RIJEKA, 23. kolovoza (Hina) - Hrvatski linijski putnički brodar riječka Jadrolinija gradit će u hrvatskim brodogradilištima u iduće dvije do tri godine, jedanaest brodova, od čega sedam trajekata i četiri brza broda, izjavio je danas
u Rijeci ministar gospodarstva Goranko Fižulić nakon sastanka s poslovodstvima Jadrolinije, te brodogradilišta 3. maj, Brodosplit, Kraljevica i Brodotrogir.
RIJEKA, 23. kolovoza (Hina) - Hrvatski linijski putnički brodar
riječka Jadrolinija gradit će u hrvatskim brodogradilištima u
iduće dvije do tri godine, jedanaest brodova, od čega sedam
trajekata i četiri brza broda, izjavio je danas u Rijeci ministar
gospodarstva Goranko Fižulić nakon sastanka s poslovodstvima
Jadrolinije, te brodogradilišta 3. maj, Brodosplit, Kraljevica i
Brodotrogir. #L#
Fižulić je kazao da će se izgradnjom brodova, koji će biti ukupno
vrijedni oko sto milijuna američkih dolara, nadomjestiti deset
plovila Jadrolinije koja moraju biti povučena iz uporabe, jer ne
zadovoljavaju standarde.
Po njegovim riječima, dva se broda mogu praktički početi graditi
već u rujnu, jer je za to pripremljena sva potrebna dokumentacija.
Gradnja brodova financirala bi se na komercijalnoj osnovi,
kreditima poslovnih banaka, koje bi, nakon preuzimanja brodova,
Jadrolinija trebala otplatiti u roku 10 do 12 godina. Poslovanje
pak Jadrolinije bilo bi subvencionirano povoljnijim cijenama
pogonskog goriva ili na druge načine, objasnio je Fižulić.
Težim je pitanjem označio obnovu flote velikih Jadrolinijinih
feribota (klase Marko Polo). Od postojećih pet takvih brodova tri
neće moći ploviti iza 2003., jer ne udovoljavaju međunarodnim
konvencijama, a njihova obnova i preinake bili bi skupi i
neracionalni. Ako Hrvatska neće imati brodove u toj klasi nakon
ulaska u Europsku uniju dužobalne pruge na našem Jadranu vjerovatno
će preuzeti strani brodari, upozorio je Fižulić.
S druge pak strane ističe da će se gradnjom takvih brodova povećati
razgranatost Jadrolinijih međunarodnih linija. Osim toga, gradnja
takvih brodova, koja aktivira i niz drugih industrijskih grana,
Hrvatskoj može poslužiti kao referenca za povratak na tržište
velikih plovećih hotela, vrijednih 50 i više milijuna dolara.
Imamo sve turističke reference, nacionalnog brodara i brodogradnju
i sve to treba pravilno uklopiti u jedinstvenu cjelinu i ponuditi
kao uslugu koja može biti motor razvoja naše zemlje u idućih pet do
deset godina, zaključio je Fižulić.
Na novinarsko pitanje je li time zajamčena budućnost hrvatske
brodogradnje, ministar gospodarstva je odgovorio da za njega to
nikad nije ni bilo upitno, posebice zbog ugleda koji hrvatski brod
kao proizvod ima na svjetskom tržištu.
Istaknuo je da će pulski Uljanik ove godine ostvariti neto dobit od
čak 110 milijuna kuna, bez pripadajućih subvencija, a ima ugovorene
poslove vrijedne 337 milijuna dolara. I ostala hrvatska
brodogradilišta uglavnom imaju ugovorene poslove za iduće dvije do
tri godine. No, podsjetio je da su ukupni naslijeđeni gubici
hrvatske brodogradnje između 105 i 115 milijuna dolara, od čega će
dio biti plaćen nekretninama brodogradilišta na kojima nisu
njihove temeljne djelatnosti.
Ministar gospodarstva posjetio je danas i brodogradilište 3. maj,
koje će, izvjestio je, ove godine ostvariti gubitak od oko 60
milijuna kuna. To je oko pet puta manje nego prošle godine, a već
iduće godine to bi brodogradilište trebao poslovati bez gubitaka. U
2001. u 3. maju trebala bi se izgraditi četiri broda, vrijedna 120
milijuna dolara, a 2003. šest brodova vrijednih između 150 i 200
milijuna dolara. U 3. maju uposleno je trenutačno 3.200 radnika, a
nedostaje oko 200 proizvodnih radnika i 20-ak projektanata.
Na upit o odnosima 3. maja i Viktora Lenca, Fižulić je odgovorio da
tri revizorske kuće utvrđuju stanje u 3. maju, a nakon tih izvješća
razmotrit će se sve mogućnosti za suradnju tih dvaju
brodogradilišta ili primjena nekih drugih modela.
(Hina) rž db