IMOVINA HRVATSKIH PODUZETNIKA 413,2 MILIJARDE KUNA

IMOVINA HRVATSKIH PODUZETNIKA 413,2 MILIJARDE KUNA Ukupna imovina hrvatskih poduzetnika na kraju prošle godine iznosila je 413,2 milijarde kuna, što je 6,9 posto više nego na početku godine. Pritom je kratkotrajna imovina porasla 8,3 posto, na nešto više od 139 milijardi kuna, dok je dugotrajna imovina, po podacima Zavoda za platni promet (ZAP), iznosila 257,7 milijardi kuna, što je porast od 4,2 posto. Kratkotrajna imovina, promatrano po osnovnim oblicima, rasla je ujednačeno, istaknuli u ZAP-u. Tako najveći dio kratkotrajnih potraživanja (75,9 posto) čine ona od kupaca, koja su potkraj prošle godine u odnosu na početak godine porasla 7,7 posto. Rast obveza prema dobavljačima iznosio je 9,8 posto. Kretanja strukture izvora pokazuju i dalje nepovoljne tendencije, odnosno smanjuje se udjel kapitala i rezervi, za 0,3 posto te dugoročna rezerviranja za rizike koja su smanjena 4,2 posto. Svi ostali izvori zabilježili su rast. Potkraj prošle godine dugoročne i kratkoročne obveze sudjelovale su u ukupnim izvorima sredstava sa 48,5 strukturnih poena, što znači da su se izjednačile s vrijednošću kapitala i rezervi. U ZAP-u ističu, kako je prisutan sve veći nesklad između kapitala i imovine te potraživanja i obveza. Kapital i rezerve zajedno s dugoročnim obvezama (259,2 milijarde kuna) bili su potkraj 1999. godine dostatni za financiranje dugotrajne imovine (257,7 milijardi kuna) i samo maloga dijela zaliha (od 1,5 do 39,7 milijardi kuna). Istodobno, već duže vrijeme uočeno je zaostajanje novčanih sredstava i iskazanih kratkotrajnih potraživanja za kratkoročnim obvezama. Posljedica toga je poljuljana financijska ravnoteža hrvatskog gospodarstva. Tako su prema stanju od 31. prosinca 1999. godine bili blokirani žiroračuni 30.278 pravnih osoba u ukupnom iznosu od 26,6 milijardi kuna. Prema kraju 1998. godine broj blokiranih pravnih osoba povećao se 14,2 posto, a iznos blokada za 84,2 posto. Promatrajući prema veličini imovine, potkraj prošle godine srednje veliki poduzetnici raspolagali su s gotovo petinom, a mali poduzetnici s četvrtinom imovine hrvatskog poduzetništva. Prema oblicima vlasništva, pak, smanjen je udjel državnog sektora u ukupnoj aktivi i pasivi, i to za 8,9 strukturnih poena. Istodobno, udjel privatnog sektora porastao je 2,5 strukturnih poena, a udjel mješovitog sektora za čak 6,9 strukturnih poena.