ŠV 17.VIII.-NZZ-KURSK

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 17. VIII. 2000. Simbol ruske slabosti? "Havarija podmornice 'Kursk' na nuklearni pogon u Barentsovom moru čini se i dalje potkrjepljuje tezu da se ruska pomorska oružana snaga naročito, te ostali dijelovi oružanih snaga, zračne kao i postrojbe strategijskog zastrašivanja, nalaze u stalnom procesu raspadanja zbog čega nesreće te vrste nisu nikakvo iznenađenje. Što držati o takvoj prosudbi? Najprije treba utvrditi da brodovi mogu potonuti, bili oni novi i suvremeni ili stari i zahrđali. Sve dok nije jasno zašto je 'Kursk' doživio nesreću, treba se suzdržati od špekulacija o općem stanju tog broda. Činjenica da je i po stajalištu zapadnih stručnjaka po srijedi jedna od najsuvremenijih ruskih podmornica, može biti statistička slučajnost, jer 'Kursk' je upravo zbog svoje relativne suvremenosti plovio češće od drugih podmornica. Zbog toga ima malo smisla napore Rusa u spašavanju brzopleto uspoređivati s nadmoćnošću zapadne tehnologije. Spašavati posadu havariranog broda u lošim vremenskim uvjetima s nekoliko metara visokim valovima, već i na morskoj površini predstavlja enormno težak pothvat. To vrijedi utoliko više ako se isto to pokušava s trupom na više od sto metara dubine s podmuklim podvodnim strujama uz nedostatak komunikacije, koji očito u kosom položaju leži na muljevitom dnu. Osim toga bi trebalo praviti razliku između aktivnih s jedne strane i neaktivnih jedinica ruske flote stavljenih 'izvan službe', s druge strane. Desetci potonjih hrđaju u očekivanju svoje nespektakularne propasti - bilo u bazama sjeverne flote oko Murmanska, baltičke flote u Kaliningradu, crnomorske flote u Sevastopolju na Krimu ili pacifičke flote u Vladivostoku. Izvješća o neisplati vojničkih plaća, pobunama ili nedostatku hrane u nekim jedinicama ima puno. Od raspada Sovjetskog Saveza razvidno su učestale vijesti o nedostatku spremnosti za akcije, o nedostatku isporuka energije i pričuvnih dijelova ili nestručnom rukovanju s kompleksnim (nuklearnim) oružanim sustavima. S ekološkog stajališta, pri tomu je osobito opasno stanje u morskom području oko Murmanska, koji je i matična luka 'Kurska'. Tu zapadni stručnjaci sa zapadnim novcem pokušavaju poduprijeti Moskvu u stručnom razaranju i uklanjanju kontaminiranog materijala, među ostalim u okviru sporazuma Start II. Korijeni problema pri tomu su ekonomske naravi. Ruski je obrambeni proračun 1999. još iznosio oko 31 milijarde dolara, pri čemu je nejasno što je sve tom iznosu pribrojeno. Za usporedbu: SAD je 1998. dao 270 milijarda. U svakom slučaju zapadni stručnjaci naglašeno ukazuju na to da ambicije Rusije i (konvencionalnu) vojnu sposobnost bez obzira na sadašnje financijsko stanje ne treba podcjenjivati - pogotovo ne u pogledu na 'elitu' mornarice, flotu podmornica. Moskva bi doduše dugoročno mogla ostati nesposobna za neku globalno strategijski presudnu ulogu. No istodobno je neporecivo da se od promjene vlasti u Moskvi vojnoj snazi zemlje opet pridaje najveći prioritet, pri čemu bi konvencionalno naoružane postrojbe mogle dugoročno dobiti veću vrijednost u odnosu na strategijske oružane snage. Također ne treba zaboraviti da su ruske oružane snage u roku od godinu dana smanjene za polovicu na 1,2 milijuna vojnika, pri čemu posljedice tog procesa još ni iz daleka nisu probavljene. Nisu riješene daljnje nakane silovitog preustroja koji bi - ako uspije - dugoročno kao smanjenje postrojba prije doveo do jačanja nego do slabljenja. I na posljetku, ruska industrija naoružanja u međunarodnoj usporedbi i dalje pripada vodećoj skupini. Od toga oružane snage doduše imaju samo neizravnu korist, jer većina kupaca danas sjedi u inozemstvu. Isto je tako postojeće oružano-tehničko znanje čimbenik kojega ne treba podcjenjivati, bez obzira na utržak od takvih poslova. Stoga potonuće 'Kurska', taktičke podmornice protiv neprijateljskih nosača zrakoplova, ipak nije osobito dobar znak - ali nesreću ipak ne treba proglasiti simbolom raspada ruskih oružanih snaga" - zaključuje komentator lista msn.