CL-ČILE-PINOCHET ČILE - UKINUT PINOCHETOV PARLAMENTARNI IMUNITET (2) Pinochet je došao na vlast 11. rujna 1973., srušivši socijalističkog predsjednika Salvadorea Allendea. Allende, koji je prilikom vojnog udara ubijen, samo nekoliko
dana ranije postavio je Pinocheta na čelo čileanskih oružanih snaga. Pinochet se hvalio kako je "spasio Čile od komunizma", a tom je zemljom 17 godina vladao tiranski, zbog čega je milijun Čileanaca pobjeglo u izgnanstvo. Oko tri tisuće Čileanaca je ubijeno ili je nestalo. "U Čileu ni list ne može pasti a da ja to ne znam", hvalio se Pinochet, koji je odmah nakon dolaska na vlast požurio s likvidacijom stotina političkih protivnika i sindikalista. U tome je imao ne samo potporu čileanske vojske i militarizirane policije, već i Sjedinjenih Država zbog njegova žestokog antikomunizma. Njegovi su odnosi s Washingtonom ipak zahladnjeli nakon što je čileanska tajna policija 1976. u Washingtonu ubila bivšeg čileanskog ministra vanjskih poslova Orlanda Leteliera. Od 1983. Pinochet se u Čileu suočio s masovnim demonstracijama na kojima je tražen povratak demokraciji, a na koje je on odgovorio nemilosrdnom represijom. Vlast mu je počela izmicati kada je 1988. izgubio na referendumu na kojem je zatražio da još jedno desetljeće ostane na vlasti.
Pinochet je došao na vlast 11. rujna 1973., srušivši
socijalističkog predsjednika Salvadorea Allendea.
Allende, koji je prilikom vojnog udara ubijen, samo nekoliko dana
ranije postavio je Pinocheta na čelo čileanskih oružanih snaga.
Pinochet se hvalio kako je "spasio Čile od komunizma", a tom je
zemljom 17 godina vladao tiranski, zbog čega je milijun Čileanaca
pobjeglo u izgnanstvo. Oko tri tisuće Čileanaca je ubijeno ili je
nestalo.
"U Čileu ni list ne može pasti a da ja to ne znam", hvalio se
Pinochet, koji je odmah nakon dolaska na vlast požurio s
likvidacijom stotina političkih protivnika i sindikalista. U tome
je imao ne samo potporu čileanske vojske i militarizirane policije,
već i Sjedinjenih Država zbog njegova žestokog antikomunizma.
Njegovi su odnosi s Washingtonom ipak zahladnjeli nakon što je
čileanska tajna policija 1976. u Washingtonu ubila bivšeg
čileanskog ministra vanjskih poslova Orlanda Leteliera.
Od 1983. Pinochet se u Čileu suočio s masovnim demonstracijama na
kojima je tražen povratak demokraciji, a na koje je on odgovorio
nemilosrdnom represijom.
Vlast mu je počela izmicati kada je 1988. izgubio na referendumu na
kojem je zatražio da još jedno desetljeće ostane na vlasti.
Sljedeće godine, njegov je kandidat izgubio na predsjedničkim
izborima, tako da je 1990. konačno morao prepustiti predsjednički
mandat demokršćanu Patriciju Aylwinu.
Pinochet je ipak ostao na čelu vojnih snaga, a njegov utjecaj u
čileanskoj politici bio je nezaobilazan. Prije dvije godine,
odlučio se povući iz vojske, proglasivši sebe doživotnim
senatorom, što mu je omogućila promjena koju je sam unio u ustav.
Vjerujući da ga štiti parlamentarni imunitet, Pinochet je 1998.
otputovao u posjet Britaniji, ali je tamo 16. listopada stavljen u
kućni pritvor, na zahtjev španjolskog suca Baltasara Garzona, koji
mu je htio suditi u Španjolskoj za zločine počinjene tijekom
njegova režima.
Nakon povratka u Čile u ožujku ove godine, kada mu je vojska
priredila svečani doček, Pinochet se skoro uopće nije pojavljivao u
javnosti. Listovi su samo povremeno objavljivali poneku njegovu
fotografiju snimljenu dok bi išao na pregled u bolnicu ili dok se
šeta vrtom neke od svojih rezidencija.
(Hina) rb