OSLO/MOSKVA, 22. kolovoza (Hina/Reuters/AFP) - Eksplozija vlastitog torpeda ili nekog drugog oružja najvjerojatnije je potopila rusku nuklearnu podmornicu Kursk prije deset dana, priopćila je u utorak norveška vojska odbacujući rusko
objašnjene havarije sudarom s drugom podmornicom.
OSLO/MOSKVA, 22. kolovoza (Hina/Reuters/AFP) - Eksplozija
vlastitog torpeda ili nekog drugog oružja najvjerojatnije je
potopila rusku nuklearnu podmornicu Kursk prije deset dana,
priopćila je u utorak norveška vojska odbacujući rusko objašnjene
havarije sudarom s drugom podmornicom. #L#
"Nemamo naznaka da je uzrok havarije sudar s drugim plovilom",
rekao je glasnogovornik norveških oružanih snaga, stožerni
brigadir Kjell Grandhagen.
"Možda je došlo do eksplozije u jednom od oružanih sustava na
podmornici, npr. jednog topreda, koja je dvije minute kasnije
uzrokovala jaču eksploziju", rekao je glasnogovornik.
Grandhagen je kazao da još nije moguće odbaciti eksploziju mine kao
mogući uzrok prve eksplozije.
Havarija Kurska desila se 12. kolovoza tijekom vojnih vježbi u
Barentsovu moru. Podmornica od tada leži na dubini od 108 metara.
Seizmički monitori u Norveškoj zabilježili su u tom području u
vrijeme nesreće dvije eksplozije, od kojih je druga po jačini bila
jednaka eksploziji dvije tone eksploziva TNT-a.
Ruski dužnosnici objavili su da se Kursk možda sudario s drugim
plovilom, najvjerojatnije nekom stranom podmornicom. Tu je teoriju
norveški viceadmiral Einar Skorgen, zapovjednik norveških
ronioca, nazvao "domaćom ruskom propagandom".
Norveški ronioci utvrdili su u ponedjeljak da je cijela podmornica
poplavljena, što znači da je svih 118 članova posade poginulo. U
samu podmornicu ronioci nisu ulazili.
Stručnjaci na norveškom spasilačkom brodu Seaway Eagle u
ponedjeljak su u Kursk spustili podvodnu kameru na daljinsko
upravljanje čije su snimke predane Rusima. Snimke bi mogle pomoći u
kasnijem izvlačenju tijela ili same podmornice.
Norveški ronioci počeli su u utorak pripreme za napuštanje
Barentsova mora i povratak u Norvešku.
Ronioci su počeli petodnevnu dekompresiju u posebnoj komori na
norveškom brodu Seaway Eagle kako bi ponovno mogli disati normalan
zrak na normalnom zračnom tlaku.
Barentsovo more napušta u utorak i britanska spasilačka ekipa koja
je u akciju spašavanja uključila britansku mini-podmornicu LR-5.
Izvlačenje tijela posade Kurska moglo bi potrajati tjednima, možda
i mjesecima, a nova ekipa norveških ronioca moći će intervenirati
tek za desetak dana, objavila je u utorak ruska televizijska
postaja RTR.
Ronioci će gotovo mjesec dana morati proučavati rusku nuklernu
podmornicu Oriol istog tipa kao i Kursk kako bi izabrali najbolji
način za ulazak u potonuli Kursk, a to bi najvjerojatnije moglo biti
otvaranje povećeg otvora na njegovu trupu, objavila je
televizija.
Ronioci su izjavili da bi bilo previše opasno ulaziti u Kursk kroz
uski izlaz za nuždu.
Druga mogućnost koju spominju Rusi je poziv Sjedinjenim Državama da
se uključe u akciju s opremom kojom bi se cijeli Kursk mogao izvući
na površinu. Kursk teži 24.000 tona.
Akcija izvlačenja tijela "mogla bi ipak biti nemoguća" zbog tipa i
stanja Kurska, rekao je u utorak glasnogovornik međunarodne
kompanije Stolt Offshore, vlasnika Seaway Eaglea.
"Podmornica je vrlo opasna olupina zbog svojeg naoružanja i
nuklearnih rekatora koji bi mogli eksplodirati", rekao je.
Izvlačenje tijela "zahtijeva duge pripreme i planiranje koji bi
mogli potrajati nekoliko tjedana", dodao je.
Akcija bi "mogla biti nemoguća", istaknuo je dodajući ipak da će
Stolt Offshore "učiniti sve što može" kako bi ispunio ruske
zahtjeve.
"Još nismo dobili sužbeni ruski zahtjev da sudjeljujemo u
izvlačenju tijela, ali ozbiljno ćemo ga razmotriti ako ga
dobijemo", rekao je glasnogovrnik.
(Hina) zt dh