PLITVICE: OVE GODINE RAST BDP-A 2,8 POSTO, IDUĆIH GODINA 3 DO 4 POSTO

ZAGREB, 25. kolovoza (Hina) - Polazište državnog proračuna za iduće tri godine je očekivanje rasta BDP-a od 2,8 posto u ovoj godini, nakon čega se prognozira postupno ubrzanje tako da bi 2003. stopa dosegla 4, a 2004. 5 posto. To su minimalne, prijeko potrebne stope rasta, naglasio je ministar financija dr. Mato Crkvenac na skupu na Plitvicama na kojem je Ministarstvo financija danas predstavilo prvi nacrt fiskalne projekcije za iduće tri godine. #L# Organizator skupa na Plitvicama je Ministarstvo financija, a nazočni su mu članovi Vlade, predstavnici Hrvatskog državnog sabora, Ureda Predsjednika Republike, Hrvatske narodne banke, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i vodećih sindikata. Tijekom skupa koji je počeo sinoć, a završava u nedjelju, razgovarat će se i o okvirima strategije razvitka, poreznom sustavu, te početnim elementima socijalnog pakta. U priopćenju sa skupa Ministarstvo financija ističe da projekcija trogodišnjeg proračuna predviđa i rast zaposlenosti, te postupan pad udjela javne potrošnje u BDP-u koji sada iznosi 54,4 posto. Kako svjetska iskustva pokazuju izravnu vezu između relativne veličine javne potrošnje i mogućnosti gospodarskog rasta, trogodišnja se fiskalna projekcija zauzima za što je moguće veće smanjivanje javne potrošnje, ističe se u priopćenju. Ministarstvo financija u projekciji računa i na rast izvoza po godišnjoj stopi od 8,5 posto. Projekcije stopa gospodarskog i rasta izvoza, ističe se u priopćenju, podijelile su mišljenja sudionika skupa. Dio njih (npr. ministri Radimir Čačić, Goranko Fižulić i Ivan Jakovčić, kao i glavni savjetnik Predsjednika Republike za gospodarstvo Stjepan Zdunić) smatra da je to preskromno i premalo da se u kratko vrijeme nadoknadi zaostatak hrvatskog gospodarstva u odnosu na druge tranzicijske zemlje. Drugi dio sudionika (npr. guverner HNB-a Željko Rohatinski, predsjednik Predsjedništva HUP-a Branko Roglić i predsjednik HGK Nadan Vidošević) smatra pak da su želje i potrebe jedno, a da je realnost koja se može postići upravo projekcija Ministarstvo financija. U priopćenju se prenose i neki naglasci iz rasprave. Tako npr. guverner Rohatinski smatra realnim iznesene projekcije, jer brži rast, koliko god bio potreban, jednostavno nije realno očekivati. Rohatinski je najavio da će Savjetu HNB-a uskoro biti predložene temeljite promjene u sustavu obvezne rezerve, ponajprije unifikacija sustava i za kunske i za devizne depozite. Dr. Zdunić smatra pak da predviđeni rast od 3 do 4 posto nije dovoljan, a u priopćenju se prenosi i njegovo mišljenje da nije dobro uvijek imati za cilj samo stabilnost (tečaja i cijena), a onda sve tome prilagođivati, nego da valja voditi računa o važnijem cilju - rastu zaposlenosti. Predsjednik HGK upozorio je kako su do sad fiskalna i monetarna politika bile neusklađene - fiskalna je bila ekstenzivna, a monetarna rigidna. Velika je stvar, napomenuo je, što se sada steže fiskalna i istodobno unapređuje monetarna politika. O projiciranim stopama rasta postoje različita mišljenja i u samoj Vladi, a mnogima se čine preskromne, kazao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. No, nastavlja, potrebe i želje pretiču mogućnosti realnog sektora i tu se moraju hitno učiniti radikalni rezovi kako bi se oslobodio prostor za ubrzaniji rast. Linić je vrlo kritički govorio i o pravosuđu, ocijenivši da je neučinkovito i da se na njega poduzetnici ne mogu osloniti. Sve to traje duže od granica strpljenja i škodi ostvarenju ukupnih gospodarskih ciljeva. Linić je, kako se navodi u priopćenju, ustvrdio da se problemi u pravosuđu moraju riješiti u idućih šest mjeseci. U priopćenju se prenose i neki naglasci sindikalnih čelnika, primjerice Vitomira Begovića iz SSSH koji drži dobrim opreznost Ministarstva financija u iznošenju projekcija. Vilim Ribič iz Sindikata javnih službenika i namještenika zatražio je pak da se udio BDP-a koji se izdvaja za znanost i obrazovanje poveća sa sadašnjih 1,37 posto na barem 2 posto u iduće četiri godine. (Hina) pp/bn db