ZAGREB, 23. kolovoza (Hina) - Stručno povjerenstvo za provedbu zdravstveno inspekcijskog nadzora u Klinici za ženske bolesti i porode Kliničke bolnice "Merkur" mišljenja je da bi, zbog organizacijskih propusta od strane nadležnog
tijela KB "Merkur", trebalo provesti postupak utvrđivanja eventualne odgovornosti ravnatelja KB "Merkur" i predstojnika Klinike za ženske bolesti i porode KB "Merkur", priopćeno je danas iz Ministarstva zdravstva u povodu slučaja novorođenčeta koje je 21. srpnja, iako živo, upućeno na Odjel za patologiju.
ZAGREB, 23. kolovoza (Hina) - Stručno povjerenstvo za provedbu
zdravstveno inspekcijskog nadzora u Klinici za ženske bolesti i
porode Kliničke bolnice "Merkur" mišljenja je da bi, zbog
organizacijskih propusta od strane nadležnog tijela KB "Merkur",
trebalo provesti postupak utvrđivanja eventualne odgovornosti
ravnatelja KB "Merkur" i predstojnika Klinike za ženske bolesti i
porode KB "Merkur", priopćeno je danas iz Ministarstva zdravstva u
povodu slučaja novorođenčeta koje je 21. srpnja, iako živo, upućeno
na Odjel za patologiju. #L#
U priopćenju se također navodi da je, nakon prijama zaključnog
izvješća stručnog povjerenstva, ministrica zdravstva donijela
odluku o upućivanju tog stručnog mišljenja Upravnom vijeću KB
Merkur i Hrvatskoj liječničkoj komori uz zahtjev da se temeljem
njega poduzmu mjere iz njihovih nadležnosti. Cjelokupnu
dokumentaciju ministarstvo će, kako se dodaje, uputiti Državnom
odvjetništvu uz prijedlog za provođenje postupka iz njegove
nadležnosti.
Zdravstveno inspekcijski nadzor, vezan uz porod i smrt jednog od
blizanaca nakon poroda 21. srpnja u Kliničkoj bolnici Merkur u
Zagrebu, obavljen je 18. i 21. kolovoza, a povodom članaka
objavljenih u dnevnom tisku u kojima se navodi da je na patologiju
KB Merkur iz Klinike za ginekologiju iste bolnice poslano
novorođenče prije nego što je utvrđena smrt.
Zdravstveno-inspekcijski nadzor obavilo je stručno povjerenstvo
osnovano i imenovano od ministrice zdravstva dr. Ane Stavljenić-
Rukavina, a činili su ga dva ginekologa, dva pedijatra-
neonatologa, patologa, specijaliste sudske medicine, višeg
zdravstvenog inspektora i dipl. pravnika iz Ministarstva
zdravstva.
Nakon provedenog postupka, uvida u medicinsku dokumentaciju,
izjava zdravstvenih djelatnika i razgovora sa svim relevantnim
sudionicima u zbrinjavanju rodilje, vođenju poroda i postupaka
nakon poroda i predalo je ministru zdravstva zaključno mišljenje iz
kojeg se navodi slijedeće:
1. Na temelju dokumentiranih medicinskih indikacija u slučaju
trudnoće i mišljenja Etičkog povjerenstva Klinike za ženske
bolesti i porode KB "Merkur" Stručni kolegij Klinike za ženske
bolesti i porode KB "Merkur" odlučio je ukinuti terapiju koja bi
omogućila daljnje čuvanje trudnoće jer je ustanovljena
intrauterina smrt jednog od blizanaca i oštećenje mozga i sumnje na
kromosomsko genetsko oštećenje drugog blizanca. Budući da se
radilo o kasnoj trudnoći (28 tjedana) nije se dozvolio pobačaj već
je omogućen porođaj koji je uslijedio 21. srpnja u 4,30 sati prvog
mrtvorođenog blizanca i u 4,40 sati drugog živorođenog blizanca.
2. Nakon porođaja, iz dostupne dokumentacije i izjava zdravstvenih
djelatnika konstatira se da je porođeno dvoje blizanaca, prvo mrtvo
težine 700 grama i drugo živo težine 900 grama. Prema živom blizancu
primjenjena je uobičajena postpartalna skrb bez primjene
intenzivne skrbi, premda je dijete bilo vitalno, ali životno
ugroženo. Taj postupak je odraz propusta u organizaciji
perinatalne skrbi i neadekvatnog postupanja starije službe na
ginekologiji, koji je nakon poroda živorođenog, vitalnog djeteta
bio dužan donijeti odluku o pozivanju pedijatra neonatologa iz
pripravnosti ili o upućivanju djeteta u jedinicu za intenzivno
liječenje KBC Zagreb na Rebru. Također se može konstatirati da je
postupak pedijatra neonatologa bio neodgovarajući te da također
nisu poduzete sve dijagnostičke i terapijske mjere koje su u tom
trenutku bile potrebne, s obzirom da je dijete prema izjavama
ostalih zdravstvenih djelatnika i dalje pokazivalo znakove
vitalnosti.
3. Prema dostupnim podacima i izjavama zdravstvenih djelatnika
nije se moglo sa sigurnošću utvrditi precizno vrijeme smrti
živorođenog blizanca, a prema postojećim informacijama smrt je
najvjerojatnije uslijedila desetak sati nakon poroda. Prigodom
utvrđivanja smrti nisu se poštovala sva pravila, tako da je u jednom
navratu spomenuti blizanac pokazivao znakove života pri primitku
na Odjel za patologiju oko 12,00 sati istoga dana, nakon čega je
vraćen u rodilište. Postupak patologa koji je utvrdio da dijete
spontano diše, te ga vratio na odjel jest očekivan i ispravan.
Uočeno spontano disanje drugog blizanca na Odjelu patologije
nikako ne može predstavljati bilo kakvu postmortalnu pojavu pa niti
grčeve mišića nakon smrti, već isključivo pokrete disanja. Zbog
čega ovi pokreti nisu uočeni od strane pedijatra neonatologa i
sestara na Ginekološkom odjelu nije moguće utvrditi. U rodilištu je
nakon nekog vremena ponovno utvrđena smrt i dijete je prebačeno na
Odjel za patologiju nešto prije 15,00 sati istog dana gdje je
patolog potvrdio smrt.
4. Uvidom u dokumentaciju Odjela za patologiju KB "Merkur" utvrđuje
se da je obdukcija prvog mrtvorođenog blizanca i posteljice
obavljena 21. srpnja, a obdukcija drugog blizanca, koje je bilo
živorođeno, obavljena je 24. srpnja. U prvog, mrtvorođenog
blizanca, ustanovljen je hidrocefalus (vodena glava) te
postmortalne promjene. U drugog, živorođenog blizanca koji je
naknadno umro, nađeno je krvarenje u mozak s proširenjem komora kao
uzrok smrti, čiji opseg i izgled upućuje da je najvećim dijelom
nastalo dok je dijete bilo u maternici što se slaže sa ultrazvučnim
nalazima prije poroda, stoji u današnjem priopćenju iz
Ministarstva zdravstva.
(Hina) pp/bdj im