ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) - Do 1. studenoga trebao bi biti potpisan socijalni sporazum između Vlade, sindikata i poslodavaca nazvan "Partnerstvo za razvoj". Vladin prijedlog, prezentiran prošloga vikenda u Plitvicama, ocijenjen je
kao kvalitetna polazna točka, no svi su partneri svjesni da teži dio - pregovaranje oko uvjeta socijalnog mira u iduće tri godine - tek predstoji.
ZAGREB, 29. kolovoza (Hina) - Do 1. studenoga trebao bi biti
potpisan socijalni sporazum između Vlade, sindikata i poslodavaca
nazvan "Partnerstvo za razvoj". Vladin prijedlog, prezentiran
prošloga vikenda u Plitvicama, ocijenjen je kao kvalitetna polazna
točka, no svi su partneri svjesni da teži dio - pregovaranje oko
uvjeta socijalnog mira u iduće tri godine - tek predstoji. #L#
Uspostava socijalnog mira, definiranje obveza i odgovornosti
socijalnih partnera, postizanje suglasja kao preduvjeta za izlazak
iz krize, te mobilizacija svih socijalnih snaga, osnovni su ciljevi
Partnerstva za razvoj. Tim sporazumom trebalo bi riješiti sve
nesporazume koji su dosada opterećivali odnose između Vlade,
sindikata i poslodavaca, a čiji su uzroci opća socijalna
nesigurnost, izostanak dijaloga i suglasja o ciljevima.
"Sporazum vjerojatno neće potpisati svih šestotinjak sindikata,
ali vjerujem da će ga potpisati sve najveće sindikalne
središnjice", kaže ministar rada i socijalne skrbi Davorko
Vidović.
U Plitvicama se razgovaralo tek o osnovnim smjernicama, a o
detaljima rasprava tek slijedi. Predsjednik Samostalnih sindikata
Hrvatske (SSSH) Davor Jurić kaže kako su razgovori u Plitvicama
protekli iznad svih njegovih očekivanja. Sada smo uvjereniji da je
moguće krenuti u reforme i radikalne zahvate na svim poljima kako bi
se zaustavili negativni trendovi i osigurala gospodarska
stabilnost, ističe Jurić.
Glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević također je zadovoljan
prvim razgovorima. Na početku sam bio pesimista jer su poslodavci u
Plitvicama bili u manjini, no nakon razgovora postao sam
optimističnijiji. Pred nama je još puno posla, no prvi kritični
korak smo napravili, smatra Ivančević.
Svi su se sudionici skupa složili da je socijalni sporazum
potreban, a njega bi u iduća dva mjeseca pod "nadzorom"
Gospodarsko-socijalnog vijeća trebala izraditi skupina u kojoj bi
se našla po tri predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca.
Teži dio predstoji
Očekuje se žučna rasprava i brojni konflikti u pregovorima jer
svaka će strana čvrsto braniti svoje interese. "Ako se od nas traži
da budemo jamac socijalnog mira, da odustanemo od štrajka i
pritisaka, moramo nešto dobiti zauzvrat", kaže predsjednik Matice
sindikata javnih službi Vilim Ribić.
No, još nije razjašnjeno ni to da li socijalni mir znači odustajanje
od štrajka u iduće tri godine. Ministar Vidović kaže kako sporazum
ne znači nužno da se neće dogoditi niti jedna industrijska akcija.
No, neki kažu kako se odustajanje od štrajka podrazumijeva, jer
što, inače, znači socijalni mir. Potpiše li pakt, Matica će se
odreći štrajkova, a to očekuje i od drugih središnjica. One bi se,
drži Ribić, trebale obvezati na suzdržavanje od organiziranja
generalnih i onih štrajkova koji bi zahvatili cijele gospodarske
grane.
Žučna rasprava očekuje se i oko politike plaća u idućim godinama.
Vlada je najavila "restriktivan" proračun koji bi se u iduće tri
godine trebao kretati na sadašnjim razinama - oko 50 milijardi
kuna. To znači "zamrzavanje" mase plaća koje se isplaćuju iz
proračuna. No, ako se smanji broj zaposlenih u javnim službama,
ipak bi se otvorio prostor za rast plaća.
Ako se kani smanjiti državna potrošnja, jasno je da plaće u javnim
službama ne mogu rasti kao dosada, kaže Ribić. No, dodaje kako one
moraju zadržati postojeću relativnu razinu.
Plaće, tvrde drugi, moraju porasti, no pitanje je koliko.
Najvjerojatnija je opcija da će rast plaća biti nešto niži od stope
rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji će, predviđa se, idućih
godina rasti od tri do četiri posto. Time bi se potaknule štednja i
investicije neophodne za razvoj.
Neki, pak, drže, da bi plaće trebale rasti po stopi rasta BDP-a, ili
sukladno kretanju inflacije. To su tri najizglednije opcije o
kojima će se raspravljati.
U raspravi će se, među ostalim, postaviti i pitanje kako pomoći
sindikatima da "prežive" socijalni mir. Ako potpišemo pakt na tri
godine, onda bi mnogi članovi mogli zaključiti da im u tom razdoblju
sindikati nisu potrebni, pa se iščlaniti, kaže Ribić.
Stoga će, kaže, zatražiti da se zakonski odredi da svi nečlanovi
sindikata idućih godina plaćaju doprinos solidarnosti. Naime, i
oni uživaju pogodnosti iz kolektivnih ugovora, koje su postigli
sindikati. Nitko od njih nikada nije došao i vratio božićnicu ili
povišicu koje je dobio zahvaljujući sindikatima, pa bi red bio i da
plaćaju doprinos solidarnosti, smatra Ribić. Napominje kako takva
zakonska odredba postoji u SAD-u i Švicarskoj, dok je, primjerice,
u Australiji članstvo u sindikatu obveza svakog zaposlenog.
Bez dijaloga nema rješenja
To su samo neka od pitanja oko kojih će se voditi polemike između
sindikata, poslodavaca i Vlade u iduća dva mjeseca. Davor Jurić
kaže kako je svjestan da će biti konflikata u pregovorima, no svi
smo odgovorni ljudi i zajednički možemo doći do konsensuza.
Boris Kunst, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske
(URSH) kaže kako su svi partneri svjesni da bez socijalnog
sporazuma nema kvalitetnog rješenja nagomilanih problema i
teškoća. Zbog toga se, zalažemo za takav sporazum, ali ne pošto-
poto, istaknuo je Kunst.
I dalje, kaže, pripremamo socijalne aktivnosti za jesen, no ako
Vlada do tada uspije donijeti kvalitetne razvojne programe i jasnu
strategiju gospodarskog razvoja, spremni smo surađivati jer nam
nije u interesu ići u sukobe, kaže Kunst.
Bilo je, kaže glavni ravnatelj HUP-a Ivančević, najava da će
sindikati biti rezervirani prema socijalnom sporazumu, no
razgovori u Plitvicama pokazali su da postoji volja za dijalog.
Vjerujem da na sve tri strane ima dovoljno razumnih ljudi koji su se
spremni boriti za ciljeve u zajedničkom interesu, zaključuje
Ivančević.
(Hina) nb sšh