BBC-PREGLED TISKA-22-8

BRITANSKI RADIO - BBC 22. VIII. 2000. Pregled tiska "U interviewu kojeg je dala novinaru londonskog 'The Financial Timesa', glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte izrazila je, kako je rekla, svoju rastuću frustriranost nesposobnošću snaga NATO-a u BiH da uhite Radovana Karadžića, bivšeg vođu bosanskih Srba i njegovog vojnog zapovjednika za trajanja rata, generala Ratka Mladića. Carla del Ponte drži kako je u slučaju Radovana Karadžića kriva nedovoljna razina komunikacije između američkih i francuskih snaga. 53-godišnja švicarska tužiteljica također je dovela u pitanje spremnost američkih snaga u sastavu SFOR-a da tragaju za optuženim ratnim zločincima. Američka strategija nultog rizika u BiH nespojiva je s uhidbenom zadaćom osumnjičenih ratnih zločinaca, mišljenje je tužiteljice del Ponte koja je, međutim, dodala kako je optimistična da će tijekom sljedećih 12 mjeseci u ćelijama Haaškoga suda imati još nekoliko optuženika iz prvog ešalona bosanskih zločinaca. U interviewu kojeg je Crala del Ponte dala listu u povodu prve obljetnice njezina dolaska na funkciju tužiteljice Haaškog suda, pozitivno je istaknut primjer Hrvatske, za koji glavna tužiteljica kaže da raspolaže brojnim primjerima novog duha u suradnji Zagreba s Haaškim sudom, koji je uslijedio nakon poraza nacionalističkog HDZ-a na izborima prošlog siječnja. Gospođa del Ponte izjavila je da je upravo u tijeku predaja dokumenata koje su zatražili u vezi s kontroverznim operacijama 'Bljesak' i 'Oluja' kojima je svrha bila povrat kontrole nad teritorijem koji su do '95. držali srpski pobunjenici. List u tom kontekstu podsjeća na različite reakcije koje su u Zagrebu izazvala nagađanja da gospođa del Ponte možda priprema i optužnicu protiv načelnika Glavnog stožera HV-a, generala Petra Stipetića, kao i da mnogi Hrvati rečene akcije drže oslobođenjem od srpske agresije. Jutrošnji 'The Guardian' istodobno javlja o odluci britanske vlade da podrži inicijativu UN-a za ustanovljene trajnog međunarodnog kaznenoga suda pred kojim bi se sudilo optuženicima za genocid i druge zločine protiv čovječnosti. List tvrdi da će ministar vanjskih poslova Robin Cook o toj odluci obavijestiti parlament u najskorijem roku kako bi se omogućilo da Britanija postane jedna od zemalja osnivača suda koji bi trebao početi s radom do 2002. godine. Ovo je inače jedno od rijetkih vanjskopolitičkih pitanja u kojima se Velika Britanija otvoreno suprotstavila stajalištu SAD-a koje se, zajedno s još 7 zemalja među kojima su Kina, Saudijska Arabija i Libija, suprotstavljaju uspostavi svjetskog suda. Washington tvrdi da ne može dopustiti da američki vojnici ili političari budu pod jurisdikcijom suda nad kojim mogu imati malu ili nikakvu kontrolu. Inicijativa za uspostavu suda uslijedila je nakon zločina na Balkanu tijekom ranih 90-ih, a nacrt plana koje je načinilo posebno pravno povjerenstvo Vijeća sigurnosti usvojen je na međunarodnoj konferenciji u Rimu 1998. godine. Sud neće raspolagati ovlastima za retroaktivno razmatranje slučajeva. Odlukom da podrži ustanovljenje suda Velika Britanija priklonila se svim ostalim zemljama EU-a koje su također poduprle ideju, javlja list". (BBC)