SVIJET U ŠEST SATI

ZAGREB, 10. kolovoza (Hina) WASHINGTON - U odličnoj atmosferi, po ocjeni sudionika, u srijedu navečer u Washingtonu održani su razgovori američkog predsjednika Billa Clintona s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivicom Račanom. Umjesto predviđenih 45 minuta razgovor je potrajao skoro jedan sat i prekinut je zbog drugih obaveza koje je Clinton imao iste večeri. Premijer Račan nazvao je susret "krunom dvodnevnog boravka", a značajno je da su s američke strane sudjelovali i državna tajnica Madeleine Albright i ministri obrane i financija William Cohen i Lawrence Summers. Od konkretnih dogovora ističe se onaj o posjetu visokog gospodarsko-vladinog izaslanstva SAD Hrvatskoj već sljedećeg mjeseca. Kako je rekao predsjednik Mesić, u političkom dijelu razgovora najviše je bilo riječi o stanju u regiji, o čemu su gledišta Zagreba i Washingtona sukladna. Govoreći o prilikama u Srbiji Mesić je prenio hrvatsko gledište da to nije samo hrvatski ili regionalni problem nego i pitanje šire sigurnosti. "SRJ ne može ostati izolirani otok dok se ostatak Europe udružuje", kazao je Mesić. Clinton je u pohvali sadašnjoj ulozi Hrvatske u regiji istaknuo napredak u provedbi Daytonskih sporazuma. Značajnim je ocijenio Račanov posjet Sarajevu i Mostaru. Hrvatska je strana istaknula neodrživost postojanja tri vojske i razdvojenih proračuna i financiranja. O tome je posebno bilo riječi tijekom ranijeg, neplaniranog susreta hrvatskog izaslanstva s američkim veleposlanikom pri UN-u Richardom Holbrookeom. Na sastanku s Clintonom i članovima njegova užeg kabineta bilo je još riječi o tzv. Chiracovoj inicijativi koju Hrvatska podupire ali želi da ona i sadržajem odgovori očekivanjima od prvog summita takve vrste. Predsjednik Mesić je ponovio kako Hrvatska želi, uz stvaranje odgovarajućih zakonskih i drugih uvjeta, postati privlačnim odredištem investicijskog kapitala a od vlade SAD očekuje da američke financijske institucije potakne na hrabriji pristup. Glasnogovornik Bijele kuće Joe Lockhart kratko je rekao da je Clinton "današnji sastanak želio iskoristiti da pohvali hrvatske vlasti za značajan posao koji su obavile u posljednjih šest mjeseci, za dobar početak i da ih ohrabri da nastave političke i ekonomske reforme u Hrvatskoj". WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton iskoristio je u srijedu susret i razgovore s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivicom Račanom kako bi izrazio priznanje za dosad provedene promjene i potporu da nastave putem političkih i gospodarskih reformi, kazao je u srijedu navečer visoki dužnosnik Bijele kuće koji je želio ostati anoniman. Prema njegovim riječima Clinton je oduševljen "zapanjujućom brzinom" kojom se Hrvatska nakon siječanjskih izbora odvojila od svoje autoritarne prošlosti. Od konkretnih dogovora kazao je da je predsjednik Clinton sa svojim gostima razgovarao o tri američka financijska paketa za Hrvatsku. Prvi, vrijedan 21 milijun dolara namjenjen je obnovi. SAD će sa 4,5 milijuna dolara pomoći izgradnju kuća za povratnike a 4 milijuna dolara Hrvatska bi dobila u prvom paketu tzv. inozemnog vojnog financiranja. Riječ je o novcu koji Hrvatska ima mogućnost koristiti na temelju članstva u NATO-vu programu Partnerstvo za mir. WASHINGTON - Posjet predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana označava početak novog razdoblja u odnosima SAD i Hrvatske, kazala je u srijedu u Washingtonu američka državna tajnica Madeleine Albright. Nakon prvog kruga razgovora s članovima hrvatskog državnog izaslanstva u State Departmentu, Albright je ocijenila da je "Hrvatska za samo nekoliko mjeseci postala snaga i čimbenik regionalne stabilnosti", dodavši da je u tom razdoblju ostvareno potpuno partnerstvo sa Zapadom. Predsjednik Mesić je ponovio da su strateški ciljevi nove vlasti potpuno uključivanje Hrvatske u EU i NATO te zatražio pomoć SAD-a u ostvarenju tih ciljeva. Prema njegovim riječima, Hrvatska je suočena s ozbiljnim problemom nedostatka investicijskog kapitala koji bi pokrenuo proizvodnju i iskorištavanje nemalih resursa. "Želimo da Hrvatska bude zemlja sigurnih ulaganja", dodao je i napomenuo da se zakonodavstvo u zemlji i u tom dijelu prilagođava europskim standardima. Mesić je nadalje rekao da se vlada u Zagrebu načelno opredijelila za povratak svih izbjeglica i raseljenih osoba istaknuvši da je interes Hrvatske da se svi vrate, neovisno o nacionalnoj i drugoj pripadnosti. Predsjednik Mesić je državnoj tajnici Albright predao visoko hrvatsko odličje, velered kraljice Jelene s lentom i Danicom "za doprinos demokratskim promjenama i rješavanju krize na jugoistoku Europe". WASHINGTON - Hrvatsko državno izaslanstvo u srijedu je, drugog dana boravka u Washingtonu, posjetilo Muzej holokausta i položilo vijenac u Dvorani sjećanja. Izražavajući počast žrtvama holokausta, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je da se na ovome mjestu vidi do kud može dovesti zločinačka politika. "U ovim užasnim zločinima sudjelovali su i pripadnici hrvatskog naroda i zbog toga se ispričavam", kazao je Mesić. Nakon posjeta Muzeju i razgovora s direktoricom Sarom Bloomfield, počasnim predsjednikom Uprave Milesom Lemanom i direktorom međunarodnog programa Wesleyem Fischerom, uslijedio je, za novinare nedostupan, susret s prvacima najveće židovske organizacije u svijetu B'nai B'rith, koja ima i ogranak u Zagrebu. WASHINGTON - Nema sumnje da Hrvatska "želi ispraviti brojne ranije počinjene nepravde", kazao je u srijedu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u razgovoru s vodstvom B'nai B'ritha u njihovu sjedištu u Washingtonu. Prema službenom priopćenju koje je u srijedu navečer objavila ta najveća svjetska židovska udruga, Mesić je kazao da "ne bi trebalo sumnjati" u namjere hrvatske vlade kad je riječ o povratu imovine žrtava holokausta. "Učinit ćemo sve što možemo" da riješimo to pitanje, obećao je Mesić.Predsjednik B'nai B'ritha Richard Heideman i drugi dužnosnici, kao i direktor europskog odjela Američkog židovskog odbora, rabin Andrew Baker, zahvalili su sadašnjim vlastima u Hrvatskoj što su prekinuli s ranijom politikom koja je Hrvatsku odvajala od Zapada. Zadovoljni su i zbog jačanja vladavine prava u Hrvatskoj i približavanja i suradnje s Izraelom i SAD. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton i državna tajnica Madeleine Albright, u pismima što su ih u srijedu uputili ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu i ruskom ministru vanjskih poslova Igoru Ivanovu, osudili su napad u kojem je tijekom jutra u Moskvi poginulo sedam, a ozlijeđeno je više od 90 osoba. Također su uputili i izraze sućuti ruskome predsjedniku, rekao je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher ističući kako je eksplozija u Moskvi "čin nasilja za svaku osudu" te da je "njegov jedini cilj bio ubiti, osakatiti i terorizirati nevine civile". On je kazao da je u napadu ozlijeđeno dvoje američkih državljana, ali da su njihovi životi izvan opasnosti. LISABON - Sedam vatrogasaca je ranjeno u borbi s velikim požarom u blizini glavnog portugalskog grada Lisabona, dok su dva požara koja su u srijedu harala tom zemljom uništila 1.400 hektara šumske površine, doznaje se iz službenih izvora. Prema riječima gradonačelnika Carcaisa, Jose Luisa Judasa, požar je uništio oko 400 hektara šuma. Četiri kuće uništene su u požaru, dok je iz još 15 evakuirano stanovništvo kao mjera opreza. Požar je nakon cjelodnevne borbe tijekom večeri stavljen pod kontrolu. U drugom požaru s kojim se u regiji Santarem (oko 80 km sjeveroistočno od Lisabona) borilo 700 vatrogasaca, uništeno je blizu više od 1.000 hektara šume. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton u srijedu je u Bijeloj kući na prigodnoj svečanosti dodijelio najviše američko civilno odličje, Predsjedničku medalju slobode 14-orici Amerikanaca i, kao jedinom strancu, Simonu Wiesenthalu. Medalje se dodjeljuju za višegodišnji rad na promicanju slobode, demokracije i ljudskih prava u SAD i svijetu. MADRID - Nekoliko tisuća Španjolaca okupilo se u srijedu navečer u velikim gradovima diljem zemlje izražavajući na taj način prosvjed zbog nedavnog nasilja koje se pripisuje ETA-i. U središtu glavnoga španjolskog grad oko 700 osoba okupilo se pod zastavom s natpisom "Madrid za slobodu". Prosvjednici su izvikivali slogane protiv ETA-e.U posljednja dva dana dogodila su se tri atentata koja se pripisuju baskijskoj separatističkoj organizaciji, od kojih posljednji u srijedu poslijepodne kada je u Pamploni ubijen jedan podčasnik španjolske vojske. ZAGREB - Ministar za europske integracije Ivan Jakovčić sudjelovao je u radu ljetne škole Skupštine europskih regija, koja se od 7. do 9. kolovoza održavala u Vilniusu, glavnom gradu Litve. U sklopu posjeta ministar Jakovčić sastao se i s Vygaudasom Učackasom, glavnim litavskim pregovaračem za pristup EU, te s Mindaugasom Paunksnisom, v.d. glavnog direktora vladina odbora za europske integracije, navodi se u priopćenju Ministarstva za europske integracije. Razgovaralo se o litavskim iskustvima u pregovaranju, ustroju pregovaračkog tima i organizaciji poslova u vezi s europskim integracijama. Jakovčić je upoznao domaćine s programom Vlade RH i njezinim dosadašnjim nastojanjima oko pristupa u EU. MOSKVA - Ruska služba sigurnosti (FSB, bivši KGB) eksploziju u kojoj je u utorak u središtu Moskve poginulo sedam, a ranjeno stotinjak ljudi, pripisuje "čečenskoj strani", izjavio je u srijedu glasnogovornik FSB-a. "Čečenska strana je trenutačno hipoteza o kojoj razmišljaju službe sigurnosti", rekao je glasnogovornik. "Može se govoriti o čečenskoj strani s obzirom da se trenutačno u Čečniji vodi antiteroristička operacija s vrlo oštrim mjerama", rekao je u srijedu šef službe FSB-a za odnose s javnošću Aleksandar Zdanovič dodajući da je "preuranjeno stopostotno tvrditi da se radi o čečenskoj strani". JERUZALEM - Većina Izraelaca odbacuje ustupke Palestincima na koje je premijer Ehud Barak pristao u Camp Davidu, a koji se odnose na Jeruzalem, izraelsko povlačenje sa Zapadne obale i na palestinske izbjeglice, pokazali su rezultati ispitivanja javnog mnijenja objavljeni u srijedu. "Palestinskom suverenitetu nad arapskim četvrtima u istočnom Jeruzalemu" protivi se 58 posto ispitanika, dok ih je 38 posto za to. Protiv povlačenje Izraelaca s 90 posto Zapadne obale izjasnilo se 59 posto ispitanika, a 37 posto osoba podržava takav ustupak. Među sudionicima ispitivanja, čak ih je 76 posto protiv povratka 100.000 od ukupno 3,7 milijuna palestinskih izbjeglica u Izrael, a samo ih je 21,5 posto za to. Da je Barak "pristao na previše ustupaka" smatra 44 posto osoba koje su sudjelovale u ispitivanju, devet posto ih ocjenjuje da je učinio "dosta", a 35 posto "onoliko koliko treba". VATIKAN - Vatikan je u srijedu ponovio svoju potporu pravima palestinskog naroda te je opetovano zatražio međunarodna jamstva za svete lokacije u Svetoj zemlji. Vatikan je svoje stajalište iznio u priopćenju objavljenom nakon razgovora između palestinskog ministra za planiranje i međunarodnu suradnju Nabila Šata i vatikanskog ministra vanjskih poslova, nadbiskupa Jean-Louisa Taurana. Nabil Šat, inače sudionik u pregovorima s Izraelcima, obavijestio je Taurana o mirovnim pregovorima koji su prošli mjesec u Camp Davidu (SAD) završili bez dogovora o Jeruzalemu. Priopćenje navodi da je Tauran potvrdio potporu Svete Stolice "legitimnim aspiracijama palestinskog naroda". TEHERAN - Iran je u srijedu najavio oslobađanje 728 "posljednjih iračkih ratnih zarobljenika", zarobljenih tijekom rata između Iraka i Irana od 1980. do 1988. godine, u dvije etape u četvrtak i petak, javlja agencija IRNA. Prema riječima jednog vojnog dužnosnika, taj će kontingent okupiti posljednje iračke zatvorenike koji bi u srijedu trebali napustiti vojni logor Kahrizak južno od Teherana i krenuti prema graničnoj postaji Khosravi u zapadnom dijelu zemlje. SANTIAGO - Protiv bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta, čiji je parlamentarni imunitet u utorak ukinuo Vrhovni sud u Santiagu, podnesena je još jedna optužba, izjavio je njegov odvjetnik Sergio Concha. General Pinochet (84) trenutačno je predmet 158 optužbi koje se odnose na ubojstvo ili nestanak više od 3.000 osoba tijekom njegove vladavine od 1973. do 1990. godine. Nova optužba podnesena u srijedu Vrhovnom sudu u Santiagu odnosi se na navodno ubojstvo mornara Miltona Moralesa Saavedra, koji je nestao 1974. godine nakon što ga je uhitila i mučila tajna čileanska policija DINA. MILANO - Oko 200 Hrvata koji su došli navijati za zagrebački nogometni klub Dinamo u susretu s talijanskim Milanom u Ligi prvaka u srijedu navečer sukobili su se poslije podne s talijanskom policijom, objavila je policija. Sukobi između hrvatskih navijača i talijanske policije trajali su oko sat vremena nakon čega je uhićeno oko 60 Hrvata, izjavio je šef talijanske policije u Milanu. Tri su talijanska policajca lakše ozljeđena. (Hina) kga kga