ZAGREB, 24. kolovoza (Hina) - Sredinom kolovoza dosegnuta je razina ukupnog turističkog prometa iz prošle godine, a s obzirom na dobre najave za posezonu, u ovoj se godini može očekivati 36 do 37 milijuna noćenja, što je 35 do 40
posto više nego prošle godine, odnosno 15 do 18 posto više nego najbolje 1998. godine. Hrvatski turizam ove se godine definitivno vratio na svjetsko tržište, pokazalo se da može i mora biti osnovna snaga razvoja zemlje, istaknuto je na današnjoj sjednici hrvatske Vlade.
ZAGREB, 24. kolovoza (Hina) - Sredinom kolovoza dosegnuta je razina
ukupnog turističkog prometa iz prošle godine, a s obzirom na dobre
najave za posezonu, u ovoj se godini može očekivati 36 do 37
milijuna noćenja, što je 35 do 40 posto više nego prošle godine,
odnosno 15 do 18 posto više nego najbolje 1998. godine. Hrvatski
turizam ove se godine definitivno vratio na svjetsko tržište,
pokazalo se da može i mora biti osnovna snaga razvoja zemlje,
istaknuto je na današnjoj sjednici hrvatske Vlade. #L#
Podnoseći informaciju o turističkoj sezoni, ministrica turizma
Pave Župan Rusković je izvijestila da je u razdoblju siječanj-
srpanj registrirano 19,8 milijuna noćenja, ili 47 posto više nego u
istom prošlogodišnjem razdoblju. Domaći su gosti pritom ostvarili
2,6 milijuna noćenja (13 posto), a stani turisti 17,2 milijuna.
Ministrica je ocijenila da se sa 3. siječnja i političkim
promjenama u Hrvatskoj dogodio i preokret u turizmu. Podsjetila je
na vrlo otežane uvjete pripreme sezone (zaduženost i gubici
turističkih poduzeća, nemogućnost dobivanja kredita i sl.). To su i
nadalje problemi hrvatskog turizma, pa treba hitno pristupiti
financijskoj sanaciji i restrukturiranju, te privatizaciji
turističkih tvrtki, poboljšanju prometne povezanosti i
infrastrukture. Potrebno je i produženje sezone koja, poručila je,
mora počinjati u ožujku-travnju i završavati u studenom.
Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je pretjeranim procjene
da će ovogodišnji prihod od turizma biti 3,5 milijarde dolara i
smatra da on neće biti veći od 3,2 milijarde dolara.
Članovi Vlade suglasni su u ocjeni da turizam može biti osnovna
snaga razvoja zemlje, pri čemu Crkvenac smatra da bi u idućih pet do
osam godina, bude li Hrvatska imala dobru strategiju, "ovdje mogli
imati Kaliforniju". Hrvatska danas ima udio od 3 posto
mediteranskog turizma, a mogla bi imati 10 posto, poručuje i
ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
Vlada je svjesna važnosti turizma, zaključio je i premijer Ivica
Račan poručujući tvrtkama i građanima da se orijentiraju prema
turizmu i u njemu potraže dugoročnu perspektivu, što će i Vlada
pokušati stimulirati.
Vlada je sa današnje sjednice u drugo saborsko čitanje uputila
dopune Zakona o prekršajima kojima se efikasnije sankcionira
nasilje u obitelji.
No, raspravljalo se o problemu zastare, jer je potpredsjednik
Slavko Linić izvijestio da odgovorne osobe u bankama koje su otišle
u stečaj, u slučajevima prekršajnih postupaka, neće biti kažnjene
jer je nastupila zastara (dvije godine). Treba se suzdržati od
miješanja u pravosudnu vlast, ali imamo pravo izraziti krajnje
nezadovoljstvo zbog toga, istaknuo je Račan. Predložio je da
Ministarstvo pravosuđa već za iduću sjednicu pripremi izvješće o
zastari i zakonskim rješenjima "kako se nešto tako skandalozno više
ne bi događalo". Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević najavio je
pak da će se pred Vladom uskoro naći novi prijedlog zakona o
prekršajima s podrobnom analizom.
Vlada je danas uredbom utvrdila cenzuse od prosječne neto plaće
radi stjecanja prava na doplatak za djecu. Niži postotak je 27,5
posto, čime bi niži dohodovni cenzus iznosio 840,13 kuna, a viši
postotak 50 posto, odnosno dohodovni cenzus od 1.527,50 kuna. Za to
u proračunu mjesečno treba osigurati dodatnih 65 milijuna kuna.
Za dječji doplatak iz proračuna će se godišnje izdvajati dvije
milijarde kuna, pa otpadaju svi prigovori kako ova Vlada nije
dovoljno socijalno osjetljiva, kazao je ministar rada i socijalne
skrbi Davorko Vidović. S obzirom da se od 1. listopada proširuje
krug korisnika dječjeg doplatka, ove bi godine u tu svrhu trebalo
osigurati oko 165 milijuna kuna.
No, ministar Crkvenac upozorio je da sredstva za tu namjenu nisu
osigurana. On nije, kaže, protiv proširenja kruga korisnika
dječjeg doplatka, no upozorio je kako su u nas neka socijalna prava
neprimjereno široka u odnosu na mogućnosti i razinu razvijenosti.
Na to je potpredsjednica Vlade Željka Antunović upitala zašto se to
pitanje nije postavilo kada se donosila politička odluka o
izmjenama Zakona o dječjem doplatku. Crkvenac je odgovorio da se i
tada o tomu razgovaralo, te da je zaključeno kako će se sredstva
namaknuti preraspodjelom unutar proračuna. No, o tomu se još
ministarstva nisu dogovorila.
Kako bi se riješio taj problem, Vlada je zadužila potpredsjednika
Linića da koordinira djelovanje nadležnih ministarstava, te da se
za dva tjedna pred Vladu dođe s konkretnim prijedlogom osiguranja
potrebnih sredstava.
Po hitnom postupku Saboru je upućen zakonski prijedlog o
potvrđivanju Protokola o pristupanju Hrvatske Svjetskoj
trgovinskoj organizaciji (protokol je potpisan u Ženevi 17.
srpnja). Saboru je proslijeđen i prijedlog izmjena Zakona o
knjižnicama po kojima bi ravnatelja imenovao osnivač knjižnice, a
ukinuo bi se institut naknadne potvrde od strane ministra kulture.
Vlada je donijela i rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća
Petrinje, te imenovanju Stjepana Mlađenovića za njezinog
povjerenika u tom gradu.
Odlukom Vlade rok za naplatu izvoza roba i usluga produljen je sa 90
na 150 dana. Uredbom je snižena zajamčena cijena ovogodišnjeg roda
suncokreta sa 1,61 kune na 1,35 kuna po kilogramu i uljane repice sa
1,54 na 1,16 kuna po kilogramu, a istodobno povećani novčani
poticaji za njihovu proizvodnju. Za suncokret se taj poticaj
povećava sa 1.720 kuna na 2.250 kuna po hektaru, a za uljanu repicu
sa 1.490 na 2.250 kuna po hektaru.
(Hina) bn/nb db