FR-ministri-Vlada-Diplomacija-Policija FRANCUSKA-LE MONDE OD 30.8.00.UVODNIK O CHEVENEMENTU FRANCUSKALE MONDE30. VIII. 2000.Razlozi odlaska"Jean-Pierre Chevenement voli ulogu onog koji znade reći 'ne'. On zna koliko je degolistička
baština povećala njegov ugled u Francuskoj. U ovo doba velikog ideološkog konsenzusa, on zna koliko je javnost sklona njegovu takozvanom načelnom držanju. Jean-Pierre Chevenement već je dvaput otišao iz vlade: 1983., zbog tadašnjih gospodarskih odluka i 1991. zbog sudjelovanja Francuske u Zaljevskom ratu. Svaki put je očitovao bitno neslaganje s Matignonom i Elizejem, njegujući, s darom i ljupkošću, svoj ugled pobunjenog plemića. Ovog tjedna čini istu pogrješku, odlazeći iz ministarstva unutarnjih poslova i vlade Lionela Jospina zbog, kako kaže, korzičke prepirke. Opet je to učinio s jasnom jednostavnošću onog kojeg vode samo vlastita uvjerenja: 'Ne mogu biti dva politička pravca u vladi, kaže; zbog toga snosim posljedice'.Bolje bismo shvatili predsjednika Građanskog pokreta (Mouvement des citoyens) kada bismo ozbiljno promotrili razloge koje navodi da bi opravdao svoj postupak. Uglavnom, g. Chevenement zamjera Matignonu što u rješavanju korzičkog pitanja 'ne zahtijeva
FRANCUSKA
LE MONDE
30. VIII. 2000.
Razlozi odlaska
"Jean-Pierre Chevenement voli ulogu onog koji znade reći 'ne'. On
zna koliko je degolistička baština povećala njegov ugled u
Francuskoj. U ovo doba velikog ideološkog konsenzusa, on zna koliko
je javnost sklona njegovu takozvanom načelnom držanju. Jean-Pierre
Chevenement već je dvaput otišao iz vlade: 1983., zbog tadašnjih
gospodarskih odluka i 1991. zbog sudjelovanja Francuske u
Zaljevskom ratu. Svaki put je očitovao bitno neslaganje s
Matignonom i Elizejem, njegujući, s darom i ljupkošću, svoj ugled
pobunjenog plemića. Ovog tjedna čini istu pogrješku, odlazeći iz
ministarstva unutarnjih poslova i vlade Lionela Jospina zbog, kako
kaže, korzičke prepirke. Opet je to učinio s jasnom jednostavnošću
onog kojeg vode samo vlastita uvjerenja: 'Ne mogu biti dva
politička pravca u vladi, kaže; zbog toga snosim posljedice'.
Bolje bismo shvatili predsjednika Građanskog pokreta (Mouvement
des citoyens) kada bismo ozbiljno promotrili razloge koje navodi da
bi opravdao svoj postupak. Uglavnom, g. Chevenement zamjera
Matignonu što u rješavanju korzičkog pitanja 'ne zahtijeva
prethodnu osudu nasilja'. G. Jospin je počinio kobnu pogrješku što
od korzičkih sugovornika nije zatražio da se javno odreknu nasilja
i osude ubojstvo prefekta Erignaca prije početka svih pregovora.
Ako se zna da je većina prethodnika g. Chevenementa na Trgu Beauvau,
među kojima je i drugi poznati 'republikanac' Charles Pasqua, tajno
pregovarala s predstavnicima mnogih naoružanih ogranaka korzičkih
nacionalističkih stranaka, složit ćemo se da je razlog u najmanju
ruku licemjeran. Ukratko, nema preduvjeta za tajno pregovaranje s
maskiranima! No on se traži kada je riječ o jasnom pregovaranju sa
zastupnicima svih boja u korzičkoj skupštini.
Nije li pregovore trebalo započeti nakon prekida svakog nasilja? No
takvo stajalište omogućuje podmetačima bomba da budu gospodari
političkog kalendara i da drže pregovore u šaci. Britanski premijer
Tony Blair dobro je to shvatio. On je u puno napetijim i
pogibeljnijim okolnostima u Ulsteru započeo pregovore s političkim
ogrankom IRA-e, ne tražeći od njeg da prethodno osudi nasilje. G.
Blair je dobro učinio: britanska vlada nije zbog toga izgubila
ugled; stanje u Ulsteru se popravilo. Drugim riječima, osudu
nasilja postaviti kao preduvjet, znači ne htjeti razgovarati s
nacionalistima. Što znači da g. Chevenement odlazi zbog razloga
koji se tiču njegove političke strategije koliko i korzičkog
pitanja. Odlazi jer misli da će biti glasnogovornik, pa i kandidat
na predsjedničkim izborima, velikog dijela javnosti koji se, kako u
ljevici, tako i u desnici, ne prepoznaje u gospodarskim i u
europskim odlukama današnje Francuske. To je doista vrijedno
poštovanja. Ako se ima odvažnosti to i reći", piše list.