DE-HR-IZVJEŠĆA-Obrana-Vlada RDW-OBLJETNICA 'OLUJE'-4-8 NJEMAČKI RADIO - RDW 4. VIII. 2000. Godišnjica 'Oluje' "Srpski položaji su na čitavom prostoru fronta bili doslovce pregaženi, hrvatske jedinice vratile su selo po selo, grad po
grad. Već nakon jednoga dana osvojen je Knin, glavni grad samoproglašene 'republike srpske krajine'. Kroz ulice prolazili su bučni vojnici sa šahovnicom na uniformama. Nakon samo 84 sata tadašnji ministar obrane Gojko Šušak službeno je objavio kraj 'Oluje'. Vrhovni zapovjednik i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman mogao se provozati u svečano ukrašenom vlaku i objasniti oslobođenom narodu u provinciji značenje ove pobjede: 'Sve dok je Knin bio okupiran nije bila osigurana budućnost hrvatske države. Samo 'Olujom' i od tih dana za sva vremena ne može nitko postaviti u pitanje našu naciju', izjavio je tada Tuđman. Peti kolovoz, dan osvajanja Knina proglašen je 'Danom domovinske zahvalnosti' i to je do danas. No, brzo je postalo jasno da je i slavna brza pobjeda hrvatskih snaga bila prljav rat. Pri progonu - prema različitim procjenama - barem 200.000 Srba iz krajine došlo je i do teških napada na civile. Glasnogovornik UN-a je još tada govorio o sistematskoj pljački,
NJEMAČKI RADIO - RDW
4. VIII. 2000.
Godišnjica 'Oluje'
"Srpski položaji su na čitavom prostoru fronta bili doslovce
pregaženi, hrvatske jedinice vratile su selo po selo, grad po grad.
Već nakon jednoga dana osvojen je Knin, glavni grad samoproglašene
'republike srpske krajine'. Kroz ulice prolazili su bučni vojnici
sa šahovnicom na uniformama. Nakon samo 84 sata tadašnji ministar
obrane Gojko Šušak službeno je objavio kraj 'Oluje'. Vrhovni
zapovjednik i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman mogao se
provozati u svečano ukrašenom vlaku i objasniti oslobođenom narodu
u provinciji značenje ove pobjede: 'Sve dok je Knin bio okupiran
nije bila osigurana budućnost hrvatske države. Samo 'Olujom' i od
tih dana za sva vremena ne može nitko postaviti u pitanje našu
naciju', izjavio je tada Tuđman.
Peti kolovoz, dan osvajanja Knina proglašen je 'Danom domovinske
zahvalnosti' i to je do danas.
No, brzo je postalo jasno da je i slavna brza pobjeda hrvatskih
snaga bila prljav rat. Pri progonu - prema različitim procjenama -
barem 200.000 Srba iz krajine došlo je i do teških napada na civile.
Glasnogovornik UN-a je još tada govorio o sistematskoj pljački,
spaljenim kućama, trgovinama, seoskim imanjima i poljima, ubijenim
životinjama i uništenoj imovini svugdje po krajini, i to od
hrvatske vojske i hrvatske policije. Najmanje 300 civila srpske
nacionalnosti je ubijeno u danima 'Oluje'. Organizacija za ljudska
prava 'Helsinki Comitee' je tada govorila o čak 1000 žrtava. A da je
bilo zvjerstava, danas u Hrvatskoj gotovo nitko ne osporava, ali ni
da je to bilo organizirano ili barem odobreno s državnog vrha. Nova
vlada Ivice Račana i predsjednika Stipe Mesića pokušavaju uz
međunarodnu pomoć prije svega poboljšati uvjete za povratak
izbjeglih Srba iz krajine. Do sada ih se vratilo 30.000, a njih tek
6000 se na povratak u njihovu domovinu odlučilo ove godine. Glavna
zapreka jest da su njihove kuće ili stanovi uništeni ili su u njima
neki drugi ljudi - često od Hrvata koji su za vrijeme rata i sami
morali bježati iz Bosne ili Srbije. I dalje dolazi do napada. Još
proteklog tjedna je javljeno kako je jedan 70-godišnji Srbin bio
maltretiran od tri hrvatska mladića. No, za razliku od Tuđmanova
doba, takvi napadi su danas barem jednodušno osuđivani, a čak i
desni nacionalistički listovi pišu o tom napadu kao o 'sramoti'".
(RDW)