NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA U LIPNJU 175,5 MILIJARDI KUNA

NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA U LIPNJU 175,5 MILIJARDI KUNA Novčani primici hrvatskih poduzetnika-trgovačkih društava u prvom su polugodištu ove godine iznosili 176,2 milijarde kuna i bili su nominalno 4,8 posto veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno su ukupni izdaci porasli za 4,3 posto, na 175,5 milijardi kuna. Uzme li se u obzir kretanje cijena na malo u tom razdoblju, proizlazi da su i primici i izdaci realno manji nego u istom lanjskom razdoblju, i to primici 0,6 posto, a izdaci jedan posto, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Promatraju li se kretanja novčanih tokova po područjima djelatnosti, u dvjema najzastupljenijim djelatnostima, trgovini i prerađivačkoj industriji (koje zajedno ostvaruju oko dvije trećine primitaka i izdataka svih poduzetnika i tako značajno određuju razinu kretanja novčanih tokova u ukupnom gospodarstvu), novčani su primici i izdaci porasli. U prerađivačkoj industriji koja u strukturi ukupnih primitaka, kao i izdataka, čini 28,1 posto, povećanje nominalno iznosi 6,7 posto, a u trgovini, čiji je udio 37 posto, primici su porasli 4,7 posto, a izdaci 4,8. Visoke stope rasta primitaka i izdataka u promatranom su razdoblju zabilježene u ribarstvu - 27,9 posto, odnosno 28,3 posto, te u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza - 18,1 posto, odnosno 15,4 posto. U prvih šest mjeseci ove godine, u usporedbi s istim razdobljem 1999. godine, negativan trend kretanja primitaka i izdataka zabilježen je u četiri djelatnosti, a najizraženiji je bio u građevinarstvu, u kojem su primici pali 7,7 posto, a izdaci 8,6 posto. U djelatnostima hotela i restorana, primici su smanjeni 4,6 posto, a izdaci 5,2 posto, a u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, primici su pali 4,1 posto, a izdaci 4,8 posto. Na primitke iz redovnog poslovanja koji ulaze u ukupan prihod odnosi se 87,2 posto ukupnih primitaka, odnosno 153,6 milijardi kuna, a njihov udjel, ističu u ZAP-u, polagano, ali kontinuirano raste. Ti prihodi prvenstveno su rezultat gospodarskih aktivnosti i rasta cijena, pa je oporavak u realnom sektoru gospodarstva utjecao na njihovo nominalno povećanje od 6,6 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. U strukturi izdataka najviše su porasli ostali izdaci, (za šest posto), a dinamika rasta bila je brza i kod plaćanja za materijal, robu i usluge. Ti izdaci, koji u strukturi ukupnih izdataka čine 61,7 posto, porasli su 5,2 posto (na 108,2 milijarde kuna), a nešto manje, 4,8 posto (na 9,5 milijarde kuna), porasli su izdaci za isplaćene neto plaće. U razdoblju siječanj- lipanj 2000. godine od izdataka pali su jedino oni za plasman vlastitih sredstava, i to 25,2 posto, na 1,4 milijarde kuna.