FINANCIJSKI BILTEN 17. - 24. KOLOVOZA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 17. - 24. kolovoza 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vada: O turističkoj sezoni, dječjem doplatku... 9. Zatvorena sjednica vlade: Vlada će predložiti potvrđivanje protokola o pristupanju RH WTO-u 10. U srpnju u Hrvatskoj pokrenuta 34 stečajna postupka 11. Statistika 12. Uvjeti kreditiranja građana i pravnih osoba u kolovozu oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama 17. VIII. 9.500.000 9.500.000 9,37 138.230.000 18. VIII. 20.000.000 20.000.000 11,00 165.580.000 21. VIII. 26.060.000 26.060.000 2,52 220.290.000 22. VIII. 10.200.000 10.200.000 2,50 277.950.000 23. VIII. 13.000.000 13.000.000 5,35 187.300.000 24. VIII. 10.000.000 10.000.000 8,00 - Dnevni prosjek 14.793.000 14.793.000 6,45 197.870.000 I ovoga je tjedna na Tržištu novca likvidnost bila visoka. Tako je u proteklom razdoblju ponuda bila vrlo dobra, što je pak uvjetovalo i povoljnu cijenu novca, kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju. Posebice je to bilo izraženo u noćnom trgovanju. Naime, veliki viškovi slobodnih sredstava ponukali su kreditore da u petak, kako bi plasirali što više svojih sredstava preko vikenda, spuste kamatnu stopu na najnižu, ikad zabilježenu, razinu do sada - 0,54 posto. No, unatoč vrlo niskoj cijeni novca, korisnici nisu pokazali naročiti interes. Stoga je redovito jedan dio sredstava iz ponude ostajao bez plasmana. To se dakako odrazilo i na prosječnu cijenu prekonoćnog novca, koja je ovoga tjedna iznosila vrlo povoljnih 1,6 posto I u dnevnom je kreditiranju ponuda novca bila vrlo dobra, dok je potražnja bila skromna. Stoga je i ovaj tjedan cjelokupna potražnja uspješno pokrivena. Posebice je bio mali interes korisnika za novim kreditima, te je to imalo utjecaja i na cijenu novca. Tako se ona za nove opozivne kredite kretala od 2,5 do četiri posto, ročni su se pak krediti odobravali po deset, dok se cijena prolongata kretala od sedam do 11 posto. Tako je ovotjedni prosjek iznosio 6,45 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke upisani su zapisi u iznosu od 469,2 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,80 posto, upisani su zapisi u iznosu od 352 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,80 posto, upisani su zapisi u iznosu od 87,2 milijuna kuna. Također je na rok od 182 dana prihvaćeno 30 milijuna kuna pristiglih ponuda uz kamatu od 9,10 posto. Od 23. kolovoza vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,6 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 21. do 24. kolovza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 199 200 200 123.380 Pliva 430 459 450 805.663 Podravka 140 148 148 574.229 Zagrebačka banka 0 1.195 1.450 1.350 9.972.650 Arenaturist 39 50 45 26.152 Bjelovarska banka 4.400 4.400 4.400 690.800 Hotel Inter-Continental 105 105 105 420 Rabac ugost. i tur. 29 29 29 5.339 Istraturist 40 45 40 41.250 Karlovačka pivovara 312 360 312 80.880 Kraš 237 248 245,20 412.685 Našicecement 480 480 480 720.000 Plava laguna 380 380 380 2.660 Privredna banka 80 83 82 91.936 Riviera 79 84 79 78.880 Sunčani Hvar 25 25 25 1.250 Tvornica duhana Zg. 700 700 700 39.200 Varteks 25 25 25 13.225 Zagrebačka banka E 920 1.000 1.000 162.200 Zagrebačka banka C 715 715 715 17.874 Hr. zavod za zdr. osig.* 99,95 100,30 100,00 13.630.627 27.500.049 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od 27,5 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (13,6 milijuna) te običnim dionicama Zagrebačke banke (9,9 milijuna kuna). Inače aktivno je bilo 20 dionica, a pritom je njih sedam izgubilo, a šest dobilo na vrijednosti. Najveći je ovotjedni gubitnik, s gubitkom od 20 kuna, bila dionica Plave lagune. Slijedile su je, s padom cijene od pet kuna, dionice Arenaturista, Hotela Inter-Continental i Riviere. Dionice pak Privredne banke pojeftinila je tri kune. Na kraju liste gubitnica, s padom cijene od jedne kune, našle su se dionice Rabca ugostiteljstvo i hotelijerstvo te Sunčanog Hvara. Ovoga su tjedna pak najviše profitirale dionice Zagrebačke banke. Tako je dionice serije E te banke poskupila 100, a obična dionica iste banke 85 kuna. Slijedila ih je, s dobitkom od deset kuna, dionica Plive. Cijena pak dionice Podravke viša je osam, a Karlovačke pivovare šest kuna. Na kraju liste dobitnica, s dobitkom od 5,2 kuna, našla se dionica Kraša. Rast cijene od 0,30 postotnih bodova od nominalne cijene zabilježila je i obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ponajviše zahvaljujući rastu ciljne obične dionice Zagrebačke banke, Plive i Podravke, CROBEX indeks porastao je u odnosu na tjedan ranije 26 bodova - na 831 bod. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 21. do 24. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 550 550 550 7.700 Arenaturist 43 43 43 14.276 Atlantska plovidba 35 35 35 3.500 Badel 1862 60 60 60 300 Ericsson-Tesla 191 200 194 195.089 Neon 111,60 111,60 111,60 669.600 Plava laguna 420 420 420 8.400 PIF Dom 18,60 19,15 18,66 372.672 PIF Expandia 19,55 20,50 20,48 183.834 PIF Pleter 10,81 11,10 10,76 70.652 PIF Slavonski 9,40 9,78 9,50 153.787 PIF Sunce 8,60 9,10 8,80 58.676 PIF Središnji nacionalni 15,85 16,75 16,75 278.517 PIF Velebit 14,00 14,99 14,65 72.767 2.090.146 Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet nešto veći od dva milijuna kuna, a aktivno je bilo 14 dionica. Pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše je, 58 kuna, poskupila dionica Plave lagune. Značajnije je, 45,6 kuna ili više od 69 posto, porasla cijena dionice Neona iz Vrsara. Slijedila ju je, s dobitkom od deset kuna, dionica Badela 1862. Dionica pak Ericsson-Tesle viša je tri kune. I dionice pet PIF-ova dobile su ovoga tjedna na vrijednosti. Tako je cijena dionice Središnjeg nacionalnog fonda porasla 76, Velebita 65, a Expandia fonda 48 lipa. Na kraju liste dobitnica, s dobitkom od 14 odnosno pet lipa, našle su se dionice Pletera i fonda Sunce. Od gubitnica najviše je, 13 kuna, potonula cijena dionice Arenaturista. Dionica pak Atlantske plovidbe jeftinija je 50 lipa. I dionice dva PIF-a ovoga su tjedna izgubile na vrijednosti. Tako je dionica Dom fonda pojeftinila 34, a Slavonskog fonda 15 lipa. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je u odnosu na tjedan ranije pet bodova - na 386 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 17. kolovoza 24. kolovoza Promjena u % New York/DJIA 11.053,44 11.182,74 1,16 Tokyo/Nikkei 16.161,03 16.670,82 3,15 London/FTSE-100 6.518,20 6.557,00 0,59 Frankfurt/DAX 30 7.278,43 7.230,26 -0,66 Porast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, te najniža razina američkih zaliha te sirovine u zadnjih 24 posto, omogućili su u zadnjih tjedan dana skok cijena dionica naftnih kompanija. U tom je razdoblju zabilježen oporavak cijena bankarskog i financijskog sektora, a zablistale su i pojedine blue-chip dionice, posebno proizvođača poluvodiča, jer analitičari najavljuju kako tu granu industrije očekuju i nadalje velike zarade, Indeks Dow Jones ojačao je tako 1,16 posto na 11.182 boda. Zbog izjave američkog predsjedničkog kandidata Georga Busha da će, ako pobijedi na izborima, povećati vojni budžet, skočile su i cijene dionica vojne industrije. Odluka Feda o zadržavanja kamatne stope na postojećoj razini od 6,5 posto, od utorka je dala maha većoj potražnji i kupovini ulagača. U srijedu je zabilježen i oporavak cijena tehnoloških i telekom dionica, a indeks Nasdaq je po prvi puta u posljednjih mjeec dana premašio razinu od 4.000 bodova. Porast cijena tehnoloških i telekom dionica na Tokijskoj burzi, kao i naftnih kompanija, uglavnom pod utjecajem američke burze, osnažila je indeks Nikkei za 3,15 posto, na 16.670 bodova. Probudilo je to i nade tamošnjih trgovaca i analitičara da će se, bar u katkom roku, to tržište oporaviti. Najviše nade pritom im je dala pojačana potražnja za dionicama japanskih banaka, koje su donedavno ulagači izbjegavali, zbog velikih dugova pojedinih japanskih korporacija, koje one ne mogu otplaćivati. Sudionici na tržištu očekuju i nadalje jačanje potražnje i rast cijena dionica, jer se očekuje da će rezultati poslovanja japanskih kompanija u prvoj polovini ove godine biti dobri. Optimizam s američke burze proširio se i na europskim burzama, na kojima je napokon zabilježen i oporavak telekom dionica, iako su ulagači i nadalje oprezni i iščekuju rezultate natjecanja za licencu za izgradnju mreže treće generacije mobilnih telefona u Italiji. Licenca za mrežu u Njemačkoj stajala je nevjerojatnih 98,8 milijardi maraka, a uz dodatne troškove izgradnje mreže analitičari smatraju da će telekom kompanijama trebati i 20 godina da se zabilježi zarada. Stoga i ne čudi oprez ulagača. Porasle su i cijene energetskog sektora, te kemijskih kompanija, dok su, nasuprot tome, maloprodajnih lanaca pale. Indeks Londonske burze FTSE u tom je razdoblju ojačao 0,59 posto na 6.557 bodova, a DAX oslabio 0,66 posto, pa iznosi 7.230 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 17. kolovoza 24. kolovoza Promjena u % Euro/USD 0,9161 0,9011 -1,63 Euro/JPY 99,51 96,?40 -3,12 USD/JPY 108,57 106,83 -1,60 Tečaj eura u proteklih je sedam dana oslabio prema dolaru 1,63 posto, a prema jenu 3,12 posto. Posljedica je to uvjerenja tržišnih sudionika kako gospodarski rast u EU usporava, na što ukazuju i posljednjih dana objavljivani ekonomski pokazatelji za najvažnije europske zemlje. To, naravno, podrazumijeva, da Europska središnja banka (ECB) neće u kratkom roku, kako se ranije pretpostavljalo, podizati kamatnu stopu. U srijedu je tečaj eura pao na najnižu razinu prema dolaru u posljednja tri mjeseca, odnosno 0,894 dolara. Dan kasnije ponešto se oporavio, zahvaljujući podatku o porastu proizvođačkih cijena u Njemačkoj tijekom srpnja za 0,7 posto prema lipnju i čak 3,3 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom. Za razliku od ECB-a, koji se susreće sa situacijom jačanja inflatornih pritisaka uz, izgleda, sve veće usporavanje gospodarskog rasta u EU, Fed je, čini se, napokon suzbio opasnost od jačanja inflacije. U utorak je naime Fed-ov Savjet za otvoreno tržište odlučio ostaviti kratkoročnu kamatnu stopu na 6,5 posto, uz napomenu da će i nadalje, tijekom idućih zasjedanja, od kojih je prvo zakazano za listopad, nadzirati pažljivo razvoj situacije. Kamatnu stopu nije mijenjao, jer smatra da je visok rast produktivnosti u američkoj idnustriji i više nego nadoknadio efekte porasta inflacije, ali i dalje zabrinjava jačanje potražnje. Zadnjih je nekoliko dana skočila i potražnja za japanskom valutom, koja je ojačala 1,6 posto prema dolaru nakon što su tržišni sudionici ponovno uvidjeli da japanski gospodarski oporavak napreduje. Japanski ministar financija Toshiro Muto čak je najavio da će japanska vlada razmatrati mogućnost poduzimanja određenih aktivnosti na monetarnom tržištu ako jen nastaviti jačati. Tečaju japanske valute pripomogao je i rast vrijednosti indeksa Nikkei. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 18. - 25. kolovoza 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 18. kolovoza 25. kolovoza u % Euro 1 7,5645 7,5668 0,03 DEM 1 3,8676 3,8688 0,03 USD 1 8,2826 8,3982 1,39 GBP 1 12,4090 12,4270 0,14 JPY 100 7,6309 7,8437 2,78 ATS 1 0,5497 0,5499 0,03 ITL 100 0,3906 0,3907 0,03 CHF 1 4,8385 4,8843 0,94 SIT 100 3,6306 3,6283 -0,06 Na tečajnici HNB-a u proteklih je sedam dana porastao tečaj svih inozemnih valuta prema kuni, izuzev slovenskog tolara. Nakon 12 tjedana uzastopnog pada, njemačka marka ovoga je tjedna ojačala prema kuni 0,03 posto, kao i tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire. Najviše je ojačao japanski jen, 2,78 posto te američki dolar, 1,39 posto. Švicarski franak je dobio 0,94 posto, nakoknadivši tako bar dio od 1,59 posto izgubljene vrijednosti u protekla dva tjedna. Britanska funta je skuplja 0,14 posto. Nasuprot njima, tečaj slovenskog tolara pada već 13. tjedan, ukupno izgubivši u tom razdoblju 3,37 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju su ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. No, budući su pristigle ponude u većem iznosu, ostvaren je iznos emisije od 303,7 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,975 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od devet posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,964 kuna, uz kamatu od 9,10 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,964 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 9,10 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 31,54 posto. Također su na današnjoj aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 29,5 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,805 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od devet posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,567 kuna, uz kamatu od deset posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,567 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od deset posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 10,50 posto. Također su na današnjoj aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od šest milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 94,912 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 10,75 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 94,912 kuna, uz kamatu od 10,75 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 94,912 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 10,75 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je pak iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 2,039 milijardi kuna. Od toga je 1,466 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 495,2 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 77 milijuna kuna. Slijedeća će se aukcija održati 29. kolovoza. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna, s rokom dospijeća od 42 dana. 8. Vada: O turističkoj sezoni, dječjem doplatku... Sredinom kolovoza dosegnuta je razina ukupnog turističkog prometa iz prošle godine, a s obzirom na dobre najave za posezonu, u ovoj se godini može očekivati 36 do 37 milijuna noćenja, što je 35 do 40 posto više nego prošle godine, odnosno 15 do 18 posto više nego najbolje 1998. godine. Hrvatski turizam ove se godine definitivno vratio na svjetsko tržište, pokazalo se da može i mora biti osnovna snaga razvoja zemlje, istaknuto je na sjednici hrvatske Vlade održanoj u četvrtak. Podnoseći informaciju o turističkoj sezoni, ministrica turizma Pave Župan Rusković je izvijestila da je u razdoblju siječanj- srpanj registrirano 19,8 milijuna noćenja, ili 47 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Domaći su gosti pritom ostvarili 2,6 milijuna noćenja (13 posto), a stani turisti 17,2 milijuna. Ministrica je ocijenila da se sa 3. siječnja i političkim promjenama u Hrvatskoj dogodio i preokret u turizmu. Podsjetila je na vrlo otežane uvjete pripreme sezone (zaduženost i gubici turističkih poduzeća, nemogućnost dobivanja kredita i sl.). To su i nadalje problemi hrvatskog turizma, pa treba hitno pristupiti financijskoj sanaciji i restrukturiranju, te privatizaciji turističkih tvrtki, poboljšanju prometne povezanosti i infrastrukture. Potrebno je i produženje sezone koja, poručila je, mora počinjati u ožujku-travnju i završavati u studenom. Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je pretjeranim procjene da će ovogodišnji prihod od turizma biti 3,5 milijarde dolara i smatra da on neće biti veći od 3,2 milijarde dolara. Članovi Vlade suglasni su u ocjeni da turizam može biti osnovna snaga razvoja zemlje, pri čemu Crkvenac smatra da bi u idućih pet do osam godina, bude li Hrvatska imala dobru strategiju, "ovdje mogli imati Kaliforniju". Hrvatska danas ima udio od 3 posto mediteranskog turizma, a mogla bi imati 10 posto, poručuje i ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Vlada je svjesna važnosti turizma, zaključio je i premijer Ivica Račan poručujući tvrtkama i građanima da se orijentiraju prema turizmu i u njemu potraže dugoročnu perspektivu, što će i Vlada pokušati stimulirati. Vlada je sa današnje sjednice u drugo saborsko čitanje uputila dopune Zakona o prekršajima kojima se efikasnije sankcionira nasilje u obitelji. No, raspravljalo se o problemu zastare, jer je potpredsjednik Slavko Linić izvijestio da odgovorne osobe u bankama koje su otišle u stečaj, u slučajevima prekršajnih postupaka, neće biti kažnjene jer je nastupila zastara (dvije godine). Treba se suzdržati od miješanja u pravosudnu vlast, ali imamo pravo izraziti krajnje nezadovoljstvo zbog toga, istaknuo je Račan. Predložio je da Ministarstvo pravosuđa već za iduću sjednicu pripremi izvješće o zastari i zakonskim rješenjima "kako se nešto tako skandalozno više ne bi događalo". Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević najavio je pak da će se pred Vladom uskoro naći novi prijedlog zakona o prekršajima s podrobnom analizom. Vlada je danas uredbom utvrdila cenzuse od prosječne neto plaće radi stjecanja prava na doplatak za djecu. Niži postotak je 27,5 posto, čime bi niži dohodovni cenzus iznosio 840,13 kuna, a viši postotak 50 posto, odnosno dohodovni cenzus od 1.527,50 kuna. Za to u proračunu mjesečno treba osigurati dodatnih 65 milijuna kuna. Za dječji doplatak iz proračuna će se godišnje izdvajati dvije milijarde kuna, pa otpadaju svi prigovori kako ova Vlada nije dovoljno socijalno osjetljiva, kazao je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. S obzirom da se od 1. listopada proširuje krug korisnika dječjeg doplatka, ove bi godine u tu svrhu trebalo osigurati oko 165 milijuna kuna. No, ministar Crkvenac upozorio je da sredstva za tu namjenu nisu osigurana. On nije, kaže, protiv proširenja kruga korisnika dječjeg doplatka, no upozorio je kako su u nas neka socijalna prava neprimjereno široka u odnosu na mogućnosti i razinu razvijenosti. Na to je potpredsjednica Vlade Željka Antunović upitala zašto se to pitanje nije postavilo kada se donosila politička odluka o izmjenama Zakona o dječjem doplatku. Crkvenac je odgovorio da se i tada o tomu razgovaralo, te da je zaključeno kako će se sredstva namaknuti preraspodjelom unutar proračuna. No, o tomu se još ministarstva nisu dogovorila. Kako bi se riješio taj problem, Vlada je zadužila potpredsjednika Linića da koordinira djelovanje nadležnih ministarstava, te da se za dva tjedna pred Vladu dođe s konkretnim prijedlogom osiguranja potrebnih sredstava. Po hitnom postupku Saboru je upućen zakonski prijedlog o potvrđivanju Protokola o pristupanju Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (protokol je potpisan u Ženevi 17. srpnja). Saboru je proslijeđen i prijedlog izmjena Zakona o knjižnicama po kojima bi ravnatelja imenovao osnivač knjižnice, a ukinuo bi se institut naknadne potvrde od strane ministra kulture. Vlada je donijela i rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća Petrinje, te imenovanju Stjepana Mlađenovića za njezinog povjerenika u tom gradu. Odlukom Vlade rok za naplatu izvoza roba i usluga produljen je sa 90 na 150 dana. Uredbom je snižena zajamčena cijena ovogodišnjeg roda suncokreta sa 1,61 kune na 1,35 kuna po kilogramu i uljane repice sa 1,54 na 1,16 kuna po kilogramu, a istodobno povećani novčani poticaji za njihovu proizvodnju. Za suncokret se taj poticaj povećava sa 1.720 kuna na 2.250 kuna po hektaru, a za uljanu repicu sa 1.490 na 2.250 kuna po hektaru. 9. Zatvorena sjednica vlade: Vlada će predložiti potvrđivanje protokola o pristupanju RH WTO-u U četvrtak je na zatvorenom dijelu sjednice, kojoj je predsjedao premijer Ivica Račan, Vlada Republike Hrvatske odlučila Hrvatskome državnom saboru predložiti da na prvoj jesenskoj sjednici Zastupničkog doma potvrdi Protokol o pristupanju Republike Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, izvijestio je vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada će zatražiti od Hrvatske elektroprivrede da odgodi primjenu Odluke Uprave o usklađivanju cijene električne energije dok se na javnoj sjednici Vlade ne raspravi poslovanje svih javnih trgovačkih društava, uključujući i poslovanje HEP-a. Prihvaćeno je izvješće o ugovorima između HEP-a i Enrona Europe Ltd. Vlada je donijela odluku o provođenju postupka likvidacije Hrvatskog informativno-kulturnog zavoda (HIKZ). Hrvatskom državnom saboru odobren je iznos za pokriće redovnih izdataka poslovanja na teret Tekuće zalihe Državnog proračuna. Općini Lastovo dodjeljena je jednokratna financijska pomoć za podmirenje tekućih obveza u iznosu od 966.500,00 kuna. Na teret Tekuće zalihe Državnog proračuna odobrena su sredstva za rješavanje potraživanja američke tvrtke Patton Boggs LLP, na temelju ugovora o promidžbi Republike Hrvatske u SAD-u. Vlada je zbog štednje odlučila zatvoriti Generalni konzulat u Mariboru koji će biti zamijenjen počasnim konzulatom, kaže se na kraju priopćenja. 10. U srpnju u Hrvatskoj pokrenuta 34 stečajna postupka Tijekom srpnja u Hrvatskoj je objavljen početak 34 stečajna postupka, te zaključeno ukupno 12 stečajeva trgovačkih društava. Prema objavama u Narodnim novinama, istodobno je oglašeno šest prvih poziva za likvidaciju trgovačkih društava, te tri završene likvidacije, objavila je zagrebačka tvrtka Bonline. Prema djelatnostima, najviše je pokrenutih stečajeva - njih 13, objavljeno u tvrtkama koje se bave trgovačkom djelatnošću, među kojima su i varaždinska VAMA d.d., te zagrebačka Dastra d.o.o. Ukupno tri stečaja objavljena su u tvrtkama koja se bave visokogradnjom, a to su dionička društva Međimurje-Visokogradnja iz Čakovca, zagrebački Gortan-Visokogradnja, te Građevinar iz Malog Lošinja. Pokrenute stečajeve u Narodnim novinama objavile još i dvije tvrtke koje se bave proizvodnjom traktora za poljoprivredu (riječki Torpedo d.d. i bjelovarska Tvornica traktora d.d.), te po jedna poljoprivredna zadruga (Sutla iz Zagreba), špedicija, tekstilna (karlovački Kontex d.d.) i turistička tvrtka, te jedan obrtnik. Preostalih jedanaest objavljenih stečajeva odnosi na tvrtke različitih proizvodnih (prerada mesa, proizvodnja obuće, cigle i opeke, motora i traktora, brava i okova itd.) i druge djelatnosti. Među tim tvrtkama nalaze se i Borovo obuća d.o.o. iz Donjeg Miholjca, Mesna industrija Jakopec iz Zlatar Bistrice te osječki OLT d.d. . Od objavljenih već zaključenih stečajeva dva se odnose na tvrtke iz građevinske branše, a među ostalih deset nalazi se turistička agencija Mex tours iz Zagreba, jedna poljoprivredna zadruga, jedna tvrtka grafičko-propagandne djelatnosti, kao i trgovačke (osječka Poljooprskrba d.o.o.) i proizvodne tvrtke, kao i tvrtke ostalih djelatnosti. 11. Statistika Na kraju srpnja u Hrvatskoj 347 tisuća nezaposlenih - Krajem srpnja ove godine u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo evidentirano 346.958 nezaposlenih osoba, 1,4 posto više nego krajem lipnja, odnosno 9,2 posto više nego u istom mjesecu lani. Na Zavod se tijekom srpnja prijavila 23.481 novih osoba, 1,4 posto više nego u srpnju 1999. Od ukupnog broja nezaposlenih, više od 100 tisuća posao traži prvi put, dok gotovo 247 tisuća osoba ima prethodno radno iskustvo, a najveći ih je broj na Zavod došao iz prerađivačke industrije (68,5 tisuća) i trgovine na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (47,3 tisuće). Promatrano prema spolu, više od polovice, odnosno 52,5 posto registriranih nezaposlenih ili 182,1 tisuća osoba su žene, dok prema dobnoj strukturi najveći udio imaju osobe od 20 do 24 godine starosti (19,1 posto). U promatranom mjesecu najveće relativno povećanje od 25,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježeno je u najstarijoj dobnoj strukturi - 50 i više godina, dok je u najmlađoj (15-19 godina) zabilježen pad od 1,3 posto. Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi, prema podacima HZZ-a, nije se mijenjala u usporedbi s lanjskim srpnjem: najveći je udio nezaposlenih osoba s KV i VKV spremom (34,5 posto), a najmanji onih s višom (3,3 posto) i visokom (4,2 posto) stručnom spremom. Povećao se i broj korisnika novčane naknade u odnosu na prethodnu godinu i to za 12,3 posto, na više od 60 tisuća osoba. Istodobno, s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 11 tisuća osoba (1,3 posto više nego u istom razdoblju lani) dobilo je posao. Većina je zaposlenje dobilo na određeno vrijeme, odnosno na sezonskim poslovima (čak 9,1 tisuća), a najviše u hotelima i restoranima (3,1 tisuća). Rast prometa u trgovini na malo u lipnju - Ukupan promet svih poduzeća/trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost, u lipnju je nominalno porastao za 4,5 posto u odnosu na svibanj, a realno za 2 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prošlogodišnji lipanj, taj je promet veći nominalno 22,2 posto, a realno 13,5 posto. Najveći rast ukupnog prometa u promatranom je razdoblju u usporedbi s istim lani, zabilježen u trgovini na malo motornim gorivima i mazivima - 33 posto, a slijedi prodaja, održavanje i popravak motornih vozila (24,4 posto). Istodobno, najveći pad prometa statistika je evidentirala u trgovini na malo tekstilom, odjećom, obućom i proizvodima od kože (5,7 posto) te trgovini na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama (3,8 posto). Promet trgovine na malo što ga ostvaruju sva poduzeća/trgovačka društva bez obzira na pretežnu djelatnost, u lipnju je u odnosu na svibanj porastao nominalno za 5,2 posto, a realno za 2,6 posto. Cijene u trgovini na malo u lipnju su prema prethodnom mjesecu, porasle za 2,5 posto, a u odnosu na lanjski lipanj za 7,7 posto. U prvih šest mjeseci ove godine te su cijene porasle za 5,6 posto. U prvih šest mjeseci robna razmjena 5,88 milijardi dolara - U prvih šest mjeseci ove godine robna razmjena Hrvatske s inozemstvom iznosila je ukupno 5,88 milijardi američkih dolara. Od toga je hrvatski izvoz iznosio 2,2 milijarde dolara, odnosno 10,9 posto više, a uvoz u Hrvatsku 3,68 milijardi dolara, što je na istoj razini kao i u prvom polugodištu lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U prvom polugodištu ove godine najviše je robe u inozemstvo izvezeno s područja grada Zagreba, i to u visini 825,6 milijuna dolara, odnosno 26,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno je u Zagreb uvezeno robe u vrijednosti nešto više od dvije milijarde dolara, devet posto više. S područja Zagrebačke županije u prvih šest ovogodišnjih mjeseci izvezeno je robe u vrijednosti većoj od 58 milijuna dolara, što je 14 posto više nego lani. Uvoz je iznosio 175,8 milijuna dolara, odnosno 11 posto više. U spomenutom je razdoblju izvoz iz Istarske županije iznosio 234,4 milijuna dolara (43,6 posto više), a uvoz 244,5 milijuna dolara (6,1 posto više). U prvom ovogodišnjem polugodištu Splitsko-dalmatinska županija izvezla je robe u vrijednosti 171 milijun dolara, što je deset posto manje nego u prvih šest lanjskih mjeseci. Iz inozemstva je u tu županiju uvezeno robe u vrijednosti 163 milijuna dolara, odnosno 2,7 posto manje. S područja Primorsko- goranske županije izvezeno je robe u vrijednosti 167,7 milijuna dolara, odnosno 19,7 posto više nego lani. Međutim, uvoz je na tom području iznosio 187,2 milijuna dolara, 35,3 posto manje. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci s područja Varaždinske županije izvezeno je roba u vrijednosti 130,6 milijuna dolara, što je 10,6 posto manje nego lani. Istodobno je uvezeno robe u vrijednosti 141,2 milijuna dolara, 1,6 posto manje. Najmanji izvoz i uvoz zabilježile su Dubrovačko-neretvanska, Vukovarsko-srijemska i Ličko-senjska županija. Tako je s područja Dubrovačko-neretvanske županije izvezeno robe u vrijednosti 8,5 milijuna dolara (28,6 posto manje), a uvezeno je robe u vrijednosti 19,9 milijuna dolara (23 posto manje). Izvoz iz Vukovarsko-srijemske županije iznosio je 15,8 milijuna dolara (16 posto manje), a uvoz 20,6 milijuna dolara (13,7 posto manje). S područja Ličko-senjske županije izvezeno je robe u vrijednosti 2,8 milijuna dolara, odnosno 18,4 posto manje, dok je uvezeno robe u vrijednosti 957.000 dolara, 21,9 posto manje. 12. Uvjeti kreditiranja građana i pravnih osoba u kolovozu Gotovinski nenamjenski krediti građanima banka max. rok učešće depozit kam. iznos otplate u % kredita god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - Alpe Jadran banka 5.000 DEM 1-5 god. - 1/3 14 Bank Austria 20.000 DEM 5 god. - 1/3 11-16 - " - 5 god. - 1/5 11-16 - " - 5 god. - - 11-16 Bjelovarska banka 10.000 kn 1 god. - - 18 20.000 kn 2 god. - - 18 Brodsko Posavska banka 20.000 DEM 2 god. - 1/3 15 Centar banka 5.000 DEM 3 god. - - 13-15 Cibalae banka 20.000 DEM 3 god. - 1/3 15* Croatia banka 10.000 DEM 1-5 god. 1/3 15-16 Dalmatinska banka 20.000 DEM 3-5 god. - 20% 14,5* Dubrovačka banka 20.000 DEM 1-5 god. - da 11-14* Gospodarsko kreditna 10.000 DEM 2 god. 20% - 14-16 Hypo Alpe-Adria-Bank 30.000 DEM 1-5 god. 10% 12 Istarska banka 6.000 DEM 1-3 god. - 10-20% 15 Istarska kreditna b.Umag 20.000 DEM do 4 god. - 15% 18 1:3 12,5 Jadranska banka 70.000 kn 5 god. 25% da 15 Karlovačka banka 40.000 kn 15* Kreditna banka Zagreb 20.000 DEM - - 1:3 11 - - 1:5 13 Međimurska banka 50.000 DEM 1-3 god. - 15-25% 14* Nava banka 20.000 DEM 5 god. - - 8,5-15 Partner banka 20.000 DEM 1-5 god. - 1:3 12 - " - - 1:4 15 - " - - 1:5 18 Podravska banka do 5 god. 1:3/1:5 14/17 Privredna banka 30.000 DEM do 5 god. - 20% 14ili14,5 Raiffeisenbank Austria 20.000 DEM do 3 god. - 1:5 12 Riadria banka 10.000 DEM - 1:4 13-13,5 Riječka banka 2.000 DEM do 10 mj. - - 16 20.000 DEM do 5 god. - 25% 13 20.000 DEM - 1:3 13 Sisačka banka 20.000 DEM 2-5 god. - 1/5 14 1/4 14,5 1/3 15 Splitska banka 20.000 DEM 1-5 god. - - 13,5-13,9 Trgovačka banka 80.000 kn 3-5 god. - 20% 14-15 Varaždinska banka 20.000 DEM 5 god. - 20% 12 Volksbank 10.000 EUR 1-5 god. - 20-25% 10-13 Zagrebačka banka do 10.000 DEM do 3 god. - 5% i 10% 13,99* 3.000-20.000 DEM do 5 god. - 15% 13,49* Zagrebačka banka- do 10.000 DEM do 3 god. - 5% i 10% 13,99* Pomorska b. Split 3.000-20.000 DEM do 5 god. - 15% 13,49* - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt, * kamata uz valutnu klauzulu na EURO Cibalae banka, * promjenjiva kamatna stopa Dalmatinska banka,* promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Karlovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka,* kamata uz valutnu klauzulu Privredna banka,* promjenjiva kamatna stopa Zagrebačka banka,* promjenjiva kamatna stopa Potrošački krediti građanima banka max. rok učešće depozit kam. iznos otplate u % kredita god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 20.000 DEM do 5 god. - 1/3 11-16* Creditanstalt - " - - 1/5 11-16* - " - - - 11-16* Bjelovarska banka 2 god. - - 12 Centar banka 10.000 DEM do 2 god. - - 13-15 Credo banka 15.000 DEM do 2 god. - 10% 12 Čakovečka banka 20.000 DEM 2-3 god. - - 10 Dalmatinska banka prema ugovoru o poslovnoj suradnji s prodavateljem Dubrovačka banka 10.000 DEM 1-3 god. - da 10-13* Istarska banka 50.000 DEM 1-5 god. - 10-20% 15 Istarska kred.banka Umag 5.000 DEM do 2 god. - - 15 25.000 DEM do 4 god. - - 15 Karlovačka banka 15* Međimurska banka 2.500 DEM 2 god. - - 10* Nava banka 20.000 DEM 5 god. 25% - 8,5-15 Podravska banka 2 god. - 18/18,8 Privredna banka 20.000 DEM do 5 god. - - 13ili14 Raiffeisenbank Austria 20.000 DEM 3-5 god. - - 13-15 Riadria banka 13,5 Riječka banka 2.000 DEM do 2 god. - - 14 10.000 DEM do 3 god. - 20% 13,5 Splitska banka 10.000 DEM 1-3 god. - - 12,5 Trgovačka banka 50.000 kn 1-3 god. - - 14,5-15,5 Volksbank 13.000 EUR do 5 god. - 0-20% 7,99-13 Zagrebačka banka - korisnicima EC/MC kartice na rok do 24 mj, uz fiksnu kamatu od 1,5 posto mjesečno, na iznose od 2.000 do 40.000 kuna - turistički krediti Generalturist na 6 mjeseci uz 1,0 posto mjesečne kamate ZABA-Pomorska b. Split - korisnicima EC/MC kartice na rok do 24 mj, uz fiksnu kamatu od 1,5 posto mjesečno, na iznose od 2.000 do 40.000 kuna - turistički krediti Generalturist na 6 mjeseci uz 1,0 posto mjesečne kamate - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt * valutna klauzula na EURO Dalmatinska banka * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka* promjenjiva kamatna stopa Karlovačka banka* promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka* valutna klauzula Krediti za kupnju vozila za građane banka max. rok učešće depozit kam. iznos otplate u % kredita god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 30.000 DEM 5 god. - - 11,95 Bjelovarska banka 5 god. - 20% 15 Credo banka 35.000 kn 3-5 god. - 20% 9 Dalmatinska banka prema ugovoru o poslovnoj suradnji s 13,9* prodavateljem Dubrovačka banka 60.000 DEM 1-5 god. - da 11-14* Istarska kred.b. Umag 45.000 DEM do 5 god. - - 11 i 13 Istarska banka 50.000 DEM 1-5 god. - 10-20% 14 Karlovačka banka 12* Međimurska banka 30.000 DEM 1-3 god. - 20% 14* Privredna banka 100.000 DEM do 5 god. - - 12,99 Raiffeisenbank Austria 50.000 DEM 5 god. - - 13 Riadria banka - - 12 Riječka banka 40.000 DEM do 5 god. - - 12 Splitska banka 30.000 DEM 1-3 god. 10% - 12,9 4-5 god. 10% - 13,9 Trgovačka banka 150.000 kn 5 god. - 10%* 12 Varaždinska banka* - 5 god. - - 14 Volksbank 25.000 EUR do 5 god. - 0,1/3,1/4,1/5 9,9-14,0 Zagrebačka banka 40.000 DEM do 5 god. - 10% 12,49* Zagrebačka banka- 40.000 DEM do 5 god. - 10% 12,49* Pomorska banka Split - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Credit.* kamata uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka, * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Karlovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka, * kamata uz zaštitnu klauzulu Splitska banka, * promjenjiva kamatna stopa Trgovačka banka, * na iznose od 100.000 kn Varaždinska banka, * pri iznosu većem od 7.000 DEM potrebna je uknjižba hipoteke Zagrebačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Stambeni krediti građanima za mjesec banka max. rok učešće depozit kam. iznos otplate u% kredita god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt 200.000 DEM do 15 god. - 20% 9,0* Bjelovarska banka 1-15 god. - 20% 9,0 Čakovečka banka - - - - Dalmatinska banka 200.000 DEM do 15 god. - 20% 9,8* Dubrovačka banka nema ograničenja 1-15 god. - da 9-13* Hypo Alpe-Adria-Bank 200.000 DEM 10 god. - 20% 8,50 15 god. - 20% 8,75 Istarska banka 50.000 DEM 5-10 god. - 20% 10 Istarska kred.banka Umag 150.000 DEM do 15 god. - 15% 9,85 Karlovačka banka 11 i 10,5* Međimurska banka 100.000 DEM - - 15% 14* Nava banka 150.000 DEM 15 god. 25% - 8,5-12 Požeška banka 200.000 DEM 10 god. - 30% 11,35 Podravska banka 15 god. 1:3/1:5/1:10 10/12/14 Privredna banka 200.000 DEM 15 god. - 20% 8,88ili9,88 Raiffeisenbank Austria 150.000 DEM 10 god. - 1:5 8,5 1:10 9,0 Riadria banka - 20% 8,88 Riječka banka 100.000 DEM do 15 god. - 20% 10 Sisačka banka 100.000 DEM 10 god. 1/5 10 1/4 10,5 1/3 11 Splitska banka 150.000 DEM 1-15 god. - 20% 9,5* Varaždinska banka 100.000 DEM 5-15 god. - 15% 12 Volksbank - za montažne kuće 50% vrijednosti 7 god. 50% 10-20% 11-12,5 - ostalo prema dogovoru 10-12 Zagrebačka banka - za različite namjene 1.200.000 kn do 15 god. - 10/20/30% 8,99* Zagrebačka banka - 1.200.000 kn do 15 god. - 10/20/30% 8,99* Pomorska banka Split - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt * uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka * promjenjiva kamatna stopa Karlovačka banka * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka * uz valutnu klauzulu Splitska banka * promjenjiva kamatna stopa Zagrebačka banka * promjenjiva kamatna stopa, Kratkoročni krediti pravnim osobama banka max iznos depozit/ kamatna kredita učešće stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka ovisi o komitentu, zatraženom iznosu, 15-18 instrumentu osiguranja ... Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka - 12-15 Brodsko Posavska banka - 12-22 Centar banka - 12-18 Cibalae banka - 17 Convest banka - 12-17 Credo banka - 12-21 Croatia banka - 13-19 Čakovečka banka - 16-18 Dalmatinska banka prema ugovoru - 16,5-22,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke i 16-22 instrumentima osiguranja Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - 14- banka sposobnosti po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank ovisno o bonitetu stranke 14-16 Istarska kred. banka Umag - 14-15 Jadranska banka nije određen - 8,0-17,8 Kaptol banka 500.000 DEM 5-10% učešće 15-21 Karlovačka banka - 15-22 Kreditna banka Zagreb - 15-24 Međimurska banka visina mjesečne 18-22 realizacije Nava banka nema limita - 12-20 Partner banka ovisi o bonitetu i - 12-19 kred. sposobnosti klijenta Podravska banka - 13-24 Požeška banka - 12* i 19 Privredna banka kamatna stopa određuje se u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema rizičnosti skupine kojoj klijent pripada Raiffeisenbank - financiranje izvoza i investicijski kredit devizni i s valutnom klauzulom 9-11 - za ostale namjene: kunski 14-17 valutna klauzula 10-13 Riadria banka - krediti u kunama do 20% 13,5-17 - s valutnom klauzulom i do 20% devizni 11-15 Riječka banka ovisi o zahtjevu - 13-17 te ocjeni kreditne sposobnosti klijenta Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i projektu 15-24 Splitska banka ovisno o bonitetu i kred. sposobnosti 14-18 Trgovačka banka ovisno o bonitetu tražioca 11-22 Varaždinska banka ovisno o saldu prometa- 14 Volksbank - 9,50-15 Zagrebačka banka za A klijente: - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) 13 - devizni (DEM) 11,5 Zagrebačka- - kunski uz valutnu klauzulu 13 Pomorska b. Split - devizni (DEM) 11,5 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Požeška banka* kamata na kredite uz valutnu klauzulu Dugoročni krediti pravnim osobama banka max. iznos učešće depozit kamatna kredita stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka ovisno o komitentu, ovisno o komitentu, 14 kategoriji rizičnosti, iznosu, instrumentima instrumentima osiguranja osiguranja, rizicima Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka - 20%(33%) 15 (12) Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka - - 12-15 Cibalae banka po dogovoru Convest banka - - 9-12 Credo banka - Croatia banka 13-19 Čakovečka banka - - - Dalmatinska banka prema ugovoru 16,5-22,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 14-24 i instrumentima osiguranja Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - 14- banka sposobnosti tražioca kredita po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank ovisno o bonitetu 11-12 stranke Istarska kred.b.Umag - kunski i devizni- - 13-14 - u kunama - 30% 8,0 - u devizama - 1:3 9,0 Jadranska banka nije određen - - 8-17,8 Kaptol banka 500.000 DEM 10-20% - 14 Karlovačka banka - - 10-16 Kreditna banka Zagreb - - 10-18 Međimurska banka - - 15-25% 14* Nava banka prema posebnom ugovoru/ovisno o namjeni Partner banka prema programu Podravska banka 8-16 Požeška banka - - 8-12* Privredna banka kamata se određuje prema rizičnoj skupini kojoj klijent pripada Raiffeisenbank - financiranje izvoza i investicijski kredit devizni i s valutnom klauzulom 9-11 - za ostale namjene: kunski krediti 14-17 valutna klauzula 10-13 Riadria banka - krediti u kunama 10-30% 13,75-18,25 - s valutnom klauzulom 10-30% i devizni 11,25-16,25 Riječka banka ovisno o zahtjevu 0/25% - 9-12 i ocjeni kreditne sposobnosti klijenta Sisačka banka ovisno o bonitetu i projektu 10-20 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj - 14-16 sposobnosti Trgovačka banka ovisi o bonitetu tražioca - 11-15 Varaždinska banka ovisno o kriteriju - 10-30% 12-14 rangiranja komitenta Volksbank 30% - 9-14 Zagrebačka banka za A klijente: - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) 15-15,5 - devizni (DEM) 13,5-14 Zagrebačka banka - kunski uz valutnu klauzulu 15-15,5 - Pomorska b. Split - devizni 13,5-14 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Međimurska banka* - kamatna stopa uz valutnu klauzulu Požeška banka* - kamatna stopa uz valutnu klauzulu