VOA 18. VIII. AMERIČKA POMOĆ HRVATSKOM UNHCR-U

GLAS AMERIKE - VOA 18. VIII. 2000. Američka Vlada UNHCR-u u Hrvatskoj dala 5,5 milijuna dolara - s Juliom Taft razgovarao Bojan Klima. Sjedinjene Države su prije nekoliko dana objavile da će visokom povjerenstvu Ujedinjenih naroda za izbjeglice dodijeliti dodatnu pomoć od 42 milijuna i 900 tisuća dolara. Od te svote, 20 milijuna dolara namijenjeno je djelatnostima UNHCR-a u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu. Podružnici UNHCR-a u Hrvatskoj iz ove donacije stiže 5 i pol milijuna dolara. O ovoj najnovijoj donaciji za Glas Amerike govori Julia Taft, pomoćnica državne tajnice, koja je u State Departmentu odgovorna za demografska i imigracijska pitanja i problem izbjeglica. Julia Taft kaže da je dodatnih pet i pol milijuna dolara za aktivnosti UNHCR-a u Hrvatskoj namijenjeno obnovi kuća, nabavi razne robe, primjerice deka, i nizu drugih potrepština za izbjeglice. Novac iz ove američke donacije, utrošit će se također na pokrivanje troškova dokumentacije koji prate povratak izbjeglica. Upitana o značaju ove američke odluke, gospođa Taft kaže: = Ovo je važna donacija jer ona predstavlja dodatak svoti koju smo ove godine već dodijelili Hrvatskoj. Radi se o nizu oblika pomoći koja je u ovoj fiskalnoj godini dostigla 27 milijuna dolara. Želim naglasiti da će UNHCR novac iz ove najnovije donacije utrošiti i na organiziranje povratka u Republiku Srpsku, kao i Bosnu i Hercegovinu uopće. Razmjerno je malo poznato da iz Srbije dva puta tjedno u Hrvatsku dolazi takozvani 'izbjeglički konvoj', s ljudima koji su izbjegli prije pet godina. Naša donacija pomoći će sve ove djelatnosti. Pomoćnica državne tajnice Julia Taft kaže da je među izbjeglicama najviše starijih osoba i ljudi sa sela, koji se 'vjerojatno kući vraćaju iz sentimentalnih razloga'. = Nastojimo pomoći u gospodarskoj revitalizaciji tih područja kako bi se vratili i mlađi ljudi, rekla je gospođa Taft. Ona nije željela ulaziti u nagađanja čije se izbjeglice vraćaju više, a kojim je izbjeglicama to još uvijek onemogućeno, ističući da se 'demografski gledano' u regiji kao cjelini, broj hrvatskih izbjeglica koje su se vratile kućama manje-više sličan broju bošnjačkih i srpskih povratnika. Julia Taft, odgovorna u državnom tajništvu za demografska i imigracijska pitanja i problem izbjeglica, podsjetila je da je predsjednik Bill Clinton prošlog tjedna prilikom posjete hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića Washingtonu najavio dodatnu pomoć za hrvatske napore u udomljavanju povratnika, u vrijednosti od 4,5 milijuna dolara. = To su sredstva koja idu povrh pomoći iz proračuna. Njihova najava pokazuje, među ostalim, da između Washingtona i Zagreba postoje vrlo pozitivni odnosi. Za nas ovdje vrlo je impresivna činjenica što je hrvatski Predsjednik otvoreno pozvao izbjeglice da se vrate kućama jer se, konačno, radi o hrvatskim građanima. Naravno, još mnogo toga je potrebno učiniti, usvojiti nove zakone, poraditi na sigurnosnoj situaciji, riješiti probleme koji su nastali deložacijama... No, u Zagrebu postoji odlučnost da se ti problemi zaista i riješe, i to nas vrlo ohrabruje. Julia Taft se međunarodnim humanitarnim problemima - bilo kroz državnu službu ili u privatnom sektoru - bavi već desetljećima. 1975. godine, predsjednik Gerald Ford imenovao ju je čelnicom radne grupe koja se bavila zbrinjavanjem izbjeglica iz Indokine. Sredinom osamdesetih koordinirala je američku pomoć za žrtve potresa, gladi, uragana i građanskih ratova u nizu zemalja svijeta. 1990. godine, Vrhovni ju je sovjet Sovjetskog Saveza odlikovao za osobnu hrabrost, zbog njezinog angažmana u dopremi pomoći žrtvama potresa u Armeniji. Početkom devedesetih Julia Taft je bila na čelu američkog projekta koji je pomagao obiteljima časnika bivše sovjetske vojske, koji su zbog raspada Sovjetskog Saveza imali niz problema: od gubitka posla, selidbe iz jedne države u drugu i pada standarda. Upitana da usporedi probleme Balkana s humanitarnim problemima u ostalim dijelovima svijeta, Julia Taft je rekla: = Za ovu regiju mislim da je karakteristična izuzetno visoka razina nepovjerenja, neprijateljstva među pripadnicima različitih naroda. To je posljedica duge i teške povijesti. Posljednjih godina zaista se mnogo poduzelo da bi se to neprijateljstvo ublažilo, da ljudi shvate da njihova dobrobit i njihovo blagostanje ovisi u velikoj mjeri o dobrobiti njihova susjeda. Mi mislimo da su takvi napori u međunacionalnom pomirenju vrlo važni. Moram naglasiti da je posljednjih godina očito da su ljudi jednostavno premoreni, dosta im je sukoba, i žele živjeti normalnijim životom. Zbog toga smo i optimistični. Recimo, ove godine se kućama vratilo tri puta više izbjeglica nego prošle godine. To je dobar znak, situacija se razvija u dobrom smjeru... (VOA)