BBC-PREGLED TISKA-25-8

BRITANSKI RADIO - BBC 25. VIII. 2000. Pregled tiska "Pogibija mornara na ruskoj atomskoj podmornici 'Kursk' i ponašanje ruskih vlasti u tijeku i nakon tragedije ne prestaju puniti stupce ovdašnjih novina velikoga formata. Mnoge od njih, među njima i 'The Times', pišu o nemoći i gnjevu koji su osjetili britanski i norveški ronioci jer im Rusi nisu davali točne podatke o podmornici i nisu ih puštali da upotrijebe svoju suvremenu opremu kako bi pokušali izvući možda još žive mornare. Većina novina kao ilustraciju neprimjerenog ponašanja ruskih vlasti navodi incident koji je bila zabilježila neovisna ruska tv-postaja i koju je od tada vidio gotovo cijeli svijet. Snimatelj je, naime, snimio kako je majci jednog poginulog mornara nakon što je verbalno napala zamjenika premijera po skrivečki ubrizgan sedativ, nakon čega se odmah srušila u ruke mornaričkih časnika koji su je bili okružili. Na sam dan nacionalne žalosti Predsjednik Putin je odlučio medijima uzvratiti udarac, piše jutrošnji 'The Daily Telegraph' i to napadom na ruske medijske tajkune - Gusinskoga i Berezovskoga. Iako im nije spomenuo imena, mnogi su ih prepoznali u njegovim optužbama na račun ljudi koji uživaju u vilama na Sredozemlju, a uništili su moćnu rusku vojsku i zemlju. List je ponašanju ruskog predsjednika posvetio uvodnik u kojem se spočitava zapadnim čelnicima, te posebno britanskom premijeru Blairu što su bez ograda i zadrške pozdravili Jeljcinov izbor nasljednika. Vladimiru Putinu nije cilj učiniti Rusiju slobodnim društvom već moćnom silom, zaključuje uvodničar 'The Daily Telegrapha' koji je pohvalio ponašanje ruskih medija za vrijeme tragedije 'Kurska'. 'Slučaj Kursk' pokazao je do koje su se mjere promijenile ruske novine, piše i 'The Financial Times'. Previše oprezne novine neće nikada povećati nakladu, citira riječi zamjenika glavnog urednika 'Komsomolske pravde', koja je prva prozvala predsjednika Putina zbog 'Kurska', jutrošnji 'The Financial Times'. U jutrošnjom 'The Guardianu' Jilard Borger napada revizionističke teorije o Kosovu prema kojima Srbi, zapravo, nisu ubili ni izdaleka toliko Albanaca koliko se procjenjuje, a procjenjuje se 10 000 žrtava i više, već se spominje brojka manja od 3000. Razlika se gotovo pripisuje zavjeri između NATO-a, albanskog naroda i humanitarnih organizacija, kaže novinar, a zapravo je proistekla iz pogrešnog tumačenja da su istraživači Haaškoga suda iskopali sve masovne grobnice na Kosovu i u njima pronašli manje od 3000 tijela. Istina je posve drukčija, citira Borger glasnogovornika tužiteljice Suda Paula Risleya. Još su mnoge grobnice netaknute, a u listopadu Sud mora odlučiti hoće li kopati dalje, ili je već sakupio dovoljno dokaza za optužnicu protiv vodstva u Beogradu. Sve nam je to već poznato, zaključuje novinar. 'Vidjeli smo već kampanje negiranja postojanja logora smrti u Bosni, tvrdnje kako je napuhan broj pobijenih Srebreničana, te glasine kako su Sarajlije sami sebe granatirali'". (BBC)