FINANCIJSKI BILTEN 03. - 10. KOLOVOZA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 03. - 10. kolovoza 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Intercredit: Solventnost ispitanih tvrtki u srpnju lošija 9. Statistika 10. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u kolovozu oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama 03. VIII. 10.000.000 7.300.000 7,05 207.630.000 04. VIII. 6.000.000 6.000.000 7,50 240.180.000 07. VIII. 9.000.000 9.000.000 7,33 159.230.000 08. VIII. 3.000.000 3.000.000 9,00 161.230.000 09. VIII. 2.000.000 2.000.000 8,00 63.930.000 10. VIII. 26.750.000 26.750.000 5,51 - Dnevni prosjek 9,458.000 9.008.000 7,39 166.440.000 Prošloga je tjedna situacija na Tržištu novca bila ponešto promijenjena u odnosu na tjedan ranije. To se posebice odnosi na noćna trgovanja. Naime, povećanje potražnje u prekonoćnom trgovanju u petak je čak prouzročilo negativan skor u odnosu ponuda - potražnja. Stoga je u petak, nakon duljeg vremena, dio potražnje ostao nepodmiren. Porast potražnje utjecao je i na cijenu prekonoćnog novca, te je ona zabilježila značajniji rast. No, do četvrtaka se situacija ponovno normalizirana, potražnja je značajnije pala i uspješno je u cijelosti podmirena. Kamatna se stopa u noćnom trgovanju kretala na razini od tri do šest posto, što u prosjeku na tjednoj razini iznosi pet posto. Za razliku od noćnog trgovanja u dnevnom je kreditiranju ovoga tjedna bilo izuzetno mirno. Ponuda novca je i dalje vrlo dobra, dok potražnje gotovo da i nema. U takvim okolnostima nema poteškoća u njenom podmirivanju. Dobra je likvidnost ponukala korisnike ranije odobrenih kredita da zatraže smanjenje kamatnih stopa. Bez većih poteškoća kreditori su im to i odobravali. Većina prosječne kamatne stope odnosi se tako na smanjenje kamatnih stopa, dok je tek manji dio novo ugovorenih pozajmica. To je i glavni razlog zašto je prosječna kamatna stopa veća od prošlotjedne. Naime, iznosila je 7,39 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu. upisani su zapisi u iznosu od 69,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od sedam posto, upisani su zapisi u iznosu od 60 milijuna kuna, dok je odbijeni iznos od 20 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od osam posto, upisani su zapisi u iznosu od 4,5 milijuna kuna, a pritom nije prihvaćeno deset milijuna kuna pristiglih ponuda. Također je na rok od 182 dana prihvaćeno pet milijuna kuna pristiglih ponuda uz kamatu od 9,25 posto, dok je odbijeno bilo milijun kuna pristiglih ponuda. Od 09. kolovoza vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,785 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 07. do 10. kolovza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 410 425 420 2.080.532 Podravka 140 142 140 322.100 Zagrebačka banka 0 1.170 1.251 1.180 3.550.379 Arenaturist 50 54 50 21.772 Atlantska plovidba 35 35 35 1.155 Bjelovarska banka 4.400 4.400 4.400 66.000 Elka 50 50 50 25.003 Karlovačka pivovara 360 360 360 33.840 Končar 54 55 54 10.864 Kraš 200 210,90 210,50 855.766 Plava laguna 40 400 400 2.400 Privredna banka 80 83 83 65.033 Riječka banka 126 132 130 373.429 Riviera 83 85 84 92.823 Štedionica Sonic 2.000 2.000 2.000 12.000 Splitska banka 76 76 76 5.508 Varteks 25 25 25 2.375 Zagrebačka banka E 840 840 840 17.640 Zagrebačka banka C 670 715 715 9.250 Zagrebačka pivovara 679 679 679 67.900 Hrv. zavod za zdrav. osig.* 98,52 99,70 99,65 10.878.198 18.490.974 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 18,4 milijuna kuna, što se ponajviše može zahvaliti trgovini obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (10,8 milijuna), običnim dionicama Zagrebačke banke (3,5 milijuna) te Plive (dva milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 20 dionica, a pritom je njih deset dobilo, dok ih je sedam izgubilo na vrijednosti. Vodeće je mjesto na listi dobitnica, s rastom cijene od 300 kuna, zauzela dionica Štedionice Sonic. Značajnije je, 75 kuna, poskupila dionica Zagrebačke banke serije C. Slijedila ju je, s dobitkom od 60 kuna, dionica Plave lagune. Cijena pak dionice Zagrebačke pivovare porasla je 29 kuna, dok su rast cijene od deset kuna zabilježile dionice Atlantske plovidbe i Zagrebačke banke serije E. Dionica pak Kraša poskupila je 7,5, Riviere četiri, a Privredne banke Zagreb 2,93 kune. Na kraju liste dobitnica, s dobitkom od jedne kune odnosno 90 lipa, našle su se dionice Varteksa te Podravke. Rast cijene od 0,95 postotnih bodova od nominalne cijene zabilježila je i obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Na listi gubitnica, neslavno je vodeće mjesto ovoga tjedna zauzela dionica Bjelovarske banke. Naime, cijena joj je potonula čak 600 kuna. Slijedila ju je, s gubitkom od 22 kune, obična dionica Zagrebačke banke. Dionica pak Plive pojeftinila je 18 kuna. Pad cijene od četiri kune ovoga su tjedna zabilježile dionice Arenaturista, Elke te Splitske banke. Na kraju liste, s manjkom od jedne kune, našla se dionica Riječke banke. Ponajviše zahvaljujući padu cijene obične dionice Zagrebačke banke te Plive, CROBEX indeks potonuo je ovoga tjedna devet bodova, te sada iznosi 771 bod. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 07. do 10. kolovoza (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Ericsson-Tesla 186 190 186 94,688 Jadran turist 38 38 38 1.520 Našice cement 480 480 480 96.000 Kraš 206 206 206 412.000 Riadria banka 90 90 90 3.060 Riviera 84 84 84 19.572 Uredska tehnika 72 72 72 130.320 ZIF Breza invest 45 45 45 8.550 PIF Dom 18,01 19,50 19,30 423.588 PIF Expandia 19,25 21,00 20,00 160.805 PIF Pleter 10,00 10,12 10,12 45.698 PIF Slavonski 8,90 9,35 9,35 91.000 PIF Sunce 8,30 8,50 8,50 29.485 PIF Središnji nacionalni 15,07 15,90 15,79 193.759 PIF Velebit 12,75 15,50 13,25 72.184 1.782.239 Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo relativno mirno. Naime, ostvaren je promet od svega 1,7 milijuna kuna, što je 76 posto manje no tjedan ranije. Inače, aktivno je bilo 15 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše je, 12 kuna, porasla cijena dionice Uredske tehnike. Dionica pak Jadranturista poskupila je 50 lipa. I dionice svih sedam PIF-ova ovoga su tjedna dobile na vrijednosti. Tako je najveći rast cijene, 1,2 kune, zabilježila dionica Dom fonda. Slijedila ju je, s dobitkom od 96 lipa, dionica Expandia fonda. Dionica pak Središnjeg nacionalnog fonda poskupila je 88, Velebita 55, Pletera 52, a fonda Sunce 46 lipa. Na kraju liste dobitnica, s dobitkom od 35 lipa, našla se dionica Slavonskog fonda. Na listi gubitnica ovoga tjedna našle su se tek dionice ZIF Breza investa te Ericsson-Tesle. Naime, cijena je prve potonula pet, a druge tri kune. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks porastao je u odnosu na tjedan ranije 13 bodova - na 362 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 03. kolovoza 10. kolovoza Promjena u % New York/DJIA 10.706,21 10.908,76 1,89 Tokyo/Nikkei 15.814,44 15.975,65 1,02 London/FTSE-100 6.317,00 6.387,30 1,11 Frankfurt/DAX 30 7.037,91 7.280,97 3,45 Ekonomski pokazatelji o američkom gospodarstvu većinom ukazuju na usporavanje stope rasta, što je ovoga tjedna ohrabrilo ulagače na kupovinu dionica. Najviše su profitirale dionice tzv. tradicionalne ekonomije, no oporavak je zabilježen i kod cijena dionica nove ekonomije. Ovoga se tjedna indeks Dow Jones ponovno vratio na razinu od sredine svibnja ove godine, odnosno iznad 10.900 bodova, a u usporedbi s tjednom radnije ojačao je 1,89 posto. Najviše su pritom pripomogli izvješće o porastu produktivnosti u američkoj industriji u drugom tromjesečju za 5,3 posto, znatno iznad tržišnih očekivanja (4,3 posto), te podatak da je po prvi puta u četiri i pol godine broj osoba koji su u mjesec dana ostali bez posla premašio broj novouposlenih. Naime, u srpnju je bez posla ostalo 108 tisuća ljudi, a otvoreno je tek 30 tisuća novih radnih mjesta. Sve je to potaknulo ulagače na ocjenu da gospodarski rast usporava te da Fed 22. kolovoza neće trebati dizati kamtnu stopu. U srijedu je Fed objavio izvješće o uvjetima poslovanja u SAD-u, koje je donekle ohladilo investitore. Iz njega je naime vidljivo da je potražnja krajnjih potrošača oslabila tijekom lipnja i srpnja, što je obuzdalo i rast cijena. No, na tržištu rada se osjeća i nadalje nedostatak radne snage, pa se, zaključuju financijski stručnjaci, u nekim dijelovima SAD-a bilježi manja poslovna aktivnost isključivo zbog nedostatka novih radnika. Stoga je nestalo sigurnosti ulagača s početka tjedna u vezi toga da Fed neće u kolovozu dizati kamatnu stopu, a dio ih je ponovno postao svjestan da će usporavanje gospodarskog rasta utjecati i na smanjenje zarada kompanija. Ovoga su tjedna porasle cijene dionica financijskog sektora, brokerskih i građevinskih kompanija, kao i telekom, tehnološke i medijske dionice. Značajniji pad zabilježile su dionice maloprodajnih lanaca, jer bilježe pad prometa i farmaceutske kompanije. Početkom ovoga tjedna na Tokijskoj burzi ostvaren je skok cijena tehnoloških dionica, pod utjecajem pozitivnih kretanja na Nasdaqu, tijekom kojeg su najviše porasle cijene dionica Mitsubishi Electric, gotovo šest posto, te Sony korporacije, 2,5 posto. Ulagači smatraju da očekivano podizanje kamatnih stopa u Japanu neće imati dugoročnog utjecaja na poslovanje toga tržišta kapitala. Jedino su pale cijene dionica bankarskog sektora, uvijek osjetljivog na nagađanja o promjeni kamatnih stopa. I ozbiljne sumnje koje su se pojavile kod ulagača vezane podizanje kamatnih stopa u SAD-u potaknule su kupovinu dionica na tom tržištu. Indeks Nikkei ovoga je tjedna osjačao 1,02 posto, na 15.975 bodova. Pozitivni signali s američke burze ohrabrili su ulagače na europskim burzama na kupovinu. Ovoga su tjedna porasle cijene dionica kemijskog, naftnog i energetskog sektora, a pod utjecajem oporavka poslovanja na Nasdaqu, skočile su i cijene dionica tehnoloških, telekom i medijskih tvrtki. Indeks FTSE ojačao je u proteklih sedam dana 1,11 posto i iznosi 6.387 bodova, a DAX 3,45 posto, na 7.280 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 03. kolovoza 10. kolovoza Promjena u % Euro/USD 0,9065 0,9083 0,19 Euro/JPY 98,16 98,79 0,61 USD/JPY 108,35 108,75 0,36 Tečaj eura kliznuo je sredinom ovoga tjedna na najnižu razinu prema dolaru u posljednjih 10 tjedna, odnosno ispod psihološki važnih 0,9 dolara. Trgovci, razočarani što ni ekonomski pokazatelji njemačkog gospodarstva, koji upućuju na ubrzani rast, nisu potpomogli tečaj europske valute, započeli su tada s njezinom prodajom. Tek je u četvrtak zabilježen manji oporavak eura, ponovno iznad 0,9 dolara, nakon što je objavljeno da je revidirana stopa inflacije u Njemačkoj za srpanj iznosila 1,9 posto, prema ranijih 1,8 posto. Uz ovoga tjedna objavljen podatak o devet tisuća novih nezaposlenih u srpnju u toj zemlji, prema 19.000 koliko ih je očekivalo tržište, te krajem prošloga tjedna objavljen porast narudžbi u njemačkoj industriji u lipnju za 0,4 posto (očekivao se pad od 0,7 posto), očito je da Njemačka bilježi brz gospodarski rast, koji prijeti jačanjem inflacije, te da bi uskoro moglo doći na red i podizanje kamatnih stopa. U usporedbi s tjednom ranije euro je ojačao prema dolaru 0,19 posto. S druge, pak, strane, približavanje stajališta japanske središnje banke i predstavnika vlade o potrebi smanjivanja kreditne ekspanzije u Japanu i dizanju kratkoročne kamatne stope s nulte razine, na kojoj se nalazi već 18 mjeseci, omogućio je jenu uspon tijekom većeg dijela ovoga tjedna. U srijedu je jen ojačao na najvišu razinu prema euru u posljednjih čak 11 tjedana, na 96,93 jena za euro. U odnosu na dolar je, pak, dostigao najvišu razinu u zadnja tri tjedna, odnosno 107,63 jena za dolar. Ipak, u četvrtak poslijepodne, dolar i euro su ojačali prema japanskoj valuti, nakon što je jedan japanski bankovni stručnjak upozorio da bi podizanje kamatne stope utjecalo na pogoršanje uvjeta poslovanja japanskih kompanija. Tako je u u usporedbi s tjednom ranije euro na kraju ojačao prema jenu 0,61 posto, a dolar 0,36 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 04. - 11. kolovoza 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 04. kolovoza 11. kolovoza u % Euro 1 7,5871 7,5848 -0,03 DEM 1 3,8792 3,8780 -0,03 USD 1 8,3384 8,3968 0,70 GBP 1 12,4543 12,5931 1,11 JPY 100 7,6824 7,7785 1,25 ATS 1 0,5513 0,5512 -0,01 ITL 100 0,3918 0,3917 -0,02 CHF 1 4,9171 4,9099 -0,14 SIT 100 3,6454 3,6425 -0,07 Tečaj njemačke marke izgubio je u 11 tjedana prema kuni 1,33 posto svoje vrijednosti. Japanskom je jenu u dva tjedna cijena porasla 4,9 posto, a britanskoj funti 2,74 posto. Američki je dolar u tom razdoblju ojačao 3,9 posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire oslabili su u 11 tjedana, poput njemačke marke, otprilike 1,33 posto. Istodobno, slovenski je tolar pojeftinio 2,99 posto, a švicarski franak 0,14 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, s rokom dospijeća od 91 dan, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna. No, budući nisu pristigle ponude u tom iznosu, ostvaren je iznos emisije od 66,1 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,862 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 4,62 posto. Najniža je ponuđena cijena bila na 97,508 kuna, uz kamatu od 10,25 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,508 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 10,25 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 10,74 posto. Ukupan je pak iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 1,882 milijardi kuna. Od toga je 1,206 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 604,7 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisan 71 milijun kuna. Slijedeća će se aukcija održati 15. kolovoza. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna, s rokom dospijeća od 42 dana. 8. Intercredit: Solventnost ispitanih tvrtki u srpnju lošija Prosječna ocjena solventnosti ispitanih hrvatskih tvrtki bila je u srpnju za 25,0081 bod lošija u odnosu na mjesec ranije, tj. iznosila je 439,2588 bodova. Niti jedna kategorija tvrtki nije dobila zadovoljavajuću ocjenu, dok su tvrtke u državnom vlasništvu najlošije ocijenjene s 540 bodova, objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit, koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Dijeleći tvrtke prema djelatnostima, najbolje su u srpnju, po Intercreditovom izvješću, ocijenjena proizvodna poduzeća s 421,6985 bodova, slijede ih trgovačke tvrtke s ocjenom 422,9839 boda, dok su najlošiju ocjenu za prošli mjesec dobile tvrtke uslužne djelatnosti s 439,5725 bodova. Promatrajući pak tvrtke po vlasničkoj strukturi najlošiju su ocjenu, prema tom izvještaju, dobile tvrtke u državnom vlasništvu - 540,0000 bodova, slijede tvrtke u mješovitom vlasništvu s ocjenom 461,6666 bodova, dok su najbolje ocijenjena privatna poduzeća sa 418,1237 bodova. Najviše je naručitelja za Intercreditove bonitete u srpnju, kao i mjesec ranije, zabilježeno iz Njemačke - 35,5 posto, slijede ih francuski klijenti na koje otpada 23,9 posto, na naručitelje iz Austrije odnosi se 21,4 posto, dok na domaće naručitelje za poslovne bonitete otpada 6,8 posto. Što se tiče izvansudske naplate dugovanja putem Intercredita, situacija je i dalje vrlo teška, s obzirom na količine registriranih i zapremljenih dugova, te s obzirom na tešku i kompliciranu naplatu, napominju iz te tvrtke. Dijeleći dužnike prema djelatnostima, u Intercreditu najviše predmeta vode protiv poduzeća trgovačke djelatnosti - 51,4 posto, slijede proizvodne tvrtke na koje otpada 34,1 posto, dok su nasolidnija u plaćanju uslužna poduzeća na koje otpadaju preostali slučajevi. 9. Statistika I u lipnju blagi rast zaposlenosti - Broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj i u lipnju je nešto povećan, nakon blagog rasta u svibnju, što je uglavnom posljedica sezonskog zapošljavanja u turizmu. Ukupno zaposlenih u lipnju je bilo 1.329.647, što je 0,6 posto (ili oko osam tisuća osoba) više nego u mjesecu prije. Sezonska su kretanja utjecala i na smanjenje broja nezaposlenih za 2,5 posto - na 342.098 evidentirano nezaposlenih, pa je i stopa nezaposlenosti u lipnju smanjena na 20,5 posto, sa 21 posto u mjesecu prije. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku u pravnim je osobama u lipnju bilo 1.039.669 zaposlenih, što je 0,5 posto više nego u mjesecu prije. Pritom se najveći rast, za 13,6 posto bilježi u djelatnosti hoteli i restorani. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u lipnju je bilo 206.572, ili za 1,7 posto više nego u svibnju. Za razliku od tih povećanja, kod aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika i nadalje se bilježi pad. Po podacima također preuzetim iz HZMO-a, aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika u lipnju je evidentirano ukupno 83.406, što je za 1,1 posto manje nego u mjesecu prije. Usporede li se podaci ukupno za ovogodišnje prvo polugodište u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, zaposlenost u pravnim osobama (svih oblika vlasništva) još je uvijek manja nego lani - za 2,3 posto. Ukupno poslovanje banaka u 1999. - pozitivno - Ukupan rezultat poslovanja banaka i štedionica u 1999. je pozitivan, jer je ukupna dobit 99,4 milijuna kuna veća od ukupnih gubitaka. Dobit nakon oporezivanja, po obrađenim podatcima za 53 aktivne banke i tri banke u stečaju te 34 šetionica, iznosila je ukupno 1,3 milijarde kuna, dok je ukupan gubitak iznosio 1,2 milijarde. Dobit je iskazala 41 banka i 20 štedionica, a gubitak 15 banaka i 14 štedionica. Ukupna dobit i ukupan gubitak u hrvatskim bankama i štedionicama mogu se smatrati općenito dobrim rezultatom jer je dobit nominalno povećana 56,6 posto u odnosu na 1998., dok je gubitak manji 63 posto nego u poslovnoj godini prije, objavio je Zavod za platni promet.Ukupni prihodi banaka i štedionica u prošloj su godini iznosili više od 13 milijardi kuna i bili su 3,7 posto, odnosno za 461,7 milijuna kuna veći nego u prethodnoj godini. U strukturi prihoda banaka i nadalje su najzastupljeniji prihodi od kamata, čiji je udjel 66,1 posto (67,4 posto u 1998.), a kod štedionica 69,4 posto (78,6 posto u 1998.). Ukupni prihodi od kamata u financijskom sektoru u Hrvatskoj iznosili su 8,6 milijardi kuna, što je 1,6 posto više nego u 1998. Aktiva banaka i štedionica povećana je u 1999. za 2,7 posto, na 104,2 milijarde kuna, pri čemu banke sudjeluju sa 98,5 posto, dok je udjel štedionica, uključujući i četiri stambene marginalan i iznosi 1,5 posto. U šest banaka bilančna vrijednost prelazi milijardu kuna, a na četiri otpada 53,4 posto ukupne bankovne aktive, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na 1998. Riječ je o Zagrebačkoj, Privrednoj, Riječkoj i Splitskoj banci. Gledano po strukturi aktive, zajmovi i predujmovi komitentnima i kreditnim institucijama čine 58,6 posto, dužnički vrijednosni papiri 15,1 posto, novac u blagajni i računi kod banaka 11,2 posto, a na ostalo otpada 15,1 posto aktive. Usporedna analiza poslovanja banaka i štedionica za zadnjih šest poslovnih godina, od 1994. do 1999., pokazuje stalan rast aktive po zasposlenom, koja je 1994. iznosila 3,8 milijuna kuna, 1997. 5,4 milijuna kuna, a 1999. godine 6,1 milijun kuna. Dobit prije oporezivanja po radniku sa 22.203 kuna 1994, dostigla je 1999. 81.149 kuna.Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u bankama tijekom prošle godine iznosila je 4860 kuna, a u štedionicama 4998 kuna. Cijene industrijskih proizvoda u srpnju niže za 0,2 posto - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u srpnju su prema mjesecu ranije smanjene 0,2 posto, dok su u odnosu na srpanj prošle godine porasle 9,4 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku.Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasle su u srpnju u odnosu na lipanj 0,6 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto. Istodobno, cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije u prosjeku su smanjene 1,2 posto, kao i cijene energije i kapitalnih proizvoda za 0,1 posto. Rast cijena u srpnju je ostvaren u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 1,2 posto, u proizvodnji proizvoda od metala, osim strojeva i opreme, proizvodnji strojeva i uređaja, za jedan posto te u proizvodnji hrane i pića, za 0,9 posto. Pad cijena zabilježen je u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda za 2,6 posto, proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme 2,4 posto, proizvodnji metala za dva posto, u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda za 0,8 posto, proizvoda od gume i plastike za 0,7 posto, u vađenju sirove nafte i zemnog plina za 0,4 posto, u preradi kože, izradi galanterije i obuće i proizvodnji odjeće te doradi i bojenju krzna za 0,3 posto te u preradi drva i proizvoda od drva, osim namještaja za 0,1 posto. U preostalih 13 odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u srpnju nisu se mijenjale u odnosu na prethodni mjesec. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima od početka godine prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,699 posto ili ukupno za sedam mjeseci za pet posto. U odnosu na sedam lanjskih mjeseci te su cijene porasle 9,4 posto. Iznos nepodmirenih obveza smanjen na 22,7 milijardi kuna - U Zavodu za platni promet (ZAP) krajem lipnja evidentirano je 22,75 milijardi kuna prijavljenih nepodmirenih naloga, što je 831,2 milijuna kuna ili 3,5 posto manje nego na kraju svibnja. Time je nastavljen trend smanjivanja iznosa nepodmirenih naloga, prekinut jedino u travnju, a tijekom prvih šest mjeseci ove godine taj se iznos smanjio za 3,83 milijarde kuna. Toliko smanjivanje, ističu u ZAP-u, posljedica je posebice zbog pokretanja stečajeva u tvrtkama s velikim iznosima blokada. Znatan je utjecaj na smanjenje ukupnog iznosa nepodmirenih naloga imalo i smanjenje dospjelih neplaćenih akceptnih naloga koji su ukinuti kao instrument plaćanja. U lipnju je ujedno (drugi mjesec za redom) zabilježeno i smanjivanje broja insolventnih pravnih osoba, kojih je na kraju mjeseca bilo 31.859 ili dva posto manje nego krajem prethodnog mjeseca, odnosno 4,5 posto manje nego u travnju. To se ponajviše odnosi na tvrtke koje se bave trgovinom, prerađivačkom djelatnošću, graditeljstvom i djelatnostima prijevoza, skladištenja i veza. No, unatoč pozitivnim kretanjima sa smanjenjem iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje, iz ZAP-a upozoravaju da je iznos nepodmirenih naloga za plaćanje krajem lipnja još uvijek bio milijardu kuna veći nego u istom mjesecu prošle godine. Djelatnost trgovine, na koju se odnosi više od 41 posto ukupno evidentiranog iznosa blokada, bilježi smanjenje od 3,8 posto, a prerađivačka industrija, koja u strukturi ukupnog duga sudjeluje s oko četvrtinom iznosa, 4,2 posto. Iznos nepodmirenih naloga u trgovini i prerađivačkoj industriji smanjen je u proteklih šest mjeseci za 1,9 milijardi kuna ili 17 posto, odnosno za 821,8 milijuna kuna ili 12,5 posto. Na državni sektor odnosi se 1,4 posto blokiranih pravnih osoba, s nepodmirenim nalozima od 1,5 milijarde kuna (6,7 posto ukupnog iznosa), dok najveće probleme s likvidnošću, stoji u izvješću ZAP-a, imaju pravne osobe koje su u cijelosti u privatnom vlasništvu, na koje se odnosi 57,7 posto ukupnih dugovanja. Prema danima trajanja blokade računa najviše je nepodmirenih naloga koji se vode u evidenciji duže od godinu dana, 69,4 posto. Gotovo 93 posto ukupno blokiranih imalo je krajem lipnja ove godine račune blokirane duže od 30 dana, a samo 7,1 posto pravnih osoba kraće od 30 dana. Po prvi put u više od godinu dana u lipnju je smanjen i broj insolventnih fizičkih osoba s registriranom djelatnošću, kao i iznos za koji su blokirani njihovi računi - fizičkih je osoba bilo 30.869 ili 1,1 posto manje nego u svibnju, a u istom je postotku pao i iznos njihovih dugovanja, na 2,23 milijarde kuna. Drugi mjesec za redom, prema podacima ZAP-a, pao je i broj pravnih osoba koje su insolventne zbog neplaćanja doprinosa i to za 3,1 posto, a nepodmireni nalozi po toj osnovi smanjili su se za 70,4 milijuna kuna u usporedbi s krajem svibnja. Za 1,1 posto istodobno se povećao broj pravnih osoba koje imaju problema s plaćanjem poreza na promet i naloga po izvršnim rješenjima tijela poreznog nadzora, na 17.961, s ukupno 3,48 milijardi kuna nepodmirenog duga. U srpnju usporen rast cijena - Cijene na malo u Hrvatskoj su (ukupno sa sezonskim proizvodima) u srpnju bile za 0,5 posto više nego u mjesecu prije, dok su troškovi života veći za 0,1 posto. Ovi podatci Državnog zavoda za statistiku govore u prilog najava da će, nakon lipanjskog rekordnog rasta od 1,9 posto pod utjecajem povećanih trošarina na naftne derivate i pića, uslijediti smirivanje maloprodajnih cijena. Uz to, i cijene proizvođača industrijskih proizvoda u srpnju su bile za 0,2 posto niže nego u lipnju. U usporedbi pak sa istim mjesecom prošle godine cijene na malo u ovogodišnjem su srpnju bile veće za 6,5 posto, dok su u prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje porasle 5,4 posto. Istodobno su troškovi života u srpnju bili za 5,3 posto veći nego u istom mjesecu lani, a u prvih sedam mjeseci ove u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, troškovi života bilježe rast od 4,4 posto. Kada se isključi utjecaj sezonskih proizvoda cijene na malo u srpnju su u odnosu na lipanj više za 0,7 posto. Pritom cijene robe u srpnju bilježe porast od 0,5 posto, a cijene usluga 0,8 posto. U okviru pak maloprodajnih cijena roba, cijene na malo industrijskih proizvoda veće su za 0,7 posto, što je uzrokovano porastom cijena duhana za 6,9 posto (povećane trošarine), pića za 1,8 posto, industrijskih prehrambenih proizvoda za 0,7 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda u srpnju u odnosu na lipanj ostale nepromijenjene. Porast cijena na malo u srpnju ublažio je pad cijena poljoprivrednih proiozvoda sa sezonskim proizvodima za 7,6 posto, i bez sezonskih proizvoda za 2,1 posto. Cijene usluga (u okviru cijena na malo) u srpnju su u odnosu na lipanj više za 0,8 posto na što je utjecao porast cijena usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu za 4,3 posto (RTV pretplata), prometnih usluga za 0,9 posto (brodski prijevoz i međumjesni prijevoz autobusom). Cijene na malo - ukupno sa sezonskim proizvodima od početka su godine do kraja srpnja prosječno mjesečno rasle po stopi od 0,74 posto, ili ukupno za sedam mjeseci ove godine za 5,3 posto. Kretanje pak troškova života u srpnju u odnosu na lipanj (neznatni rast od 0,1 posto) posljedica je pada troškova prehrane za 1,6 posto (niže cijene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda) te cijena odjeće i obuće za 0,2 posto, dok su cijene duhana i pića više za 4,6 posto i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu za 1,1 posto. U okviru troškova života cijene usluga više su za 1 posto, dok su cijene roba u srpnju u odnosu na lipanj ostale nepromijenjene. Troškovi života, po podacima Državnog zavoda za statistiku, su od početka godine do kraja srpnja prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,617 posto ili ukupno za sedam mjeseci 2000. za 4,4 posto. U lipnju ubrzanje izvoza - Hrvatski robni izvoz, izražen u američkim dolarima, u lipnju je dobio novi zamah nakon nešto skromnijih svibanjskih kretanja. Ukupno je u prvih šest mjeseci ove godine iz Hrvatske izvezeno roba u vrijednosti od 2,2 milijarde dolara, što predstavlja povećanje za 10,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Usporedbe radi u prvih pet mjeseci rast izvoza iznosio je svega 0,1 posto. I na strani uvoza u lipnju je zabilježeno ubrzanje, tako da je sa vrijednošću od 3,67 milijardi dolara u prvoj polovini godine, uvoz dostigao razinu iz istog prošlogodišnjeg razdoblja. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, pokrivenost uvoza izvozom iznosi 60 posto, a deficit u robnoj razmjeni od 1,47 milijardi dolara za 12,5 posto je manji nego u prvoj polovici prošle godine. Kod sagledavanja rezultata robne razmjene izražene u dolarima svakako treba imati u vidu tečaj američkog dolara čija je vrijednost u odnosu na kunu, ali i druge valute eurozone znatno ojačala. Tako je prosječni tečaj dolara prema kunu u prvih šest mjeseci ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje porastao za 16,3 posto (u izvozu sa prosječnih 6,92 na 8,05 kuna). O utjecaju intervalutarnih razlika na pokazatelje robne razmjene govore podaci o izvoznim rezultatima izraženi u kunama koji su dosta povoljniji od dolarskih. U kunama preračunati izvoz u prvih šest mjeseci, u ukupnom iznosu od 17,77 milijardi kuna, pokazuje rast od 28,9 posto. Analize statističkih podataka o kretanju izvoza po pojednim granama pokazuju značajan rast vrijednosti isporuka u inozemstvo kod proizvodnje ostalih prijezovnih sredstva (brodogradnja) za 36,5 posto na 337 milijuna dolara, proizvodnje naftnih derivata - za 87,8 posto na 256 milijuna dolara, dok je izvoz proizvoda kemijske industrije dostigao oko 280 milijuna dolara, što je za 17,9 posto više nego u prvoj polovini prošle godine. Istodobno, neke značajne izvozne grane bilježe pad vrijednosti izvoza. Primjerice izvoz hrane i pića, ostvaren u vrijednosti od 125 milijuna dolara, za 28,6 posto je manji nego u prvih šest mjeseci lani, a vrijednost izvoza odjeće smanjena je za 21,2 posto na 187 milijuna dolara. U regionalnoj usmjerenosti izvoza bilježi se više pozitivnih trendova, što se prvenstveno odnosi na značajan porast vrijednosti izvoza, za 18,6 posto, u zemlje Europske unije, na koje se odnosi 54,9 posto ukupnog hrvatskog izvoza, ili 1,21 milijarda dolara. I nadalje je prvi hrvatski vanjskotrgovinski partner Italija, u koju je u prvoj polovici ove godine izvezeno roba u vrijedosti od 467 milijuna dolara, što je za čak 21,5 posto više nego u istom razdoblju lani. I na strani uvoza Italija je na prvom mjestu, sa 646 milijuna dolara vrijednosti uvezenih roba u Hrvatsku, ili 13 posto više nego lani. U razmjeni sa Njemačkom, međutim, bilježi se osjetno smanjenje. Tako je vrijednost hrvatskog izvoza u tu zemlju, od 307 milijuna dolara, manja za 10,4 posto, dok je uzvoz iz Njemačke (575 milijuna dolara) smanjen za 20,2 posto. Značajno je da raste izvoz i u zemlje CEFTA- e, što se dobim dijelom može pripisati porastu vrijednosti izvoza u susjednu Sloveniju za 21,8 posto na 274 milijuna dolara. U razmjeni sa Bosnom i Hercegovinom i dalje se bilježi osjetno smanjenje - izvoza za 18,5 posto na 226 milijuna dolara, dok je hrvatski uvoz iz te zemlje gotovo prepolovljen i u prvoj polovici ove godine iznosi oko 35 milijuna dolara. Novčani primici poduzetnika u lipnju 175,5 milijardi kuna - Novčani primici hrvatskih poduzetnika-trgovačkih društava u prvom su polugodištu ove godine iznosili 176,2 milijarde kuna i bili su nominalno 4,8 posto veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno su ukupni izdaci porasli za 4,3 posto, na 175,5 milijardi kuna. Uzme li se u obzir kretanje cijena na malo u tom razdoblju, proizlazi da su i primici i izdaci realno manji nego u istom lanjskom razdoblju, i to primici 0,6 posto, a izdaci jedan posto, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Promatraju li se kretanja novčanih tokova po područjima djelatnosti, u dvjema najzastupljenijim djelatnostima, trgovini i prerađivačkoj industriji (koje zajedno ostvaruju oko dvije trećine primitaka i izdataka svih poduzetnika i tako značajno određuju razinu kretanja novčanih tokova u ukupnom gospodarstvu), novčani su primici i izdaci porasli. U prerađivačkoj industriji koja u strukturi ukupnih primitaka, kao i izdataka, čini 28,1 posto, povećanje nominalno iznosi 6,7 posto, a u trgovini, čiji je udio 37 posto, primici su porasli 4,7 posto, a izdaci 4,8. Visoke stope rasta primitaka i izdataka u promatranom su razdoblju zabilježene u ribarstvu - 27,9 posto, odnosno 28,3 posto, te u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza - 18,1 posto, odnosno 15,4 posto. U prvih šest mjeseci ove godine, u usporedbi s istim razdobljem 1999. godine, negativan trend kretanja primitaka i izdataka zabilježen je u četiri djelatnosti, a najizraženiji je bio u građevinarstvu, u kojem su primici pali 7,7 posto, a izdaci 8,6 posto. U djelatnostima hotela i restorana, primici su smanjeni 4,6 posto, a izdaci 5,2 posto, a u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, primici su pali 4,1 posto, a izdaci 4,8 posto. Na primitke iz redovnog poslovanja koji ulaze u ukupan prihod odnosi se 87,2 posto ukupnih primitaka, odnosno 153,6 milijardi kuna, a njihov udjel, ističu u ZAP-u, polagano, ali kontinuirano raste. Ti prihodi prvenstveno su rezultat gospodarskih aktivnosti i rasta cijena, pa je oporavak u realnom sektoru gospodarstva utjecao na njihovo nominalno povećanje od 6,6 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. U strukturi izdataka najviše su porasli ostali izdaci, (za šest posto), a dinamika rasta bila je brza i kod plaćanja za materijal, robu i usluge. Ti izdaci, koji u strukturi ukupnih izdataka čine 61,7 posto, porasli su 5,2 posto (na 108,2 milijarde kuna), a nešto manje, 4,8 posto (na 9,5 milijarde kuna), porasli su izdaci za isplaćene neto plaće. U razdoblju siječanj- lipanj 2000. godine od izdataka pali su jedino oni za plasman vlastitih sredstava, i to 25,2 posto, na 1,4 milijarde kuna. 10. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u kolovozu Kamatne stope na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) banke/štedionice kamatna stopa ----------------------------------------------- Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska banka 2,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00-2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 1,00-1,50 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 1,00 Raiffeisenbank Austria 2,00 Riadria banka 1,50-2,00 Riječka banka 1,50-2,00 Sisačka banka 3,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank do 3,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba-Pomorska banka Split 2,00 Štedionica Dora 2,00 ------------------------------------------------ Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,75- 4,25- 4,75- 5,25- 5,75- 6,25- 7,75 8,25 8,75 9,25 9,75 10,25 Bank Austria Creditanstalt 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- 8,00 - 5,00 dogovorno Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 10,00 - Dalmatinska banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Istarska banka 8,00 9,00 11,00- 13,00- 13,00- 13,00- 12,50 14,50 14,50 14,50 Istarska kred.banka Umag 8,00 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 Jadranska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,00 12,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 5,00 9,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 12,00 13,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 8,25 9,15 10,25 11,25 11,75 12,25 Raiffeisenbank Austria 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Riadria banka 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 13,00 Riječka banka 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 12,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 7,00 8,00 10,00 11,50 12,00 12,50 ZABA-Pomorska banka Split 7,00 8,00 10,00 11,50 12,00 12,50 Štedionica Dora 6,00 9,00 10,00 12,00 12,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,50 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 1,00-5,00 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 2,00 Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 1,50-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 2,00 Privredna banka 1,50 Raiffeisenbank Austria 2,50 Riadria banka 1,50 Riječka banka 1,50 Sisačka banka 3,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 1,00 Zaba- Pomorska banka Split 1,00 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Credo banka 7,00 9,00 10,00 11,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,00 12,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 5,00 9,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema roku oročenja Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,25 7,25 Riadria banka 8,00 8,50 9,00 10,00 - - Riječka banka 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 12,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 11,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 11,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -