije županije govore o šteti od oko 13 milijuna kuna. Protekla dva tjedna najteža su u ovogodišnjoj požarnoj sezoni. S današnjim je danom, i aktivnih devet požara, situacija nešto bolja, istaknuo je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. Prema Izvješću MUP-a u razdoblju od 21. do 27. kolovoza nastalo je 330 požara, od čega 283 na otvorenom prostoru, a materijalne se štete za sada procjenjuju na oko 70,8 milijuna kuna. U tom razdoblju za požare na otvorenom podneseno je 60 prijava, od čega tri kaznene. Od osoba za koje se sumnja da su podmetnule požare samo je jedna srpske nacionalnosti i to je odgovor na špekulacije da je riječ o terorističkim aktima u većem broju, naglasio je Lučin. Istaknuo je kako se u posljednjih 15 dana pokazalo da se borba protiv požara treba voditi s jednog mjesta, što je i prijedlog koji bi trebalo razmotriti kao stalni oblik borbe protiv požara. Vlada je danas odobrila i bespovratnu prvu žurnu pomoć za ublažavanje i otklanjanje posljedica šteta zbog požara. Od ukupno 6,5 milijuna kuna, po 1,5 milijuna dobit će Dubrovačko- neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija, dok će Zadarska i Ličko-senjska dobiti po jedan milijun kuna. Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila zakonski prijedlog o potvrđivanju Kaznenopravne konvencije o korupciji, kojom se standardizira pojam aktivne i pasivne korupcije, kriminalizira podmićivanje stranih javnih dužnosnika, utvrđuje korupcija u postupku dobivanja poslova, veza između korupcije i pranja novca i sl. Konvencijom se također uređuje uspostava specijaliziranih jedinica za borbu protiv korupcije, zaštitu svjedoka, međunarodnu suradnju između tijela nadležnih za provedbu istrage i slično. Upućivanje pak zakonskog prijedloga o inspekciji visokih učilišta i znanstvenoistraživačkih pravnih osoba odgođeno je za mjesec dana. Do tada se u konzultacijama sa sveučilištima trebaju razmotriti neka delikatna pitanja, među kojima i pitanje može li inspektor naložiti poništenje ocjene. S negativnim Vladinim mišljenjem u Sabor se vraća zakonski prijedlog zastupnika Jadranke Katarinčić Škrlj i Drage Kraljevića koji traže osnivanje općine Fažana. Prijedlog je odbačen i zbog toga što se pripremaju cjelovite organizacijske promjene u sustavu lokalne samouprave. Pod posebnim uvjetima, za jednu kunu Vlada je odlučila prodati 34,77 posto dionica Tvornice plinskih turbina Karlovac (25.108 dionica, nazivne vrijednosti 10 milijuna kuna). No, uvjet za takvu prodaju je da kupac u kratkom roku podmiri obveze prema zaposlenima od 2,3 milijuna kuna, te ponudi program reguliranja obveza prema vjerovnicima koje iznose 55,7 milijuna kuna. 9. Vlada zatvorena sjednica Na zatvorenom dijelu sjednice, održanom u četvrtak, kojim je predsjedao premijer Ivica Račan, Vlada Republike Hrvatske razmatrala je prijedlog operacionalizacije Programa rada Vlade do kraja ove godine. Dogovoreno je da će plan operacionalizacije biti donesen na sljedećoj sjednici Vlade nakon dodatnih konzultacija, priopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade RH. Prihvaćen je terminski plan radnih posjeta predsjednika i potpredsjednika Vlade svim ministarstvima tijekom prva dva tjedna mjeseca rujna. Vlada je odlučila preporučiti Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje da zatraži ukidanje privremene mjere zabrane raspolaganja dionicama Večernjega lista od strane Caritas Investments Ltd. Zastupničkom domu Hrvatskoga državnoga sabora upućeno je mišljenje kako je njegov zaključak o obvezi Vlade da po međunarodnim standardima objavi popis 200 najbogatijih obitelji u Hrvatskoj neizvršiv. Vlada je zaključila da zahtjevu ne može udovoljiti, jer je nejasan i nedorečen, kao i da ne postoje utvrđeni međunarodni standardi za sastavljanje takvoga popisa. Vlada stoga predlaže Zastupničkom domu da svoj zaključak dopuni i precizira kako bi mu moglo biti udovoljeno, stoji u priopćenju. 10. Produžen rok za naplatu izvoza robe i usluga na 150 dana Odlukom hrvatske Vlade produžen je rok za naplatu izvoza robe i usluga, iz članka 47. stavka 1. Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata, sa 90 na 150 dana. Inicijativu za tu odluku, koju je Vlada u petak prihvatila, podnijelo je Ministarstvo gospodarstva koje smatra da je rok od 90 dana predstavljao ograničenje u zaključivanju izvoznih poslova. Osim toga, smatraju u Ministarstvu, time se smanjivala konkurentnost hrvatskih izvoznika u odnosu na izvoznike drugih zemalja čije zakonodavstvo ne predviđa slična ograničenja. Produljenje roka naplate podržava i Hrvatska narodna banka držeći da to neće bitno utjecati na opću likvidnost u plaćanjima prema inozemstvu. Naime, prijedlog je nastao nakon niza zahtjeva većeg broja hrvatskih izvoznika. Polazeći od interesa hrvatskog izvoznog gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva smatra da je dosadašnje ograničenje ozbiljno ograničavalo poduzetničke slobode hrvatskih izvoznika, a istodobno je suprotno već dostignutom stupnju liberalizacije i otvorenosti vanjskotrgovinskog i deviznog sustava. Istodobno drže potrebnim pristupiti donošenju novog, suvremenog zakonskog teksta kojim će biti regulirano područje deviznog poslovanja. 11. U Saboru započela tematska rasprava o Ustavnim promjenama U Saboru je u četvrtak započela tematska rasprava o Ustavnim promjenama koja bi trebala ponuditi najbolja rješenja i otkloniti dileme prije izrade nacrta promjena Ustava - temeljnog pravnog dokumenta države. Raspravu je organizirao Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. To je prva široko organizirana rasprava o ustavnim promjenama nakon što je Zastupnički dom u srpnju odlučio da se pristupi promjeni Ustava. Uz članove matičnog Odbora za Ustav i Odbora za zakonodavstvo u današnjoj raspravi sudjeluju i predstavnici parlamentarnih tijela i političkih stranaka, te članovi radnih skupina predsjednika države i vladajuće šestorke za izradu prijedloga promjena Ustava, predstavnici građanskih udruga, poslodavaca i sindikata. Oko izmjena Ustava najviše je dvojbi u pitanjima suodlučivanja između triju vlasti (zakonodavne, izvršne i sudbene), primjerice hoće li Vlada usmjeravati rad Sabora ili obratno, pitanje odnosa predsjednika države, Vlade i Sabora itd. 12. Fond od 210 milijuna kuna za poticanje izvoza Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Zagrebačka banka potpisali su u četvrtak Ugovor o poslovnoj suradnji pri realizaciji Programa poticanja izvoza- kreditiranja pripreme izvoza i izvoza roba. Ugovor u kojem je kreditni fond za poticanje izvoza poduzetništva "težak" 210 milijuna kuna potpisali su ministar Željko Pecek i zamjenik predsjednika Uprave Zagrebačke banke Nikola Kalinić. Ministarstvo će, kako je istaknuo Pecek, na ime depozita izdvojiti 21 milijun kuna, na temelju kojeg banka odobrava kreditni fond za kreditiranje poduzetništva u omjeru 1 naprama 10, tako da će ukupni kreditni fond iznositi 210 milijuna kuna. Najniži iznos kredita je 10.000 njemačkih maraka (u kunskoj protuvrijednosti), a najviši nije određen. Kamatna je stopa osam posto (promjenjiva), uz subvenciju Ministarstva u visini dva postotna poena, tako da kamata za krajnjeg korisnika-poduzetnika iznosi šest posto. Rok otplate kredita je dvije godine. Zagrebačka će banka odobravati kredite na prijedlog Povjerenstva za odabir poduzetničkih projekata. Članove povjerenstva imenovat će Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Zagrebačka banka, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska udruga poslodavaca. Kako je istaknuto, u subotu, 2. rujna raspisat će se javni natječaj za dobivanje kredita, na koji će se moći javiti obrtnici, koji imaju izvoznu djelatnost. Govoreći o Programu poticanja izvoza-kreditiranja pripreme izvoza i izvoza roba, Kalinić je naglasio, kako je današnje potpisivanje ugovora još jedna potpora Zagrebačke banke hrvatskom strateškom opredjeljenju prema razvitku obrta i izvozu. Inače, kroz različite projekte kreditiranja malom i srednjem poduzetništvu te obrtništvu, ove će godine biti plasirano ukupno 960 milijuna kuna. 13. Osnovne značajke nove ekonomske politike Za tri godine oko 90.000 novih radnih mjesta Ekonomska se politika počela voditi kao tržišna, europski usmjerena politika, čime se odstupilo od dogovorne ekonomije socijalizma, te arbitražne, proizvoljne politike kakva se vodila zadnjih deset godina. To je u nedjelju na završenom stručnom skupu na Plitvičkim jezerima ministar financija Mato Crkvenac ocijenio presudnim u radu Vlade na području gospodarstva u proteklih šest mjeseci. Prvi rezultati takve politike su oživljavanje gospodarske aktivnosti, podmirivanje državnih dugova i redovito plaćanje obveza, te nova aktivnija monetarna politika, kaže Crkvenac. No, središnji je gospodarski problem u Hrvatskoj visoka nezaposlenost, a tu rezultata još nema. Upravo je zato ubrzavanje zapošljavanja osnovni cilj strategije gospodarskog razvoja. Lom u trendu rasta nezaposlenosti ministar financija očekuje iduće godine, a prema projekciji tog ministarstva idućih bi godina broj novozaposlenih trebao rasti za oko 30 tisuća, ili dva posto godišnje. Pritom bi stopa nezasposlenosti u iduće tri godine pala s gotovo 22 na otprilike 16 posto. Neki sindikati to ocjenjuju preskromnim ciljem. Sadašnja teška socijalna situacija zahtjeva brži rast zaposlenosti, kaže predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Boris Kunst. Drugi, pak, to ocjenjuju realnim. Ne znam je li to malo ili puno, no više vjerujem "stručnom skepticizmu" Crkvenca, nego optimističnijim obećanjima bez podloge, kaže predsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić. Besperspektivna poduzeća u stečaj Dok je bivša Vlada, pokušavajući održati socijalni mir, mnoga poduzeća sanirala i davala proračunska sredstva za isplatu plaća, jedno od osnovnih obilježja gospodarske politike nove Vlade predstavlja "zatvaranje proračuna" za takve namjene i pokretanje stečajeva tamo gdje je to neminovno. Poduzeća koja nemaju tržište moraju u stečaj, a Vlada će preuzeti obvezu da zaposlenike socijalno zbrine, kaže Crkvenac. Rezultat je takve politike val stečajeva i rast nezaposlenosti, zamjerka je sindikata. U stečaj su, odgovara Crkvenac, otišla ona poduzeća koja su to već odavno trebala, u kojima zaposleni nisu mjesecima, pa i godinama primali plaću. Ubuduće, kaže, više neće biti rada bez plaće. Poduzeće koje ne može isplatiti plaće ići će u stečaj. Boris Kunst smatra, međutim, kako bi se erupcija stečajeva trebala svesti u razumnije okvire, jer nema potrebne infrastrukture za tolike stečajeve, a otpušteni radnici nemaju alternative. Mora se, kaže, potaknuti veća proizvodnja i brže zapošljavanje. Toga je svjesna i Vlada, pa će, kaže Crkvenac, među ostalim poticati perspektivna poduzeća koja imaju tržište. U svakoj županiji i gradu ima barem tri do šest jakih poduzeća koja imaju perspektivu, i država će im, oslobađajući ih dugova, pomoći da se restrukturiraju i ojačaju, kaže ministar financija. Kako bi se smanjile negativne posljedica vala stečajeva, najesen će se u parlamentu raspravljati o izmjenama stečajnog i zakona o radu. Prvim se radnici stavljaju u prvi red isplate iz stečajne mase, dok je dosad na tom mjestu bila država. Drugim se, pak, legalizira štrajk u slučaju neisplate plaća. To bi, smatra Vlada, trebalo ojačati položaj zaposlenih i smanjiti socijalnu nesigurnost. Manja rastrošnost države i smanjenje poreznog opterećenja Međutim, bez veće proizvodnje i izvoza nema bržeg zapošljavanja. Kako bi se to postiglo, Crkvenac je najavio restriktivnu fiskalnu politiku, što znači manju rastrošnost države i smanjivanje poreznog opterećenja građana i poduzeća. U skladu s tim, Vlada za iduće tri godine predlaže proračun koji bi na rashodovnoj strani trebao biti gotovo zamrznut na 50 milijardi kuna. Pritom bi se povećala proračunska sredstva za obrazovanje, znanost, zdravstvo i socijalu, a smanjila za vojsku i kapitalne izdatke. Najavljene su, također, promjene u poreznoj politici. Najesen bi Sabor trebao raspravljati o smanjenju poreza na dobit s 35 na 25 posto. Pritom bi se poduzećima kao porezni odbitak priznale plaće svih novozaposlenih. To bi, kaže zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, trebalo potaknuti investicije i zapošljavanje. U porezu na dohodak uvela bi se treća stopa, pa bi se on plaćao po stopama od 15, 25 i 35 posto. Tako bi se na manje plaće plaćao manji porez, što predstavlja socijalnu notu, kaže Kuštrak. Ovakvom restriktivnom fiskalnom politikom otvorit će se, smatra Crkvenac, prostor monetarnoj politici, što bi trebalo izazvati pad kamatnih stopa i brži razvoj financijskog tržišta. Monetarna politika dobiva više prostora S time se slaže zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Dosad se, kaže, vodila ekspanzivna fiskalna, a restriktivna monetarna politika. Ako se usvoji proračun kakav se predlaže, monetarna će politika dobiti više manevarskog prostora, kaže zamjenik guvernera. Dobrim potezom ocjenjuje i paket mjera Vlade iz svibnja ove godine, kojim je cijena rada smanjena za više od tri posto jer se na taj način pozitivno utječe na konkurentnost poduzeća i zapošljavanje. Međutim, kako su smanjenjem doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje pali prihodi tih fondova, povećane su trošarine - na benzin, alkohol, cigarete, itd. To je, pak, izazvalo rast inflacije na šest, pa čak i sedam posto godišnje. To nije inflacija izazvana povećanom potrošnjom, nego inflacija na strani ponude, na koju, kaže Vujčić, HNB ne može utjecati. Smatra da je to jednokratni rast cijena na malo i da sada treba paziti da se povećanje trošarina ne "prelije" na ostale cijene. Od novosti u monetarnoj politici Vujčić najavljuje daljnji razvoj instrumenata za vođenje tzv. politike "otvorenog tržišta", kakva se vodi u najrazvijenijim zemljama. Takva se monetarna politika temelji na kupnji i prodaji blagajničkih zapisa i drugih vrijednosnih papira središnje banke, čime se povećava ili smanjuje likvidnost bankarskog sustava, ovisno o trenutačnim potrebama. Vujčić smatra da zasad nema potrebe za smanjenjem obvezne rezerve banaka, s obzirom da je likvidnost vrlo visoka. Na to ukazuje pad kamatnih stopa na međubankarskom tržištu, koje se kreću na rekordno niskim razinama - oko pet posto. Promjena negativnih trendova Ministar Crkvenac važnim smatra i stabilnost tečaja te vođenje realne politike tečaja kune, koja bi trebala slijediti kretanje gospodarskog rasta i izvoza. Slaže se s onima koji smatraju da je tečaj precijenjen, no devalvacija ne dolazi u obzir. Ona bi, smatra, dala neke rezultate, ali nijedan gospodarski problem ne bi dugoročno riješila. Zahvaljujući predloženim mjerama, bruto domaći proizvod (BDP) trebao bi u iduće dvije godine rasti od tri do četiri posto, a nakon toga i do pet posto. Plaće bi, kaže Crkvenac, rasle sporije od proizvodnosti rada, pa bi se tako stimulirale štednja i investicije, neophodne za poticanje gospodarskog rasta. Neki kažu kako je to preoprezna, nedovoljno ekspanzivna projekcija. No, zamjenik ministra financija Kuštrak kaže kako treba projicirati ono što je realno ostvarivo, a ako rast bude veći, nitko se neće žaliti. Zajedno sa socijalnim sporazumom, o čijim se osnovama, također, raspravljalo u Plitvicama, ovaj bi paket gospodarskih mjera trebao promijeniti negativne trendove i bitno odrediti budućnost Hrvatske, zaključuje ministar Crkvenac. 14. Statistika Proračunski manjak do kraja lipnja 1,3 milijarde kuna - U prvih šest mjeseci ove godine u središnjem državnom proračunu ukupno je ostvareno 21,4 milijarde kuna prihoda, dok su istodobno proračunski rashodi iznosili 22,7 milijarde kuna. To znači, izvješćuje Ministarstvo financija Republike Hrvatske, proračunski manjak od 1,3 milijarde kuna. Državni je proračun u lipnju ostvario 3,7 milijardi kuna prihoda ili 7,5 posto više nego u istom mjesecu lani, što je prije svega rezultat porasta prihoda od trošarina i poreza na dodanu vrijednost (PDV). Prihodi od PDV-a iznosili su više od dvije milijarde kuna, a tako visok iznos (16,3 posto više nego lani) posljedica je prijeboja državnih potraživanja po ovom porezu s neplaćenim državnim obvezama. Prihodi od trošarina u lipnju su porasli za čak 32 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, na 674,5 milijuna kuna, što se djelomice objašnjava prošlogodišnjim povećanjem trošarina na naftu i duhan. Ipak, ističu u Ministarstvu, najvećim je dijelom to posljedica promjena trošarina 1. lipnja 2000. godine, kada su izmijenjene trošarine na uvoz automobila, te povećane na alkohol, pivo i kavu te naftne derivate. Istodobno, proračunski rashodi u promatranom su mjesecu iznosili 4,2 milijarde kuna, čiji je najveći dio, odnosno 1,27 milijarde, utrošen na bruto plaće. Nešto manje, 1,23 milijarde odnosi se na transfere, od čega je 577,5 milijuna kuna transferirano Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Na ostalu tekuću potrošnju u tom je mjesecu utrošeno 637,6 milijuna kuna, a iznos plaćenih kamata iznosio je 134,6 milijuna kuna. Ukupni proračunski manjak u lipnju je iznosio 438,5 milijuna kuna, a na domaćem se tržištu država izdavanjem trezorskih zapisa zadužila za dodatnih 320 milijuna kuna. Istodobno je s inozemnog tržišta po dugoročnim kreditima i izdanim euroobveznicama povučeno oko 400 milijuna kuna. Od ukupne proračunom planirane otplate starih dugova od oko 3,6 milijardi kuna u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci otplaćeno oko 3,4 milijarde. Broj zaposlenih u industriji manji za 2,4 posto, proizvodnost veća 5 posto - Broj zaposlenih radnika u industriji u srpnju je 0,1 posto manji nego u lipnju, dok je u razdoblju siječanj-srpanj ove godine manji za 2,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Proizvodnost rada u industriji istodobno je u razdoblju siječanj- srpanj ove, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, povećana za 5 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Na smanjenje broja zaposlenih u srpnju u odnosu na lipanj utjecalo je smanjenja zaposlenih od 0,1 posto u prerađivačkoj industriji, području Nacionalne klasifikacije djelatnosti u kojoj je i zaposlen najveći broj (87,81 posto) industrijskih radnika. Druga dva područja, naime, bilježe blago povećanje broja zaposlenih u srpnju u odnosu na prethodni mjesec. Tako je broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju u srpnju bio 0,2 posto veći nego li u lipnju, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 0,1 posto. Statistički indeks zaposlenih radnika pokazuje dinamiku broja radnika zaposlenih u djelatnostima industrije, bez radnika zaposlenih u drugim djelatnostima u sastavu industrijskih poslovnih subjekata. Indeks proizvodnosti rada izračunava se kao odnos između indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca i indeksa razine broja zaposlenih industrijskih radnika, također u razdoblju od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju siječanj-srpanj ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje zabilježen je pad broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji od 2,7 posto, te u istom razdoblju porast proizvodnosti rada za 6,8 posto. U rudarstvu i vađenju bilježi se pad broja zaposlenih od 3,5 posto, te porast proizvodnosti za 6,2 posto. Rast broja zaposlenih za 0,6 posto u razdoblju siječanj- srpanj ove, u odnosu na prošlu godinu, bilježi se pak u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, a u toj se djelatnosti istodobno bilježi pad proizvodnosti za 5,1 posto.