OSLO/ZAGREB, 17. kolovoza (Hina) - Stručnjaci norveške ekološke zaklade Bellona, koja sustavno prati stanje ruskih nuklearnih kapaciteta Sjeverne flote, vjeruju da je nuklearna podmornica Kursk potonula na dno Barentsovog mora zbog
eksplozije u komorama za visoko stlačeni zrak, do kojih je došlo zbog lošeg održavanja ili zbog greške neiskusnog kormilara.
OSLO/ZAGREB, 17. kolovoza (Hina) - Stručnjaci norveške ekološke
zaklade Bellona, koja sustavno prati stanje ruskih nuklearnih
kapaciteta Sjeverne flote, vjeruju da je nuklearna podmornica
Kursk potonula na dno Barentsovog mora zbog eksplozije u komorama
za visoko stlačeni zrak, do kojih je došlo zbog lošeg održavanja ili
zbog greške neiskusnog kormilara.#L#
Prema svim dostupnim informacijama ekipa stručnjaka Bellone, čije
su web stranice nakon havarije Kurska zagušene posjetiteljima,
smatra da su bila moguća dva scenarija:
Podmornica Kursk iz klase Oscar II nalazila se ispred obala
poluotoka Kola na dubini od oko 40 metara. To je uobičajena dubina
ronjenja za podmornice u vodama dubokima oko 100 metara, kako bi se
izbjegli sudari s površinskim plovilima i zadržala sigurna
udaljenost od morskog dna. Podmornica je trebala izroniti da bi
stupila u planirani konatakt s glavnim stožerom.
Dva različita događaja mogla su izazvati nesreću, smatraju u
Belloni.
PKormilar je prebacio upravljanja na ručno. To je ključan trenutak
kod kojeg greška može imati teške posljedice. Greška je počinjena,
podmornica je krenula prema dole. Kada je udarila u dno oštetila je
pramac, komore s visoko stlačenim zrakom su eksplodirale
uništavajući nadgrađe. To se moglo dogoditi u samo nekoliko
sekundi.
Druga mogućnost je da je iznanada došlo do eksplozije komore s
komprimiranim zrakom u pramčanom dijelu broda. To se već događalo
ranije zbog prodiranja u sustav ulja iz kompresora koji tlači zrak u
komore. Postoji i mogućnost puknuća oplate komore za visoko
stlačeni zrak, koje je moglo prethoditi eksploziji. Oba razloga su
rezultat lošeg održavanja.
Niti ljudska greška, a niti spomenuti tehnički kvar ne bi bili
neočekivani, s obzirom na ekonomsku situaciju u ruskoj ratnoj
mornarici, smatraju norveški stručnjaci.
Podmornice iz klase Oscar II imaju dvije oplate - unutarnju i
vanjsku; balastne komore i komore za stlačeni zrak smještene su
između njih.
Havarija Kurska mogla je imati sljedeći tijek:
Eksplozija oštećuje balastne komore smještene do komora za
stlačeni zrak. Dovoljno je snažna da ošteti nadgrađe broda. Kapetan
podmornice odlučuje izroniti.
Posada počinje postupak istiskivanja vode iz balastnih komora kako
bi se izvelo hitno izronjavanje. Dok posada uspijeva isprazniti
balast u krmenom dijelu podmornice, oštećeni pramčani dio
onemogućuje pražnjenje jedne od pramčanih komora s balastom
(vodom). Za to se vrijeme podmornica kreće brzinom od 5-6 čvorova.
S ispražnjenim krmenim komorama, a punim pramčanim, pramac se
usmjerava prema dnu. Za 20-25 sekundi podmornica udara u morsko
dno, pri čemu dolazi do novih oštećenja pramčanog dijela.
Pretpostavke norveških stručnjaka kao da potvrđuju snimke potonule
podmornice koje je u četvrtak podvodnim kamerama snimila ruska
mornarica. Ruski izvori navode da se oštećenja nalaze upravo u
pramčanom dijelu podmornice, te da se ne može zaključiti jesu li
uzrokovana eksplozijom ili sudarom.
(Hina) dh sb