GENERAL KRSTIČEVIĆ: "OLUJOM" JE RIJEŠENO PITANJE POBJEDNIKA U RATU

ZAGREB, 3. kolovoza (Hina) - Vojno-redarstvenom akcijom "Olujom" riješeno je pitanje pobjednika u ratu, pitanje okupiranog hrvatskog prostora, povratka prognanih Hrvata, pitanje pregovora sa protivničkom stranom. Hrvatska je vojska stekla stratešku prednost nad protivnikom i nju će zadržati do kraja mandata snaga UN-a u istočnoj Slavoniji. To su samo neki razlozi zbog kojih tu akciju i nakon pet godina ocjenjujemo velikom i pravednom pobjedom HV-a. Istaknuo je to u razgovoru za Hinu general bojnik Damir Krstičević, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, koji je u Oluji bio zapovjednik 4. gardijske brigade, jedne od postrojbi koje su oslobodile Knin. #L# Govoreći o vojničkoj vrijednosti "Oluje", pred njenu petu obljetnicu, Krstičević je rekao da su hrvatske Oružane snage u Domovinskom ratu planirale i uspješno izvele više obrambenih i napadajnih bojeva i operacija, ali da postoji jedna koja se izdvaja ne samo po razmjerama u smislu prostora i broja angažiranih ljudi i naoružanja, nego i po ostvarenim rezultatima. "Razumije se, radi se o vojno redarstvenoj operaciji Oluja. To je bio najveći pothvat Oružanih snaga tijekom Domovinskog rata kada je oslobođeno oko 11.000 četvornih kilometara do tada okupiranog hrvatskog prostora", istaknuo je general Krstičević. Naveo je da su Olujom riješena brojna do tada gotovo nerješiva vojna i politička pitanja. Dovoljno je reći da je njome riješeno pitanje pobjednika u ratu, a to je Hrvatska vojska. Riješeno je pitanje okupiranog hrvatskog prostora, pitanje povratka prognanih Hrvata svojim kućama, pitanje pregovora sa protivničkom stranom, jer su hrvatski pregovarači imali na raspolaganju drugačije argumente, itd. HV je stekla stratešku prednost nad protivnikom i nju će zadržati sve do kraja mandata snaga UN u istočnoj Slavoniji. To su samo neki razlozi zbog kojih tu akciju i nakon pet godina ocjenjujemo velikom i pravednom pobjedom HV, rekao je Krstičević. Neprijatelj je pružao jak otpor "Oluja" je pokrenuta prije pet godina, 4. kolovoza 1995., točno u pet sati ujutro, kazao je Krstičević govoreći o tijeku same akcije, otporu srpskih pobunjenika, situaciji zatečenoj u Kninu. HV je, naveo je, napadala iz više pravaca na frontu dugom oko 600 kilometara od Dinare do Sunje. Udarnu snagu za proboj bojišnice činile su gardijske brigade. Tako su na primjer pri napadu na Knin koordinirano djelovale 4. i 7. gardijska brigada. Već poslije prvih borbi položaji tzv. srpske vojske probijeni su,..., na oko tridesetak mjesta u područjima odgovornosti tadašnjih zbornih područja Split, Gospić, Karlovac, Zagreb i Bjelovar. Knin je oslobođen za 30 sati, a cijela operacija je završena za 84 sata. Prvog dana borbe na pojedinim mjestima dubina napredovanja Hrvatske vojske iznosila je oko 15 kilometara. U "Oluji" su se stvari odvijale nevjerojatnom brzinom, poslije Knina (5. kolovoza) ubrzano su pristizale obavijesti o oslobođenju Drniša, Benkovca, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora, Petrinje, itd. HV i policija su u nezadrživom naletu ulazili u gradove i sela koji su četiri duge i mračne godine trpili teror pobunjenika. U tim povijesnim zbivanjima kada se hrvatski barjak ponovno vijorio na Kninskoj tvrđavi hrvatska je mladost svojim životima plaćala cijenu slobode, rekao je general bojnik. Kad je riječ o ponašanju i stanju kod neprijatelja, Krstičević kaže da se kao zapovjednik 4. gardijske brigade uvjerio da je tada neprijatelj na svim točkama i položajima pružao jak otpor. "Djelovao je iz svih vrsta oružja... Najjači je bio na prvoj crti, ali nijedan položaj nije napustio bez borbe. Istina je, da je poslije proboja prve crte, neprijatelj bio razbijen i daljnji tijek operacije tekao je puno lakše". "Knin je", kaže, "djelovao kao prazan i napušten grad, a pobijeđene srpske snage s civilima bježale su preko Srba ka Drvaru, jedinim putovima koje je za civile ostavila HV kako bi se izbjegle nepotrebne žrtve". Zapovjednik jedne od postrojbi koje su oslobodile Knin govorio je i o osobnim osjećajima i atmosferi kod hrvatskih vojnika nakon oslobađanja toga grada. "Osjećao sam da Olujom nismo samo oslobodili dio do tada okupiranog hrvatskog teritorija, nego da smo ujedno pokazali i novu vojnu snagu koja se mora uvažavati u našoj regiji. Osjećao sam da smo zadali konačan udarac ideji Velike Srbije. Isto tako priželjkivao sam promjenu stava međunarodne zajednice prema agresiji na Hrvatsku te početak mirovnih razgovora, kako bi se rat i formalno okončao. Bilo mi je već tada jasno da će mnogi iz Oluje morati izvući višeznačne poruke i pouke, jer uspješan završetak Oluje za HV i Republiku Hrvatsku pokazao je da agresija i etničko čišćenje na kraju pogađaju onoga tko ih je i započeo i želio iz toga izvući korist", naveo je Krstičević. Naglasio je da je bio ponosan na visoke moralne vrijednosti hrvatskih vojnika kada je u pitanju otpor agresiji i borba za slobodu. "Naši vojnici nisu prikrivali svoje unutarnje osjećaje i raspoloženje u tim danima pobjede, uostalom nisam ih ni ja prikrivao. Hrvatski vojnici imali su na to pravo jer su se borili za vrijednosti mira i slobode i za vlastitu domovinu. Tajna tako briljantne pobjede je bila u našim ljudima, u njihovoj hrabrosti i odlučnosti, koji su sve podredili samo jednom cilju, a to je oslobođenje domovine", napominje general Krstičević. Tek vojni uspjesi otvorili su vrata Daytonu Krstičević je govorio i o tome u kojoj je mjeri pobjeda u Oluji utjecala na promjenu vojne situacije u susjednoj BiH, a potom na potpisivanje Daytonskg sporazuma. "Poslije Oluje HV je", kazao je, "izbila na granicu sa BiH. Međutim, niti za HV, a niti za mene to nije bio kraj rata, zato što sukladno Splitskom sporazumu u to vrijeme interesi hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH još nisu bili ostvareni. To je uvjetovalo nastavak operacija na teritoriji zapadne i središnje BiH o čemu se dosta zna i govori. To je trajalo do kraja studenog 1995. Bila je to legalna i legitimna akcija HV, HVO i Armije BiH". "Tek vojni uspjesi na teritoriji BiH otvorili su vrata Daytonskim pregovorima. Oluja i vojne akcije na teritoriji BiH pokazale su sve prednosti suradnje i partnerstva hrvatskog i bošnjačkog naroda. Njihovim usklađenim oslobodilačkim pothvatima postavljeni su temelji vojnoj ravnoteži u našoj regiji, otvoren je mirovni proces i trajna stabilizacija. Ostvareni su preduvjeti da se napori koncentriraju na izgradnju demokracije i ostvarivanja najviših standarda ljudskih i nacionalnih prava, a time i dostojanstven život svih koji žive zajedno ili u susjedstvu", kazao je Krstičević. Upitan u kojoj je mjeri u to vrijeme HV usvajala strana vojna iskustva i NATO standarde, te u kojoj se mjeri oni koriste i izučavaju, Krstičević je rekao da je u vrijeme velikih operacija, među kojima se izdvaja "Oluja", HV bila moderno ustrojena i suvremeno naoružana, dobro obučena i uvježbana s višegodišnjim ratnim iskustvom, sa mladim zapovjednim kadrom koji je izrastao u ratu i s logistikom koja je bila u funkciji potreba bojišnice. Po njegovim riječima, među pripadnicima HV nalazili su se pojedinci s međunarodnim vojnim iskustvom koji su znali prenositi taktiku, vojna znanja i iskustva NATO-a, ali i pojedinci s vojnim znanjem i iskustvom stečenim na našem prostoru. "Svi oni djelovali su složno. Uz sve to, HV je imala punu potporu svoga naroda jer je vodila pravedan i oslobodilački rat", naglasio je. Iskustva iz Domovinskog rata dio su hrvatske vojne misli "Ne postoji niti jedna stvar koja se tiče vojske ili rata, a koja nije zanimljiva vojnim dužnosnicima i analitičarima. U Domovinskom ratu dešavale su se krupne stvari (i) u tome je Oluja središnji događaj. To je razlog zbog kojeg naši partneri iz Europe i svijeta pokazuju aktivan interes za sve što se tada dešavalo", odgovorio je Krstičević upitan zanimaju li se oružane snage drugih zemalja za hrvatska iskustva u Domovinskom ratu, a posebice u "Oluji". "Ono što sigurno znamo i što možemo ponuditi, to su naša velika iskustva iz područja vještine ratovanja i uporabe raznih sustava oružja u okolnostima koje smo tada imali. Korištenje tih iskustava ima veliku važnost u obuci vojnika i postrojbi te u izobrazbi dočasnika i časnika. Na tim iskustvima temeljimo koncept hrvatske vojne strategije o kojoj se piše i govori. To što HV ima sada, u svezi s ratnim iskustvima, to mnogi u svijetu nemaju - među njima ima velikih i jakih zemalja. Koliko će oni objektivno moći i htjeti koristiti naša iskustva, to je stvar njihove odluke, prosudbe i potreba", naveo je general bojnik. Naglasio je pritom da iskustva iz Domovinskog rata nisu samo dio hrvatske vojne povijesti koji se može koristiti za odgoj u domoljubnom smislu, ona su puno više od toga - dio hrvatske vojne misli i to nas obvezuje nastaviti raščlambu borbenih djelovanja tijekom Domovinskog rata i učiniti to dostupnim domaćoj i svjetskoj javnosti koja se bavi vještinom ratovanja. HV je na dobrom putu da ovaj posao privede kraju, rekao je u razgovoru za Hinu general bojnik Damir Krstičević pred petu obljetnicu "Oluje". (Hina) aš/bm im