US-IZVJEŠĆA-Političke stranke VOA-GOREOVA VANJSKA POLITIKA-14-8 GLAS AMERIKE - VOA 14. VIII. 2000. Kakva će biti vanjska politika Ala Gorea ako bude izabran za predsjednika SAD-a? "Kakva će biti američka vanjska politika, ako na
izborima u studenom za predsjednika bude izabran Al Gore, kandidat Demokratske stranke? Američki analitičari tvrde da u tom slučaju ne bi bilo znatnijih promjena. Možda će se zapaziti poneki drukčiji naglasak, no bit vanjskopolitičke koncepcije ne bi se razlikovala u odnosu na Bijelu kuću Billa Clintona. Dopredsjednik Al Gore je, uostalom, bio i jedan od glavnih tvoraca američke politike prema svijetu, u posljednjih osam godina. S druge strane, analitičari ističu da se vanjska politika Sjedinjenih Država vjerojatno neće radikalno promijeniti bez obzira na ishod izbora - pobijedio George W. Bush ili Al Gore. S nekoliko vanjskopolitičkih stručnjaka o ovoj je temi razgovarao Ed Warner. 'Ne očekujte iznenađenja' - gotovo jednoglasno tvrde analitičari, kada je u pitanju vanjska politika vlade Ala Gore - ako naravno on bude izabran u studenom. U usporedbi s predsjednikom Clintonom, gospodin Gore će vjerojatno - u kriznim situacijama - biti nešto manje sklon pro-aktivnom reagiranju. Uz to, više će pozornosti
GLAS AMERIKE - VOA
14. VIII. 2000.
Kakva će biti vanjska politika Ala Gorea ako bude izabran za
predsjednika SAD-a?
"Kakva će biti američka vanjska politika, ako na izborima u
studenom za predsjednika bude izabran Al Gore, kandidat
Demokratske stranke? Američki analitičari tvrde da u tom slučaju ne
bi bilo znatnijih promjena. Možda će se zapaziti poneki drukčiji
naglasak, no bit vanjskopolitičke koncepcije ne bi se razlikovala u
odnosu na Bijelu kuću Billa Clintona. Dopredsjednik Al Gore je,
uostalom, bio i jedan od glavnih tvoraca američke politike prema
svijetu, u posljednjih osam godina. S druge strane, analitičari
ističu da se vanjska politika Sjedinjenih Država vjerojatno neće
radikalno promijeniti bez obzira na ishod izbora - pobijedio George
W. Bush ili Al Gore. S nekoliko vanjskopolitičkih stručnjaka o ovoj
je temi razgovarao Ed Warner.
'Ne očekujte iznenađenja' - gotovo jednoglasno tvrde analitičari,
kada je u pitanju vanjska politika vlade Ala Gore - ako naravno on
bude izabran u studenom. U usporedbi s predsjednikom Clintonom,
gospodin Gore će vjerojatno - u kriznim situacijama - biti nešto
manje sklon pro-aktivnom reagiranju. Uz to, više će pozornosti
posvećivati detaljima vanjske politike. No, ako je gospodin Gore
već i oformio koherentniju globalnu strategiju od sadašnjeg
predsjednika - to se još ne nazire.
Charles Maynes, predsjednik Zaklade Euroazija, misli da će Al Gore
nastaviti mnoge projekte koji se već sada vežu uz njegovo ime: 'Imao
je vrlo značajan udio u formiranju naše politike prema Južnoj
Africi, prema Rusiji, i još nekoliko značajnih regija. Bio je
glavni zagovornik izravne i angažirane politike na Balkanu. Takva
će se politika, ja mislim, nastaviti. On je uvjereni
internacionalist - to se može zaključiti iz njegove prošlosti. Nema
razloga sumnjati da će takva biti i njegova vanjska politika ako
postane predsjednik'.
Da li bi onda toliko često intervenirao u kriznim situacijama, kao
što je činio predsjednik Clinton? Charles Manning, direktor Odjela
za Aziju pri Vijeću za međunarodne odnose, misli da je to vrlo
vjerojatno: 'Mislim da bi odnos prema vanjskoj politici bio nešto
ozbiljniji nego dosad. Vanjska se politika možda ne bi više
tretirala kao produžetak unutarnje. Baš je Gore predsjednika
Clintona uvjerio da se na Balkanu treba izravno angažirati. Neki su
takvu koncepciju kritizirali kao neku vrst socijalnog rada ili
socijalnog inženjeringa na svjetskoj sceni, od strane Amerike. No,
mislim da će se s takvim koncepcijama nastaviti'.
'Što se tiče nacionalne sigurnosti, Al Gore će možda biti i nešto
oštriji - napominje James Woolsey, bivši direktor Središnje
obavještajne službe, CIA-e. On ukazuje na činjenicu da Al Gore
tradicionalno podržava izdvajanja za oružane snage, te da je bio
jedan od samo deset demokratskih senatora koji su 1991. godine
podržali američku intervenciju protiv Iraka. Dopredsjednika Ala
Gorea ponekad kritiziraju da je bio odveć optimističan kada je u
pitanju razvoj post-komunisticke Rusije, te da je čak nastojao
zataškati izvješća CIA-e o raširenoj korupciji u toj zemlji. James
Woolsey smatra da to nije točno i kaže da je dopredsjednik Al Gore -
kada je svijet u pitanju - vrlo realističan: 'Kada se radi o
politici prema, recimo, Saddamu Huseinu ili Slobodanu Miloševiću,
Al Gore bi bio još oštriji od Billa Clintona. Osim toga, za razliku
od Clintona, on se u odnosu na te režime ne bi toliko obazirao na
kratkoročne probitke u vezi s imageom njegove vlade, nego bi
nastupio odlučnije'.
Oštriji i odlučniji. No na kojem bi planu Al Gore mogao iskazati
fleksibilnost, koja je također potrebna američkoj vanjskoj
politici. Charles Maynes smatra da bi pravi test za to bio
srednjoistočni mirovni proces: 'Bio je poznat kao provjereni
prijatelj Izraela, možda jedan od najvećih u američkom Senatu.
Takva bi se politika nastavila. No, teško je reći da li bi vodio na
vlas istu politiku kao i u prošlosti. Naime, sada smo uključeni u
mirovne pregovore koji - da bi uspjeli - zahtjevaju mnogo
kompromisa, i to od svih sudionika'.
U vladi predsjednika Ala Gorea - ako on pobjedi na izborima u
studenom - glavni kandidati za mjesto državnog tajnika bit će
Richard Holbrooke i George Mitchell - smatra James Woolsey, bivši
direktor CIA-e. Tko bi bio imenovan na ostale visoke položaje u
diplomaciji i sferi nacionalne sigurnosti, on nije siguran:
'Jedino se još spominje Leon Fuerth. Njega se zapravo gotovo
isključivo spominje. Oni su dobri prijatelji od kada je Al Gore bio
kongresmen, a Leon Fuerth stručnjak za nacionalnu sigurnost pri
jednom od odbora Zastupničkog doma. On je već 20 godina njegov
savjetnik za nacionalnu sigurnost. Mislim da svi koji s
dopredsjednikom Goreom surađuju u sferi nacionalne sigurnosti
imaju kontakte s gospodinom Fuerthom'.
Međutim, osim Leona Fuertha, Alu Goreu nije na raspolaganju mnogo
iskusnih vanjskopolitičkih stručnjaka - za razliku od Georgea W.
Busha, koji može računati na niz ljudi iz prijašnji republikanskih
administracija, predsjednika Reagana i Busha seniora. Zato, ako
pobijedi, Al Gore će možda u svoj vanjskopolitički tim uklopiti i
ponekog republikanca - možda čak i umirovljenog generala Colina
Powella, kojeg mnogi smatraju jednim od glavnih kandidata za
državnog tajnika ako pobijede republikanci. James Woolsey, bivši
direktor CIA-e, kaže da bi se time nastavila svojevrsna tradicija.
Naime, predsjednik Bill Clinton je u svom drugom mandatu položaj
ministra obrane dao republikanskom senatoru Williamu Cohenu".
(VOA)