ZAGREB, 9. kolovoza (Hina) WASHINGTON - Sjedinjene Američke Države potvrđuju zanimanje za razvoj trgovinskih i svih poslovnih odnosa s Hrvatskom a podržavat će i dogovore Zagreba s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom,
kazao je u utorak poslijepodne premijer Ivica Račan nakon razgovora s američkim ministrom financija Lawrenceom Summersom.U nastavku posjeta Washingtonu predsjednik Stjepan Mesić bio je gost Sanforda Ungara, glavnog direktora "Glasa Amerike" gdje je govorio o političkim prilikama u Hrvatskoj i regiji. Ista je tema dominirala u razgovorima u Nacionalnoj zakladi za demokraciju te s predstavnicima Međunarodnog republikanskog instituta i Nacionalnog demokratskog instituta.Premijer Račan je održao niz sastanaka, prvo s američkim ministrom financija Lawrenceom Summersom a zatim s predstavnicima MMF-a i Svjetske banke. Summersa je upoznao s planovima i željom vlade da Hrvatsku učini područjem sigurnih ulaganja. Razgovarali su i o proširenju suradnje banaka. Preduvjet većem investiranju, uz ostalo je i smanjenje premija kreditnih osiguranja u čemu je američka strana izrazila potporu."SAD će podržati i dogovore Hrvatske o nastavku suradnje s MMF-om i Svjetskom bankom", kazao je Račan. Najavio je da će vladino i
ZAGREB, 9. kolovoza (Hina)
WASHINGTON - Sjedinjene Američke Države potvrđuju zanimanje za
razvoj trgovinskih i svih poslovnih odnosa s Hrvatskom a podržavat
će i dogovore Zagreba s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom
bankom, kazao je u utorak poslijepodne premijer Ivica Račan nakon
razgovora s američkim ministrom financija Lawrenceom Summersom.
U nastavku posjeta Washingtonu predsjednik Stjepan Mesić bio je
gost Sanforda Ungara, glavnog direktora "Glasa Amerike" gdje je
govorio o političkim prilikama u Hrvatskoj i regiji. Ista je tema
dominirala u razgovorima u Nacionalnoj zakladi za demokraciju te s
predstavnicima Međunarodnog republikanskog instituta i
Nacionalnog demokratskog instituta.
Premijer Račan je održao niz sastanaka, prvo s američkim ministrom
financija Lawrenceom Summersom a zatim s predstavnicima MMF-a i
Svjetske banke. Summersa je upoznao s planovima i željom vlade da
Hrvatsku učini područjem sigurnih ulaganja. Razgovarali su i o
proširenju suradnje banaka. Preduvjet većem investiranju, uz
ostalo je i smanjenje premija kreditnih osiguranja u čemu je
američka strana izrazila potporu.
"SAD će podržati i dogovore Hrvatske o nastavku suradnje s MMF-om i
Svjetskom bankom", kazao je Račan. Najavio je da će vladino i
privredno izaslanstvo u rujnu u Washingtonu konkretnije
razgovarati o nastavku gospodarske suradnje SAD i Hrvatske.
WASHINGTON - Suradnja SAD i Hrvatske bilježi uzlaznu liniju a tome
će doprinijeti i ova posjeta, ocijenio je u utorak u Washingtonu
hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon razgovora s američkim
ministrom obrane Williamom Cohenom.
Razgovori u Pentagonu ticali su se ukupnih vojno-političkih
prilika na jugoistoku Europe, posebice u Crnoj Gori te bilateralne
vojne suradnje. Dogovoren je nastavak školovanja i osposobljavanja
hrvatskih časnika na američkim vojnim akademijama i proširenje
vojno-tehničke suradnje. Mesić je kazao da računajući na američku
potporu Hrvatska neke svoje ciljeve, prije svega članstvo u NATO-u
može ostvariti "ranije nego što smo mislili". Pritom Hrvatska mora
"najviše sama napraviti" dodao je premijer Ivica Račan.
Hrvatskom izaslanstvu priređen je službeni doček sa svim vojnim
počastima. Na arlingtonskom Nacionalnom groblju, prije polaganja
vijenca na grob neznanog junaka prvi put u SAD izvedena je službeno
hrvatska himna.
WASHINGTON - Hrvatski premijer Ivica Račan izrazio je u utorak u
Washingtonu zadovoljstvo zbog postignutog sporazuma HEP-a i Enrona
za koji kaže da je "u zajedničkom interesu i na obostrano
zadovoljstvo".
"Slučaj Enron je riješen", kazao je Račan. "Bez ovog dogovora šteta
za Hrvatsku bila bi veća, a ovako smo pokazali vjerodostojnost
hrvatske političke i gospodarske strane", kazao je Račan.
Suradnja HEP-a s Enronom nastavlja se, "ali u boljim uvjetima od
onih koji su bili potpisani i koje bi mi poštivali da je dogovor
izostao", dodao je hrvatski premijer.
Postizanje sporazuma znači da se pitanje ugovora s Enronom neće
postavljati u razgovorima koje će hrvatsko državno izaslanstvo
imati s američkim dužnosnicima u nastavku posjeta Washingtonu.
WASHINGTON - Prvi radni dan posjeta hrvatskog državnog izaslanstva
SAD završen je susretom s predstavnicima udruga američkih Hrvata i
nekim istaknutim članovima hrvatske zajednice u SAD. Predsjednik
Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan, uz sve članove izaslanstva,
sastali su se u zgradi hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu s
čelnicima Hrvatsko-američke udruge (CAA), Hrvatske katoličke
unije (CCU), Hrvatske bratske zajednice (HBZ/CFU), Hrvatskog
svjetskog kongresa i Nacionalne federacije američkih Hrvata
(NFCA). Susretu su bili nazočni i američki poslovni ljudi
hrvatskoga podrijetla te članovi diplomatskog i konzularnih
predstavništava Hrvatske u SAD.
MADRID - Eskalacija nasilja, koja se pripisuje baskijskoj
separatističkoj skupini ETA, odnijela je u Španjolskoj u utorak u
dvije eksplozije vozila, život jednog poslovnog čovjeka i ranila 11
osoba. Bombe u vozilima eksplodirale su u Baskiji i u Madridu dan
nakon što su u gradu Bilbau u eksploziji poginule četiri osobe U
prvoj eksploziji poginuo je Jose Maria Korta (52), predsjednik
lokalnog udruženja poslodavaca. U trenutku dok je premijer Jose
Maria Aznar pozivao na odbacivanje metode nasilja odjeknula je
druga eksplozija u elitnoj madridskoj četvrti, u kojoj žive i neki
istaknuti političari, te ranila ukupno 11 osoba.
Taj se napad tumači kao upozorenje ETE da je sposobna udariti na
bilo koji dio zemlje.
MOSKVA) - Moskovski gradonačelnik Jurij Luzhkov u utorak je optužio
čečenske snage za eksploziju koja je u poslijepodnevnim satima u
jednom moskovskom pothodniku usmrtila osam osoba i ranila više od
50 osoba. Luzhkov je kazao da sumnjaju da su zločin počinila dvojica
mladića. Luzhkov je za privatnu televizijsku kuću NTV izjavio da je
"čečenska veza očigledna". Ruska je policija u utorak navečer
objavila opis dvije osobe osumnjičene za povezanost s eksplozijom
podmetnute bombe u središtu Moskve u poslijepodnevnim satima, a
televizija je prenijela da se traga za dvojicom muškaraca iz
kavkaske regije koji su ostavili torbu u pothodniku. U eksploziji
je poginulo osam, a ranjeno više od 50 osoba. Ruski ministar
unutarnjih poslova Vladimir Rušajlo izjavio je večeras kako ne
isključuje da je napad izveden u organizaciji čečenskih
separatista.
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je okupio
članove svoga kabineta u Kremlju kako bi razmotrio posljedice
eksplozije koja je u utorak u središtu Moskve ubila osam osoba i
uranila više od 50 ljudi. Putin je uspostavio posebni ured za
istragu kojemu je osobno na čelu. Moskovsko tužiteljstvo započelo
je istragu eksplozije koja je dogodila u pothodniku, nekoliko
minuta hoda udaljenom od Kremlja u vrijeme odlaska ljudi s posla.
Mnogi ranjeni izvukli su se na Puškinov trg obliveni krvlju i
rastrgane odjeće. Glasnogovornik službe sigurnosti FSB-a, kazao je
da ne može ocijeniti kolike je snage bila bomba, no da se čini da je
kućne izrade. Agencija Interfax u međuvremenu je javila kako je
nedaleko od mjesta eksplozije pronađena još jedna eksplozivna
naprava koja je deaktivirana. Ruski ministar unutarnjih poslova
Vladimir Rušajlo izjavio je kako je policija pojačala nadzor u
glavnom ruskom gradu, posebice "kako bi zaštitila ključne objekte
za funkcioniranje grada, okupljališta građana, prometnu
infrastrukturu i stambene zgrade".
PODGORICA - U prisutnosti dva švedska tužitelja u utorak je u Kotoru
ispitan jedan Crnogorac u vezi ubojstva bivšeg švedskog premijera
Olofa Palmea prije 14 godina, kazao je njegov branitelj.
Švedska je uz pomoć diplomatskih kanala potaknula postupak protiv
Marka Vukšića u 1997. Ovo je drugi puta da je Vukšić ispitan, no prvi
puta da su u postupku sudjelovali i Šveđani. Švedska smatra Vukšića
jednim od "tisuća sumnjivih" u neriješenom ubojstvu Palmea u 1986.
Vukšić je kazao da je na dan Palmeova ubojstva 28. veljače 1986 bio
na Svetom Stefanu.
OSLO - Norveški general Thorsted Skiaker preuzet će u travnju 2001.
zapovijedanje snagama KFOR-a, objavila je u utorak norveška
novinska agencija NTB. General Skiaker trenutačno je na čelu NATO-
ova stožera u Norveškoj. U izjavi za NTB on je kazao kako su "izazovi
na Kosovu brojni i važni" te da se nada kako će tamo "uspjeti
stvoriti temelje za razvoj tog dijela Europe". Skiaker je također
istaknuo kako će se u prvo vrijeme koncentrirati na postavljanje
funkcionalnog zapovjedništva. "Moramo biti spremni za slučaj
pogoršanja stanja", precizirao je Skiaker.
SANTIAGO - Čileanski vrhovni sud priopćio je u utorak da je ukinuo
parlamentarni imunitet bivšem diktatoru, generalu Augustu
Pinochetu, čime je omogućio da mu se sudi zbog zločina počinjenih
tijekom njegove vladavine (1977.-1990.). Pinochet je stekao
parlamentarni imunitet u ožujku 1998., kada je imenovan doživotnim
senatorom nakon što je napustio mjesto zapovjednika oružanih
snaga. Vrhovni je sud već donio svoju odluku prije tjedan dana, ali
je odgodio njezino objavljivanje. Za odluku je glasovalo 14 sudaca,
dok ih je 6 bilo protiv. Sud je zapravo potvrdio sličnu odluku
prizivnog suda u Santijagu, koji je u siječnju ukinuo Pinochetov
imunitet, ali je on na tu odluku podnio žalbu.
WASHINGTON - Sjedinjene Američke Države pozdravile su u utorak
odluku Vrhovnog suda Čilea o skidanju zastupničkog imuniteta
bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinochetu.
"Odluka je povijesna. Ona je značajna za Čile, vladavinu zakona i
zaštitu ljudskih prava", izjavio je glasnogovornik State
Departmenta Richard Boucher. "Odluka potvrđuje temeljno načelo da
nitko nije iznad zakona. Nadamo se da će to pridonijeti daljnjem
razrješavanju dugotrajnog pitanja ljudskih prava te procesu
pomirbe u Čileu", istaknuo je Boucher.
Zapovjednik glavnog stožera čileanske vojske general Ricardo
Izurieta izjavio je pak, neposredno po objavljivanju odluke
Vrhovnog suda, kako vojska podupire Pinocheta i "izražava
solidarnost u ovom za njega nezahvalnom trenutku".
WASHINGTON - Senator Joseph Lieberman (58) službeno je u utorak u
Nashvilleu najavljen kao potpredsjednički kandidat Demokratske
stranke uz Ala Gorea na glasačkom listiću za američke predsjedničke
izbore u studenome ove godine. "Odabrao sam Joea Liebermana jer ima
osobnost, iskustvo i postojanost, jer je suradnik kojeg mogu samo
poželjeti i jer dijeli iste želje i ideale za svakog američkog
čovjeka kao i ja", kazao je Gore.
(Hina) nz nz