DE-FR-HR-VLADE-Vlada-Organizacije/savezi RDW 25. VIII. AUTONOMIJA KORZIKE I NAPETOST U VLADI NJEMAČKI RADIO - RDW25. VIII. 2000.Francuski premijer Lionel Jospin i njegov ministar unutarnjih poslova Jean-Pierre Chevenement zastupaju
suprotna stajališta o budućem statusu spornog otoka Korzike. Chevenement ne podupire Jospinov plan široke autonomije za Korziku. Taj je ministar poznat po svojoj tvrdoglavosti i čvrstim principima.= Ministar mora držati jezik za zubima, ali kad zine, onda mora i otići, rekao je on jednom prigodom, a i sam je to morao, kao ministar već dva puta učiniti - 1983. i 1991. godine. Sada on ponovno dovodi Jospina u vrlo neugodnu situaciju, tako da je položaj premijera trenutno vrlo složen. Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju se da ga podupire više od 60 posto stanovnika. Gospodarstvo cvijeta, nezaposlenost se smanjuje, čak i njegova politika opreznih ustupaka korzikanskim nacionalistima nailazi na potporu većine. No u samoj Vladi Jospinu stalno izmiče tlo pod nogama. Ministar gospodarstva i financija Dominique Strauss-Kahn, koji je uživao veliki ugled i u inozemstvu, zapetljao se u jednu aferu s korupcijom. Njegov blijedi nasljednik Christian Sautter napustio je taj položaj nakon svega četiri mjeseca. Odjednom se stječe dojam kako premijer nema više kontrolu nad svojim vlastitim
NJEMAČKI RADIO - RDW
25. VIII. 2000.
Francuski premijer Lionel Jospin i njegov ministar unutarnjih
poslova Jean-Pierre Chevenement zastupaju suprotna stajališta o
budućem statusu spornog otoka Korzike. Chevenement ne podupire
Jospinov plan široke autonomije za Korziku. Taj je ministar poznat
po svojoj tvrdoglavosti i čvrstim principima.
= Ministar mora držati jezik za zubima, ali kad zine, onda mora i
otići, rekao je on jednom prigodom, a i sam je to morao, kao ministar
već dva puta učiniti - 1983. i 1991. godine.
Sada on ponovno dovodi Jospina u vrlo neugodnu situaciju, tako da je
položaj premijera trenutno vrlo složen. Ispitivanja javnog
mišljenja pokazuju se da ga podupire više od 60 posto stanovnika.
Gospodarstvo cvijeta, nezaposlenost se smanjuje, čak i njegova
politika opreznih ustupaka korzikanskim nacionalistima nailazi na
potporu većine. No u samoj Vladi Jospinu stalno izmiče tlo pod
nogama. Ministar gospodarstva i financija Dominique Strauss-Kahn,
koji je uživao veliki ugled i u inozemstvu, zapetljao se u jednu
aferu s korupcijom. Njegov blijedi nasljednik Christian Sautter
napustio je taj položaj nakon svega četiri mjeseca. Odjednom se
stječe dojam kako premijer nema više kontrolu nad svojim vlastitim
personalom. On je pozvao svog dugogodišnjeg protivnika Laurenta
Fabiusa kao novog ministra financija, a s Jackom Langom, kao
ministrom obrazovanja, u Vladi ima još jednog potomka Mitterandove
ere, koju Jospin zapravo u stvari želi prevladati.
Zapravo bi sada disciplina u Vladi bila jedini pravi lijek. Budući
da Francuska predsjedava Europskom unijom do kraja godine, želi
provesti reformu te institucije, kao i proširenje EU-a. Osim toga,
treba već sada osvojiti startne pozicije za predsjedničke izbore
2002. godine, na kojima se Jacques Chirac ponovno želi kandidirati.
Ali s tim izborima neće sve ići baš glatko. Jospin želi u politici
povećati sudjelovanje žena na 50 posto i one se trenutno vrlo snažno
profiliraju. Ministrica rada Martine Aubry kandidira se na
komunalnim izborima u Lilleu; ministrica pravde Elisabeth Guigou i
ministrica okoliša Dominique Voynet kandidiraju se za
gradonačelnice. U Francuskoj je običaj da onaj tko se želi
kandidirati za položaj šefa Vlade ili države, mora se prvo pokazati
uspješan u pokrajinama.
Jospin je prvo zasjedanje Vlade napustio uz napomenu kako sa
Chevenementom posljednji puta razgovara o Korzici. Jutarnje novine
već su iz toga izvele zaključak: lijevo liberalni list 'Liberation'
navodi kako ministar samo što nije otišao iz Vlade, a i
konzervativni 'Le Figaro' smatra da je razlaz između Jospina i
Chevenementa neizbježan. No, time se ne rješava problem Korzike.
Chevenementovo stajalište da se ustupcima korzikanskim
nacionalistima otvara Pandorina kutija, dijele i brojni drugi
političari, bez obzira što oni politiku korzikanskih boraca ne
nazivaju ucjenom. Oni smatraju da bi to moglo potaknuti i ostale
manjinske skupine. Nakon Korzikanaca , posebna prava mogli bi
početi zahtijevati i Bretonci, Baski, pa čak i Alzašani.
(RDW)