FINANCIJSKI BILTEN 10. - 17. KOLOVOZA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 10. - 17. kolovoza 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Varaždinska banka ušla u sustav Western Uniona 9. Ukidaju se dionice Trgovačke banke d.d. iz TN kotacije Zagrebačke burze 10. Statistika 11. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u kolovozu oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama 10. VIII. 26.750.000 26.750.000 5,51 165.930.000 11. VIII. 15.700.000 15.700.000 8,46 61.130.000 14. VIII. 43.700.000 43.700.000 9,68 133.930.000 16. VIII. 27.000.000 27.000.000 10,41 171.430.000 17. VIII. 9.500.000 9.500.000 9,37 - Dnevni prosjek 24.530.000 24.530.000 8,68 133.105.000 Ovaj je, skraćeni tjedan na Tržištu novca, okarakterizirala dobra ponuda novca te skromna potražnja, kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju. U prekonoćnom je trgovanju ovaj tjedan bio izuzetno zanimljiv kreditorima jer su sredstva koja su uspjeli plasirati, plasirali ukupno na rok od pet dana ( tri dana preko vikenda, te dva za Blagdan 15-tog). Obzirom da je u ponudi velika količina novca, dok je nasuprot tome potražnja vrlo skromna, kreditori su želeći plasirati što više svog novca snižavali njegovu cijenu. Tako se ona kretala od, rekordno niskih, 1,24 do tri posto, što je u prosjeku za ovaj tjedan iznosilo jedva nešto više od dva posto - točnije 2,05 posto. I u dnevnom kreditiranu vrlo velika likvidnost govori u prilog činjenici da je ponuda novca vrlo dobra, dok je potražnja, posebice za novim kreditima, skromna. Tako je ovoga tjedna, po prvi puta ove godine, potražnja u potpunosti pokrivena. Iako, na prvi pogled, izgleda kako je cijena novca porasla (ovotjedni prosjek 8,68 naprema prošlotjednih 7,39 posto) posljedica je to velikog udjela prolongata u ukupnom prometu. Naime, ovoga se tjedna gotovo polovina ukupnog tjednog prometa (61 milijun kuna) odnosila na prolongirane kredite. Inače, cijena je novca u opadanju. Tako se ona primjerice, za nove opozivne kredite kretala od 3,4 do četiri posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke upisani su zapisi u iznosu od 612,3 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,85 posto, upisani su zapisi u iznosu od 376 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,8 posto, upisani su zapisi u iznosu od 201,3 milijuna kuna. Također je na rok od 182 dana prihvaćeno 35 milijuna kuna pristiglih ponuda uz kamatu od 9,13 posto. Od 16. kolovoza vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,542 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 14. do 17. kolovza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 440 441,50 440 265.093 Podravka 140 141,50 140 235.892 Zagrebačka banka 0 1.190 1.270 1.265 2.569.075 Arenaturist 21 51 50 16.340.339 Atlantska plovidba 35 36 35 17.183 Jadran-turist 37 38 38 23.700 Karlovačka pivovara 306 306 306 45.900 Kraš 230,52 245 240 268.351 Privredna banka 83 85 85 21.498 Riječka banka 121 130 125,50 110.103 Riviera 84 84 84 10.247 Tvornica duhana Zg. 700 700 700 35.700 Varteks 25 25 25 2.625 Zagrebačka banka E 845 900 900 77.825 Hr. zavod za zdrav.osig* 99,30 99,81 99,30 19.863.699 39.890.232 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Ovoga je, skraćenoga, tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren vrlo velik promet. Naime, ponajviše zahvaljujući trgovini obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (19,8 milijuna) te dionicama Arenaturista, (16,3 milijuna kuna), ostvareno je čak 39,8 milijuna kuna. Inače, aktivno je bilo 14 dionica, a pritom je njih pet dobilo, dok su tri izgubile na vrijednosti. Najviše su ovoga tjedna profitirale dionice Zagrebačke banke. Tako je obična dionice te banke poskupila 85, a ona serije E 60 kuna. Značajnije je, 29,5 kuna, porasla cijena dionice Kraša. Slijedila ju je, s dobitkom od 20 kuna, dionica Plive. Na kraju liste dobitnica, s rastom cijene od dvije kune, našla se dionica Privredne banke. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto zauzela dionica Karlovačke pivovare. Naime, cijena joj je potonula 54 kune. Slijedila ju je, s gubitkom od 4,5 kuna, dionica Riječke banke. Dionica pak Jadran-turista pojeftinila je dvije kune. Pad cijene od 0,35 postotnih bodova od nominalne cijene zabilježila je i obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ponajviše zahvaljujući rastu cijene obične dionice Zagrebačke banke te Plive, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna 34 boda, te se probio iznad razine od 800 bodova - na 805 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 14. do 17. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Ericsson-Tesla 191 193 191 63.695 Imperial 70 70 70 2.030 Kraš 240 240 240 48.000 Ratarstvo Potnjani 90 90 90 55.440 Štedionica Sonic-R-A 2.000 2.000 2.000 4.000 ZIF Breza invest 45 45 45 45.000 PIF Dom 18,96 19,15 19,00 344.881 PIF Expandia 19,31 20,06 20,00 75.434 PIF Pleter 10,22 10,62 10,62 19.558 PIF Slavonski 9,32 9,80 9,65 71.790 PIF Sunce 8,35 9,00 8,75 104.508 PIF Središnji nacionalni 15,51 16,10 15,99 110.493 PIF Velebit 13,77 14,00 14,00 86.860 1.031.696 I ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo mirno. Naime, ostvaren je vrlo skroman promet tek nešto veći od milijun kuna. Inače, aktivno je bilo 13 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše je, 34 kune, poskupila dionica Kraša. Slijedila ju je, s dobitkom od pet kuna, dionica Ericsson-Tesle. I dionice pet PIF-ova ovoga su tjedna dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Velebit fonda porasla 75, a Pletera 50 lipa. Dionica pak Slavonskog fonda skuplja je 30, a fonda Sunce 25 lipa. Na kraju liste dobitnica, s dobitkom od 20 lipa, našla se dionica Središnjeg nacionalnog fonda. Tek tri dionice ovotjedne su gubitnice. Tako je dionica Ratara Potnjani pojeftinila 1,35 kuna. Pad cijene od jedne kune zabilježila je dionica ZIF Breza investa, dok je dionica Dom fonda jeftinija 30 lipa. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je ovoga tjedna šest bodova - na 381 bod. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 10. kolovoza 17. kolovoza Promjena u % New York/DJIA 10.908,76 11.053,44 1,33 Tokyo/Nikkei 15.975,65 16.161,03 1,16 London/FTSE-100 6.387,30 6.518,20 2,05 Frankfurt/DAX 30 7.280,97 7.278,43 -0,03 Na njujorškoj burzi kapitala ovoga je tjedna porasla potražnja za blue-chip dionicama, dok je nasuprot tome za tehnološke i telekom pala, jer ulagači smatraju da će se zarade tih kompanija do kraja godine smanjivati. Jedino su dionice proizvođača poluvodiča značajnije ojačale, zbog odličnog poslovanja tih kompanija. Indeks Dow Jones u petak prošloga tjedna po prvi je puta u posljednja četiri mjeseca tako premašio razinu od 11 tisuća bodova, a u posljednjih tjedan dana je ojačao 1,33 posto na 11.053 bodova. Najveći dobitnici bili su Philip Morris, general Motors, DuPont i dr., te naftne kompanije, zbog porasta cijena sirove nafte na svjetskom tržištu na najvišu razinu u posljednjih 10 godina. Najveći gubitnici bile su dionice maloprodajnih lanaca, predvođene najvećim svjetskim lancem trgovina Home Depotom i Wal-martom. Zaključak ulagača da će pad prometa u maloprodaji najavljen za drugu polovinu godine smanjiti zarade tih lanaca, nagnala ih je na prodaju tih dionica. Ovoga su tjedna objavljeni podaci o porastu prometa u maloprodaji tijekom srpnja za 0,7 posto, odnosno ako se isključe automobili 0,6 posto - tržište je očekivalo 0,4 posto. To je donekle zabrinulo ulagače, no ne očekuje se da bi to moglo Fed prisiliti da ponovno podigne kamatnu stopu idući tjedan. Ulagači su odahnuli nakon što je objavljen indeks proizvođačkih cijena, koji je pokazao da je u srpnju ostvaren porast od tek 0,1 posto, odnosno da je inflacija pod nadzorom. U istom je mjesecu industrijska proizvodnja u SAD-u porasla 0,4 posto, što je u skladu s očekivanjem tržišta, dok su potrošačke cijene porasle 0,2 posto, prema očekivanih 0,1 posto. Uglavnom zahvaljujući porastu cijena tehnoloških i telekom dionica, vrijednost indeksa Nikkei porasla je u zadnjih tjedan dana za 1,16 posto, na 16.161 bod. Iako je Bank of Japan podigla ovoga tjedna razinu kratkoročne kamatne stope na 0,25 posto, japansko tržište kapitala nije negativno reagiralo, jer većina anlitičara smatra da to ne znači nužno i zaoštravanje monetarne politike. Postoji tek opasnost, po riječima jednog trgovca, da dionice pojedinih tvrtki tzv. stare ekonomije, koje se oslanjaju uglavnom na kratkoročne izvore financiranja, izgube na cijeni. Prikupljanje ponuda za dobivanje licence za izgradnju mreže nove generacije mobilnih telefona u Njemačkoj najviše je utjecalo na zbivanja na europskim burzama u proteklih sedam dana. Dionice telekom sektora, a posebno kompanija koje sudjeluju u natjecanju, poput Deutsche telecoma i British telecom, izgubile su na vrijednosti. Naime, vrijednost ponuda za izgradnju mreže daleko je nadmašila očekivanja analitičara (46 milijardi dolara) i sad se kreće oko 94,5 milijardi maraka. Ako se troškovima dobivanja licence pridodaju i troškovi izgradnje mreže za brzi prijenos podataka, telekom kompanije nalaze se pred velikim financijskim teretom, koji će moći platiti tek kreditima banaka. Stoga većina analitičara očekuje procjenu kreditnog rizika tvrtki koje se natječu za dobivanje licence i vjerojatno njegovo smanjivanje. Dionice naftnog sektora u tom su razdoblju ojačale zahvaljujući rastu cijena sirove nafte. Krajem prošloga tjedna analitičari su upozorili ulagače da će rast kamatne stope u Japanu, te porast cijena nafte ponovno iznad 30 dolara, negativno utjecati na poslovanje tih burzi. Pridodaju li se tome i strepnje trgovaca da bi Fed ipak mogao idući tjedan podići kamatnu stopu, a ni mjesečno izvješće Europske središnje banke u tom smislu nije niša povoljnije - u njemu se ocijenuje da je inflatorni pritisak u zemljama EU sve veći, očita je njihova zabrinutost da bi uskoro europska tržišta mogla zabilježiti pad cijena dionica. U proteklih je sedam dana indeks FTSE ojačao 2,05 posto na 6.518 bodova, a DAX oslabio 0,03 posto na 7.278 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 10. kolovoza 17. kolovoza Promjena u % Euro/USD 0,9083 0,9161 0,85 Euro/JPY 98,79 99,51 0,72 USD/JPY 108,75 108,57 -0,16 Na deviznim tržištima u proteklih je sedam dana tečaj eura ojačao prema američkom dolaru 0,85 posto, a prema japanskom jenu 0,72 posto. Ulagači procijenjuju da bi u kratkom roku Europska središnja banka mogla podići kamatne stope, jer u zemljama EU jača inflatorni pritisak. I prikupljanje ponuda za dobivanje licence za mrežu nove generacije mobilnih telefona u Njemačkoj, čija je vrijednost premašila 94 milijarde maraka, potpomogla je jačanje eura, jer trgovci očekuju porast potražnje za europskom valutom nakon što neka od telekom kompanija dobije licencu. Podizanje kratkoročne kamatne stope u Japanu nije imalo velikog utjecaja na japansku valutu, budući je tržište akceptiralo tu činjenicu mnogo prije konačne odluke Bank od Japan o podizanj kamatne stope. Ovoga je tjedna jen ojačao prema dolaru 0,16 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 11. - 18. kolovoza 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 11. kolovoza 18. kolovoza u % Euro 1 7,5848 7,5645 -0,26 DEM 1 3,8780 3,8676 -0,26 USD 1 8,3968 8,2826 -1,36 GBP 1 12,5931 12,4090 -1,46 JPY 100 7,7785 7,6309 -1,89 ATS 1 0,5512 0,5497 -0,27 ITL 100 0,3917 0,3906 -0,28 CHF 1 4,9099 4,8385 -1,45 SIT 100 3,6425 3,6306 -0,32 Ovoga su tjedna na tečajnici HNB-a izgubile na vrijednosti prema kuni sve inozemne valute. Tečaj njemačke marke pada već 12 tjedana, a ukupno je oslabio 1,59 posto. Japanskom je jenu cijena ovoga tjedna pala 1,89 posto, britanskoj funti 1,46 posto, a američkom dolaru 1,36 posto. Švicarski franak je u dva tjedna izgubio 1,59 posto svoje vrijednosti. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire oslabili su u 12 tjedana, poput njemačke marke, otprilike 1,59 posto. Istodobno, slovenski je tolar pojeftinio 3,31 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u ponedjeljak, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna. No, budući su pristigle ponude u većem iznosu, ostvaren je iznos emisije od 387,2 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,986 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,9 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,947 kuna, uz kamatu od 9,25 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,947 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 9,25 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 39,05 posto. Ukupan je pak iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 1,919 milijardi kuna. Od toga je 1,243 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 604,7 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisan 71 milijun kuna. Slijedeća će se aukcija održati 22. kolovoza. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna, s rokom dospijeća od 42 dana. 8. Varaždinska banka ušla u sustav Western Uniona Sve poslovne jedinice i podružnice Varaždinske banke od početka ovoga tjedna uključene su u međunarodni sustav brzog transfera novca diljem svijeta, a bez posredstva bankovnog računa i kartice. Riječ je o mogućnosti transfera novca putem američke kompanije Western Union, koja sa 150 godišnjom tradicijom poslovanja danas ima oko 74 tisuće zastupničkih mjesta u gotovo 200 zemalja, izvijestili su iz Varaždinske banke. Novac se putem Western Uniona obično šalje u hitnim slučajevima ili nezgodnim situacijama, primjerice gubitka novčanika s dokumentima u inozemstvu. Dostava novca ide "iz ruke u ruku", odnosno nakon pošiljateljeve uplate, novac se uručuje primatelju bez obzira na razdaljinu između uplatnog i isplatnog mjesta. Stoga takav način slanja novca, ističu u Varaždinskoj banci, ne predstavlja konkurenciju bankama i poštama, već naprotiv, njihove poslovnice i podružnice mogu biti zastupnička mjesta Western Uniona. Svaki je prijenos zaštićen vrhunskim sustavom zaštite koji se provjerava kontrolnim brojem i originalnom zaporkom, a Western Union jamči da će novac proslijediti brzo, u cijelosti i samo u "prave ruke". Hrvatski zastupnik Western Uniona je Splitska banka s kojom je Varaždinska banka sklopila podzastupnički ugovor, a time je 21 prodajno mjesto Varaždinske banke ušlo u spomenuti sustav prijenosa novca "iz ruke u ruku". Putem poslovnih jedinica i podružnica Varaždinske banke, novac se može slati u inozemstvo i iz inozemstva u Hrvatsku. Uplate i isplate u Hrvatskoj moguće su samo u kunama i to najviše do kunske protuvrijednosti od tri tisuće njemačkih maraka. 9. Ukidaju se dionice Trgovačke banke d.d. iz TN kotacije Zagrebačke burze Od 28. kolovoza 2000. godine ukida se uvrštenje redovnih dionica Trgovačke banke d.d. ( burzovne oznake: TGBA-R-A) iz kotacije TN Zagrebačke burze, radi pripajanja Trgovačke banke d.d. Bjelovarskoj Banci d.d. Zadnji dan trgovanja ovim dionica bit će 25. kolovoza 2000. godine. Trgovačka banka d.d., Čakovečka banka d.d. i Bjelovarska banka d.d. sklopile su 27. travnja 2000. godine Ugovor o pripajanju Čakovečke i Tergovačke banke Bjelovarskoj banci. Glavne skupštine banka usvojile su krajem lipnja ove godine odluku o odobravanju predmetnog ugovora o pripajanju. Sukladno predmetnom ugovoru, cjelokupna imovina, prava i obveze Trgovačke banke prenose se na Bjelovarsku banku, a dioničari Trgovačke banke u zamjenu za 64.242 dionice Trgovačke banke dobivaju 15.316 dionica Bjelovarske banke, sukladno omjeru u ugovoru o pripajanju. Pripajanje Trgovačke banke d.d. provest će se 1. rujna 2000. godine, te je predviđeno vrijeme za prijeboj i namiru od četiri dana. 10. Statistika Prosječne plaće za svibanj pet posto veće od travanjskih - Prosječna svibanjska isplaćena neto plaća zaposlenih kod pravnih osoba u Hrvatskoj iznosila je 3.367 kuna, što je nominalno za 5 posto, a realno za 4,3 posto više nego u travnju, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na prošlogodišnji svibanj, prosječna je neto plaća za isti mjesec ove godine nominalno 10,8 posto, a realno 6,4 posto veća. Za razdoblje od siječnja do svibnja prosječna je mjesečno isplaćena neto plaća po zaposleniku iznosila 3251 kunu, što je u usporedbi s istim razdobljem lani nominalno povećanje za 9 posto, a realno za 4,8 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Iz raspoloživih podataka proizlazi da je najviša prosječna neto plaća za svibanj - u iznosu od 5.577 kuna, isplaćena u djelatnosti osiguranja i mirovinskih fondova, osim obveznog osiguranja, potom u proizvodnji uredskih strojeva i računala 5.522 kune, te u zračnom prijevozu 5.435 kuna. Najniže prosječne neto plaće za svibanj isplaćene su u djelatnosti štavljenja i obrade kože sa 1.714 kuna, zatim proizvodnji odjeće, dorade i bojenja krzna sa 1.898 kuna, te proizvodnji tekstila sa 1.967 kuna. U svim ostalim djelatnostima po nacionalnoj klasifikaciji, prosječne mjesečne neto plaće za ovogodišnji su svibanj bile veće od 2.000 kuna. Industrijska proizvodnja u srpnju 1,5 posto veća nego lani - Industrijska proizvodnja u prvih sedam mjeseci ove godine veća je 2,6 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. U odnosu na srpanj prošle godine, industrijska proizvodnja u ovogodišnjem je srpnju povećana 1,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, najveći je porast industrijske proizvodnje, od 8,3 posto, zabilježen u proizvodnji kapitalnih proizvoda, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju - 4,4 posto. Prema glavnim područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), porast proizvodnje u srpnju je zabilježila samo prerađivačka industrija (2,9 posto), dok je u rudarstvu i vađenju te opskrbi električnom energijom, plinom i vodom smanjena, i to za 3,9, odnosno 6,9 posto. Najveći porast proizvodnje, prema odjeljcima NKD-a, od 25,3 posto dogodio se u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti, te umnožavanju snimljenih zapisa, dok najveći pad, i to za čak 65,8 posto bilježi proizvodnja medicinskih, preciznih, optičkih instrumenata te satova. U lipnju nastavljeno smanjivanje nepodmirenih obveza - Krajem lipnja nepodmirene obveze pravnih osoba, evidentirane u Zavodu za platni promet (ZAP), iznosile su 22,75 milijardi kuna, što je za 831,2 milijuna kuna ili 3,5 posto manje nego krajem prethodnog mjeseca. Time je, nakon kratkotrajnog zastoja u travnju, nastavljeno smanjivanje iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje evidentiranih u ZAP-u (koji su krajem prošle godine dosegli 26,6 milijardi kuna). Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje tijekom prvih šest mjeseci ove godine smanjen je za 3,8 milijardi kuna, a posljedica je to, ponajprije, pokrenutih stečajeva tijekom proteklih mjeseci u određenom broju tvrtki s velikim iznosima blokada, ističu iz ZAP-a. Naime, na dan otvaranja stečajnog postupka nad nekom tvrtkom, ZAP iz svojih evidencija vraća podnositeljima nepodmirene naloge za plaćanje, a pravna osoba protiv koje je pokrenut stečajni postupak briše se iz evidencije blokiranih pravnih osoba, napominju iz ZAP-a. Također znatan utjecaj na smanjenje ukupnog iznosa nepodmirenih naloga imalo je i ukidanje akceptnih naloga kao instrumenta plaćanja te uvođenje mjenica i zadužnica. Mjenice se, za razliku od akceptnih naloga, kad nema sredstava za njihovu naplatu, vraćaju podnositelju i ne uvode se u ZAP-ove evidencije. Potkraj lipnja broj insolventnih pravnih osoba iznosio je 31.859 odnosno za 660 ili dva posto manje nego mjesec ranije. Prema područjima djelatnosti, najveće smanjenje broja insolventnih tvrtki zabilježeno je u trgovini, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu te u djelatnostima prijevoza, skladištenja i veza. Unatoč pozitivnim kretanjima u vezi sa smanjenjem iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje, broj insolventnih pravnih osoba još je za gotovo milijardu kuna, odnosno 4,6 posto, veći nego prije godinu dana. Broj pak tvrtki sa blokiranim žiroračunima veći je za 3320 ili 11,6 posto nego u istom mjesecu lani, dok je broj zaposlenih u blokiranim poduzećima smanjen krajem ovogodišnjeg lipnja, u odnosu na isti mjesec prošle godine, za 20.451 odnosno 12,1 posto. 11. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u kolovozu Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,50 2,00 Credo banka 3,00 3,00 3,50 3,00 2,50 3,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 0,00 Dubrovačka banka 2,70 2,70 2,70 2,70 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 2,00 1,75 2,00 0,50 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,50 1,50 2,50 1,50 1,00 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 - Riadria banka 1,00 1,00 2,50 1,00 1,00 1,00 Riječka banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Sisačka banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Splitska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 1,00 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 0,25 - 2,00 za sve navedene valute, ovisno o visini oročenih sredstava Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 ZABA-Pomorska b.Split 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,00 - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 3,00- 4,25- 5,00- 6,00- - - 5,00 6,50 7,00 8,00 Bank Austria - 1,75- 2,25- 3,00- 3,25- 3,50- 2,75 3,50 4,25 4,50 4,75 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 4,00 5,00 5,50 7,50 8,00 8,50 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka* 2,5-4 3-4,5 4-6 5-7 - - Credo banka* 4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 dogovor Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,00 9,00 Dalmatinska banka 3,50 4,50 5,00 5,50 5,50 5,50 Dubrovačka banka* 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3,00- 3,50- 4,25- 5,50- 5,80- dogovor gornja granica kamatne stope prema dogovoru Istarska banka 4,00 5,00- - 6,00- 6,00- 7,50- 9,00 10,00 10,00 11,50 Istarska kreditna 3,10- 3,30- 4,60- 4,90- 5,60- 5,60- banka Umag* 4,20 6,00 6,10 6,10 6,50 6,50 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,50 5,00 5,40 7,10 8,00 - Karlovačka banka* 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- 6,25- 6,50- 4,00 5,00 6,00 7,00 7,25 7,50 Kreditna banka Zagreb* 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 4,50 5,00 6,00 6,50 7,00 Nava banka* 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka* 4,00 5,00 6,50 8,00 8,00 8,00 Podravska banka 2,50 3,50 6,00 6,50 6,80 7,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka* 2,30- 2,40- 3,40- 4,30- 4,90- 5,40- gornja granica kamatne stope prema dogovoru Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50- 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 2,70- 3,00- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,10 5,80 6,10 6,30 7,00 8,00 Riječka banka* 2,70- 3,00- 4,00- 4,70- 5,20- 5,70- 3,50 5,00 5,20 5,60 6,40 7,00 Sisačka banka* 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 2,50 2,75 3,50 4,50 5,00 dogovor Splitska banka* 3,00- 3,50- 4,00- 4,80- 5,30- 5,80- 4,50 5,20 5,70 6,30 6,90 7,30 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* 2,20- 2,40- 2,60- 3,80- 4,25- 4,70- 3,05 4,25 4,70 5,15 5,65 6,15 ZABA-Pomorska 2,20- 2,40- 2,60- 3,80- 4,25- 4,70- banka Split* 3,05 4,25 4,70 5,15 5,65 6,15 Štedionica Dora 3,00 5,00 7,50 10,00 11,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP Kamatne stope na oročene USD depozite građana(% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 4,80- 4,75- 6,40- 6,60- - - 5,75 7,00 7,25 8,00 Bank Austria - 3,00- 3,25- 3,75- 4,25- - 4,00 4,50 4,75 5,00 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,00 4,80 5,40 7,40 7,80 8,40 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka 3,5-4,5 4-5 5-6,5 6-7,5 - - Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- dogovor 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,00 9,00 Dalmatinska banka 5,10 5,80 6,30 6,75 6,75 6,75 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,35- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00 5,75 6,25 7,25 7,50 dogovor Istarska banka 5,00 6,00- - 7,00- 7,50- 8,00- 10,00 11,00 11,50 12,00 Istarska kreditna 5,00- 5,70- 6,10- 6,50- 6,90- 6,90- banka Umag 5,60 6,10 6,50 6,90 7,40 7,40 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,75 7,00 Kreditna banka Zagreb 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 2,50 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka 4,15- 4,75- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- GORNJA GRANICA KAMATNE STOPE PREMA DOGOVORU Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- 7,00- 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 5,65 7,40 7,55 8,20 8,60 8,80 Riječka banka 4,60- 5,00- 5,30- 6,20- 6,70- 7,10- 5,50 7,00 7,20 7,50 8,00 8,50 Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Splitska banka 3,80- 4,20- 4,60- 6,00- 6,30- 6,50- 5,00 5,50 6,00 7,50 7,80 8,00 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 5,75- 5,75- 4,50 5,25 5,80 6,30 6,55 6,55 Zagrebačka banka 4,50- 4,70- 4,90- 6,10- 6,55- 7,00- 5,35 6,55 7,00 7,45 7,95 8,45 ZABA-Pomorska 4,50- 4,70- 4,90- 6,10- 6,55- 7,00- banka Split 5,35 6,55 7,00 7,45 7,95 8,45 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 1,00 1,00 1,30 1,00 1,00 1,00 Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 1,50 Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 1,00 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,41 1,41 2,02 1,41 1,04 1,88 Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,09 1,09 1,00 1,09 0,72 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 ZABA-Pomorska b. Split 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50* 3,75* 4,00* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svj.tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno ZABA- Pomorska b.Split kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00* 5,25* 5,50* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a na oročenja iznad 30 dana za iznose iznad 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno ZABA-Pomorska b.Split kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM