ZAGREB, 11. kolovoza (Hina) - Privremenim Operativnim planom jesenske sjetve 2000., koji je prihvatila hrvatska Vlada, predviđena je sjetva ozimnih kultura na površini od 290.355 hektara. Smanjenje je to za 7.475 hektara ili 2,51
posto u odnosu na prošlogodišnju jesen. Kroz sustav poticaja po hektaru proizvodne površine poticat će se proizvodnja na 221.500 hektara, što je 76,22 posto ukupnih sjetvenih površina.
ZAGREB, 11. kolovoza (Hina) - Privremenim Operativnim planom
jesenske sjetve 2000., koji je prihvatila hrvatska Vlada,
predviđena je sjetva ozimnih kultura na površini od 290.355
hektara. Smanjenje je to za 7.475 hektara ili 2,51 posto u odnosu na
prošlogodišnju jesen. Kroz sustav poticaja po hektaru proizvodne
površine poticat će se proizvodnja na 221.500 hektara, što je 76,22
posto ukupnih sjetvenih površina.#L#
Kao i ranijih godina, najviše će se zasijati pšenice (72,3 posto
ukupne površine), zatim stočnog ječma (9,4 posto), uljane repice
(5,2 posto), krmnog bilja (3,9 posto), ostalog bilja (3 posto),
povrća (2,1 posto), pivarskog ječma (1,7 posto), zobi (1,1 posto),
raži (0,8 posto) te durum pšenice (0,3 posto).
Ukupno se najveće površine planiraju zasijati u Osječko-baranjskoj
županiji (72.610 ha), Vukovasko-srijemskoj (50.530 ha) i
Virovitičko-podravskoj (31.540 ha).
Sjetvene površine pšenice na okvirnih 211.000 hektara i očekivanim
urodom od 907.300 tona dovoljne su za hrvatske potrebe, pa i za
izvoz. Sustavom poticaja predviđena je sjetva pšenice na 181.000
ha, (uključujući i durum pšenicu), što bi uz prinos od 4,3 tone po
hektaru osiguralo proizvodnju od 778.300 tona. Uz tržišnost od oko
70 posto i osiguranje potrebnih količina sjemena, za potrošnju
ostaje oko 485.000 tona. Kako je prosječna mjesečna potrošnja oko
45.000 tona, uz zalihe od 50.000 tona, osigurana je dovoljna
količina pšenice.
Ostalih 30.000 hektara odnosno predviđeni urod od gotovo 130 tisuća
tona izvan sustava poticaja, čini tržišni višak za koji država ne
preuzima obvezu otkupa.
Na predviđenim površinama očekuje se proizvodnja 33.000 tona
uljane repice, što je, po sadašnjim pokazateljima više nego
dovoljno za prerađivače ulja. Stoga već sada treba za 11.000 tona
zrna pronaći rješenje - izvesti ili uslužno doraditi u inozemstvu.
No, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva smatra kako bi tvornice
ulja u svoje gotove proizvode trebali ugraditi veći postatak
repičnog ulja, čime bi se sve proizvedne količine ulja i potrošile u
Hrvatskoj.
Za jesensku sjetvu osigurat će se u najvećem dijelu sjeme iz domaće
proizvodnje, a manji će dio trebati uvesti. Tijekom sjetve očekuje
se potrošnja ukupno 190.000 tona mineralnih gnojiva, što može
zadovoljiti kutinska Petrokemija.
Prvi put u jesenkoj će se sjetvi, za one u sustavu poticaja, naći
plavo dizel gorivo (gorivo po povlaštenoj cijeni od 2,60 kuna po
litri), odnosno 80 litara po hektaru. Ukupne potrebe procjenjene su
na 18 milijuna litara.
U jesenkoj sjetvi poticaji iznose oko 300 milijuna kuna, a poticat
će se proizvodnja na 221.500 hektara, od čega pšenica na 181.000 ha,
stočnog ječma na 18.000 ha, uljane repice na 15.000 ha, pivarskog
ječma na 5.000 ha i raži n 2.500 ha. Najviše proizvodnih površina u
sustavu poticaja je u Osječko-baranjskoj (60.810 ha), Vukovarsko-
srijemskoj (41.730 ha) i Virovitičko-podravskoj (25.220 ha).
Zakonom o novčanim poticajima i naknadama, utvrđeni su poticaji od
1370 kuna/ha za pšenicu, 1630 kn/ha za pšenicu durum, 1500 kn/ha za
raž i pivarski ječam, 1490 kn/ha za uljanu repicu i 1000 kn/ha za
stočni ječam.
Poticaji će se isplaćivati u dva jednaka, 50 postotna dijela iz
proračunskih sredstava i to u razdoblju kolovoz-listopad 2000. te
razdoblju srpanj-rujan 2000. Vlada je odlučila da se prvi dio
poticaja isplati korisnicima poticaja u sjemenu, mineralnom
gnojivu i sredstvima za zaštitu bilja (ukupno 149 milijuna kuna).
(Hina) db ds