SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 8. kolovoza (Hina) WASHINGTON - Suradnja SAD i Hrvatske bilježi uzlaznu liniju a tome će doprinijeti i ova posjeta, ocijenio je u utorak u Washingtonu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon razgovora s američkim ministrom obrane Williamom Cohenom. Razgovori u Pentagonu ticali su se ukupnih vojno-političkih prilika na jugoistoku Europe, posebice u Crnoj Gori te bilateralne vojne suradnje. Dogovoren je nastavak školovanja i osposobljavanja hrvatskih časnika na američkim vojnim akademijama i proširenje vojno-tehničke suradnje. Mesić je kazao da računajući na američku potporu Hrvatska neke svoje ciljeve, prije svega članstvo u NATO-u može ostvariti "ranije nego što smo mislili". Pritom Hrvatska mora "najviše sama napraviti" dodao je premijer Ivica Račan. Hrvatskom izaslanstvu u Washingtonu je priređen impresivan službeni doček sa svim vojnim počastima. Na arlingtonskom Nacionalnom groblju, prije polaganja vijenca na grob neznanog junaka prvi put u SAD izvedena je službeno hrvatska himna. Nešto kasnije ispred Pentagona u čast Mesića i Račana bile su postrojene postrojbe sva četiri roda vojske SAD i počasna postrojba Povijesne garde iz vremena Američke revolucije. Hrvatsko izaslanstvo pozdravljeno je sa 21 topničkim plotunom. Uz počasni podij, na kojem je uz Mesića i Račana bio ministar Cohen, bili su svi članovi hrvatskog državnog izaslanstva i najviši američki časnici među kojima i zapovjednik združenog stožera general Henry Shelton. Nakon radnog objeda u sjedištu američke Nacionalne zaklade za demokraciju i razgovora s predstavnicima Zaklade i dvaju stranačkih instituta - republikanskog i demokratskog koji već godinama djeluju u Hrvatskoj, Mesić i Račan su popodnevni dio programa nastavili odvojeno. Predsjednik Mesić se duže vrijeme zadržao u posjetu Glasu Amerike. Sastao se s glavnim direktorom Sanfordom Ungarom i odgovarao na pitanja novinara hrvatskog, bosanskog, srpskog i albanskog programa, te programa na engleskom jeziku. Nakon toga je, prema uobičajenom programu za visoke državničke posjete, obišao Rooseveltov memorijal. Premijer Račan je istovremeno imao sastanke o gospodarskim temama, prvo s ministrom financija Lawrenceom Summersom a odmah zatim Stanlyjem Fischerom u Međunarodnom monetarnom fondu i Jeffreyem Goldsteinom u Svjetskoj banci. Zasebne razgovore imao je ministar vanjskih poslova Tonino Picula koji je bio gost Centra za strateške i međunarodne studije. MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je okupio članove svoga kabineta u Kremlju kako bi razmotrio posljedice eksplozije koja je u utorak u središtu Moskve ubila osam osoba, te je uspostavio posebni ured za istragu kojemu je osobno na čelu. Moskovsko tužiteljstvo potvrdilo je da je započela istraga eksplozije koja je u pothodniku, nekoliko minuta hoda udaljenom od Kremlja, u vrijeme odlaska s posla usmrtila osam i ranila više od pedeset ljudi Mnogi ranjeni izvukli su se na Puškinov trg obliveni krvlju i rastrgane odjeće. Pothodnik je tradicionalno sastajalište Moskovljana. Glasnogovornik službe sigurnosti FSB-a, sljednika KGB-a, kazao je u telefonskom razgovoru da ne može ocijeniti kolike je snage bila bomba, no da se čini da je kućne izrade. Agencija Interfax u međuvremenu je javila kako je nedaleko od mjesta eksplozije pronađena još jedna eksplozivna naprava koja je dezaktivirana. Ruski ministar unutarnjih poslova Vladimir Rušajlo izjavio je kako je policija pojačala nadzor u glavnom ruskom gradu, posebice "kako bi zaštitila ključne objekte za funkcioniranje grada, okupljališta građana, prometnu infrastrukturu i stambene zgrade". Do eksplozije je došlo nekoliko tjedana prije prve obljetnice eksplozije u stambenim kompleksima u kojima je ubijeno stotine ljudi, a za koje je Moskva okrivila čečenske pobunjenike. Iz svijeta su počeli stizati izrazi sućuti. Britanski premijer Tony Blair rekao je ruskom predsjedniku Putinu da je šokiran događajem. MOSKVA - Moskovski gradonačelnik Jurij Lužkov rekao je u utorak da je eksplozija bombe u pothodniku u središtu Moskve "teroristički čin", izvijestila je novinska agencija Interfax. "Priroda ovog zločina je jasna: eksplozija se dogodila na prometnom mjestu u dijelu dana kad ima najviše ljudi", rekao je gradonačelnik Moskve. SANTIAGO - Čileanski vrhovni sud priopćio je u utorak da je ukinuo parlamentarni imunitet bivšem diktatoru, generalu Augustu Pinochetu, čime je omogućio da mu se sudi zbog zločina počinjenih tijekom njegove vladavine (1977.-1990.). Pinochet je stekao parlamentarni imunitet u ožujku 1998., kada je imenovan doživotnim senatorom nakon što je napustio mjesto zapovjednika oružanih snaga. Vrhovni je sud već donio svoju odluku prije tjedan dana, ali je odgodio njezino objavljivanje. Za odluku je glasovalo 14 sudaca, dok ih je 6 bilo protiv. Sud je zapravo potvrdio sličnu odluku prizivnog suda u Santijagu, koji je u siječnju ukinuo Pinochetov imunitet, ali je on na tu odluku podnio žalbu. WASHINGTON - Sjedinjene Američke Države pozdravile su u utorak odluku Vrhovnog suda Čilea o skidanju zastupničkog imuniteta bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinochetu. "Odluka je povijesna. Ona je značajna za Čile, vladavinu zakona i zaštitu ljudskih prava", izjavio je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher. "Odluka potvrđuje temeljno načelo da nitko nije iznad zakona. Nadamo se da će to pridonijeti daljnjem razriješavanju dugotrajnog pitanja ljudskih prava te procesu pomirbe u Čileu", istaknuo je Boucher. SAD su 1973. podržale državni udar u kojemu je Pinochet svrgnuo tadašnjeg socijalističkog predsjednika Salvadorea Allendea. Zapovjednik glavnog stožera čileanske vojske general Ricardo Izurieta izjavio je pak, neposredno po objavljivanju odluke Vrhovnog suda, kako vojska podupire Pinocheta i "izražava solidarnost u ovom za njega nezahvalnom trenutku". DEN HAAG - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte pozvala je u utorak snage NATO-a da pojačaju pritisak i uhite optužene za ratne zločine na području bivše Jugoslavije. Del Ponte je u interviewu za Reuters kazala da želi da međunarodne snage u regiji budu aktivnije nego do sada u uhićenjima optuženih za zločine počinjene tijekom sukoba u 1990-ima. Ona je također kazala da će dovesti pred lice pravde jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i isključila je mogućnost ikakvog dogovora s njim oko imuniteta. Del Ponte je izrazila nezadovoljstvo nespremnošću pojedinih američkih dužnosnika na susrete s njom, poput američkog ministra obrane Williama Cohena i predsjedničkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Samuela Bergera. Pred susret sa zapovjednikom europskih snaga NATO-a američkim generalom Josephom Ralstonom ona je najavila da će zahtijevati da Savez postavi uhićenje optuženih na vrh liste prioriteta. "Još uvijek je previše njih na slobodi", kazala je Del Ponte. Ona je sporost u uhićenjima pripisala nespremnosti zemalja da svoje mirovne snage izlože ikakvom riziku. Del Ponte je kazala da je nekoliko pripadnika bivše Oslobodilačke vojske Kosova pod istragom haškog suda zbog navodnih zločina počinjenih tijekom NATO-ova bombardiranja Jugoslavije prošle godine. MADRID - U rezidencijalnoj četvrti na sjeveru Madrida u utorak poslijepodne u eksploziji vozila lakše je ranjeno šest osoba, od kojih jedna teže, priopćile su lokalne vlasti. Pretpostavlja se da se radi o podmetnutoj bombi. To je treća eksplozija u Španjolskoj u manje od 24 sata. Baskijska separatistička skupina ETA okrivljena je za prethodne eksplozije. Policija je izvijestila da je petnaestak minuta prije eksplozije nepoznata osoba nazvala dežurni telefon za hitne slučajeve i, rekavši da zove u ime ETA-e, najavila eksploziju koja se i dogodila u 18.30 sati. Snage reda do mjesta eksplozije stigle su tek nekoliko trenutaka prije nego što je ona odjeknula. Detonacija se mogla čuti nekoliko kilometara uokrug. WASHINGTON - Senator Joseph Lieberman (58) službeno je u utorak u Nashvilleu najavljen kao potpredsjednički kandidat Demokratske stranke uz Ala Gorea na glasačkom listiću za američke predsjedničke izbore u studenome ove godine. "Odabrao sam Joea Liebermana jer ima osobnost, iskustvo i postojanost, jer je suradnik kojeg mogu samo poželjeti i jer dijeli iste želje i ideale za svakog američkog čovjeka kao i ja", kazao je Gore. Podsjetio je da su demokrati prije 30 godina kandidaturom Johna Kennedyja srušili jedan zid vjerskih zapreka - katolik je prvi put predložen i izabran za predsjednika. SAD sada ruše drugi zid, nastavio je komentirajući imenovanje prvog Židova za jednu od dviju vodećih dužnosti u zemlji. Zahvala Liebermana na izboru naglašavala je vrijednosti obitelji, ali je i posve neuobičajeno bila ispunjena snažnim vjerskim nabojem. "Zahvaljujem svemogućem Bogu na čudu koje je načinio", ponovio je nekoliko puta tijekom govora. (Hina) ii