ZAGREB, 9. kolovoza (Hina)ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić kazao je u Washingtonu da bi međunarodna zajednica trebala izvršiti pritisak kako bi se osigurao povratak Muslimana i Hrvata u srpski entitet u BiH. "Problem u Bosni
i Hercegovini sigurno je velik i najveći je u srpskom entitetu. Tu međunarodna zajednica mora pomoći. Međunarodna zajednica pomaže sadašnju vlast u srpskom entitetu, a ta vlast ništa ne poduzima za povratak Bošnjaka i Hrvata. U tom smislu, ja mislim da oni mogu učiniti određeni pritisak, a vlast mora garantirati sigurnost ljudima pri njihovom povratku", kazao je hrvatski predsjednik u razgovoru za Glas Amerike, odgovarajući na pitanje očekuje li pritisak Sjedinjenih Država na one vlade koje ne dopuštaju povratak prognanika. "Mi smo za to da se svi izbjeglice i prognanici vrate u svoje domove. To nije tako jednostavno - treba obnoviti kuće. Ali, ako se Hrvati ne bi vraćali u Bosansku Posavinu, onda je problem s povratkom Srba, jer je to vezano", rekao je u razgovoru za hrvatsku redakciju Glasa u utorak navečer po lokalnom vremenu tijekom svoga posjeta Sjedinjenim Državama. Upitan hoće li se tijekom posjeta postaviti pitanje Zvonka Bušića, koji u Sjedinjenim Državama služi doživotnu kaznu zbog podmetnute
ZAGREB, 9. kolovoza (Hina)
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić kazao je u Washingtonu da
bi međunarodna zajednica trebala izvršiti pritisak kako bi se
osigurao povratak Muslimana i Hrvata u srpski entitet u BiH.
"Problem u Bosni i Hercegovini sigurno je velik i najveći je u
srpskom entitetu. Tu međunarodna zajednica mora pomoći.
Međunarodna zajednica pomaže sadašnju vlast u srpskom entitetu, a
ta vlast ništa ne poduzima za povratak Bošnjaka i Hrvata. U tom
smislu, ja mislim da oni mogu učiniti određeni pritisak, a vlast
mora garantirati sigurnost ljudima pri njihovom povratku", kazao
je hrvatski predsjednik u razgovoru za Glas Amerike, odgovarajući
na pitanje očekuje li pritisak Sjedinjenih Država na one vlade koje
ne dopuštaju povratak prognanika.
"Mi smo za to da se svi izbjeglice i prognanici vrate u svoje domove.
To nije tako jednostavno - treba obnoviti kuće. Ali, ako se Hrvati
ne bi vraćali u Bosansku Posavinu, onda je problem s povratkom Srba,
jer je to vezano", rekao je u razgovoru za hrvatsku redakciju Glasa
u utorak navečer po lokalnom vremenu tijekom svoga posjeta
Sjedinjenim Državama.
Upitan hoće li se tijekom posjeta postaviti pitanje Zvonka Bušića,
koji u Sjedinjenim Državama služi doživotnu kaznu zbog podmetnute
bombe i otmice zrakoplova prije 25 godina, Mesić je kazao da će se
taj dio posla obavljati diplomatskim kanalima.
Hrvatske vlasti već više godina traže da se Bušić prebaci u
Hrvatsku, a jedan od mogućih puteva je pomilovanje američkog
predsjednika.
Na pitanje Glasa Amerike hoće li se cjelokupni transkripti
razgovora predsjednika Tuđmana, "koji su zaintrigirali američke
stručnjake koji se bave hrvatskom problematikom", objaviti, Mesić
je odgovorio da je obzirom na obimnost građe "jasno da je nemoguće
dati sve na uvid".
"Ali, ono što javnost interesira mi ćemo medijima dati na uvid i
slobodno mogu objaviti. To nisu dokumenti koji su zaštićeni vojnom
ili državnom tajnom, to su jednostavno razgovori koji su vođeni bez
te zaštite. To nisu tajne", kazao je hrvatski predsjednik.
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u srijedu
protiv sklonosti prema sustavnom optuživanju Čečena za atentat u
kojem je u utorak u središtu Moskve poginulo sedmero ljudi, a gotovo
stotinjak ih je ozlijeđeno.
"Nepravedno je voditi se nacionalnošću, čečenskom ili nekom
drugom, za zločin na Puškinovu trgu", rekao je Putin.
"Nije pravedno etiketirati cijeli narod. Kriminalci nemaju ni
nacionalost ni vjeru, ali moramo znati odakle dolazi prijetnja",
dodao je.
Ruski tisak u srijedu za taj atentat optužuje čečenske separatiste
ocjenjujući ga ratnim činom protiv Rusije. Gradonačelnik Moskve
Jurij Lužkov izjavio je da je "gotovo 100 posto uvjeren" u
odgovornost čečenskih pobunjenika.
Putin je također potvrdio da je odbačena hipoteza o slučajnosti
eksplozije. "Prema prvim podacima, riječ je o kriminalnom činu -
ili o terorističkom napadu ili kriminalnom obračunu", rekao je.
MOSKVA - Čečenski predsjednik Aslan Mashadov opovrgao je da njegovi
borci stoje iza eksplozije bombe u Moskvi u utorak, u kojoj je
poginulo sedam, a ozlijeđeno više od 90 osoba, priopćio je u srijedu
ured čečenskog predsjednika.
Izjavu Mashadova prenijela je na internetu agencija Čečenpress sa
sjedištem u gruzijskom glavnom gradu Tbilisiju. Agencija je
priopćila da je dobila snimku izjave na kojoj se prepoznaje glas
Mashadova. Vjeruje se da se čečenski predsjednik nalazi na
skrovitom mjestu negdje u južnim planinama Čečenije.
"Press služba predsjednika Čečenske Republike Iškerije ovlaštena
je objaviti da su pokušaji ruske strane da se krivnja za
teroristički napad na Puškinovom trgu prebaci na čečenske borce
potpuno neutemeljeni", stoji u izjavi.
MOSKVA - Vreća s četiri kilograma eksploziva i 12 detonatora
otkrivena je u srijedu ujutro u garderobi kolodvora Kazan u Moskvi,
priopćila je ruska policija.
Voditelj službe za tisak moskovskih željeznica Konstantin Paškov
izjavio je da je "besmisleno povezivati to otkriće s atentatom od
utorka".
Eksploziv je otkiven tijekom rutinske provjere u garderobi u kojoj
se čuvaju predmeti koji nisu podignuti, dodao je.
Kolodvor Kazan povezuje s Moskvom jug i istok Rusije, pa tako i
sjeverni Kavkaz.
TEHERAN - Palestinski vođa Jaser Arafat putovat će u Iran u četvrtak
u svoj prvi posjet Islamskoj republici od 1997. unatoč napetim
odnosima s iranskim vođama, prenijeli su iranski državni mediji.
Novinska agencija IRNA izvijestila je da će tijekom kratkog
posjeta, kojeg je zatražio palestinski vođa, Arafat razmijeniti
mišljenje s predsjednikom Mohamadom Hatamijem.
Hatami, koji trenutno predsjeda 55-eročlanom Organizacijom
islamske konferencije, pokrenuo je inicijativu za osnivanje
čvrstog islamskog bloka protiv Izraela.
Potez je uslijedio nakon propasti prošlomjesečnih pregovora
Arafata i izraelskog premijera Ehuda Baraka u Camp Davidu.
Arafatovi odnosi s Iranom zategnuti su zbog njegova sudjelovanja u
bliskoistočnim mirovnim pokušajima.
(Hina) ii