OVE GODINE RAST BDP-A 2,8 POSTO

OVE GODINE RAST BDP-A 2,8 POSTO Nova ekonomska politika hrvatske Vlade daje prve rezultate koji, doduše, u ovoj godini još neće biti spektakularni, ali označavaju promjene trenda - ocjenjuju vladini dužnosnici. Tako se u ovoj godini, po riječima ministra financija Mate Crkvenca, računa s rastom bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto. Promjene se očituju u pojedinim ekonomskim trendovima, kao što su impulsni trend rasta industrijske proizvodnje koji je najveći od 1997. godine, ostvaruju se dobri rezultati u poljoprivredi, a turistička sezona bilježi rekordne rezultate. U robnoj razmjeni rezultati su skromniji ali su trendovi pozitivni. Uz sve teškoće, s ostvarenjem državnog proračuna u prvom polugodištu možemo biti zadovoljni, istaknuo je ministar Crkvenac na prošlotjednoj sjednici Vlade. Ovogodišnjim je proračunom prekinut rast potrošnje i ekspanzija javnog sektora, Vlada je pristupila podmirivanju dugova iz proteklog razdoblja, mjerama tekuće politike smanjena je cijena rada. U općoj ocjeni makroekonomskog okruženja u prvom polugodištu 2000. u izvještaju Ministarstva financija o izvršenju državnog proračuna ističe se kako je nakon siječanjskih izbora, ubrzanom demokratizacijom na unutarnjem planu u kratkom roku promijenjen položaj Hrvatske u svijetu (prijem u Partnersto za mir, u Svjetsku trgovinsku organizaciju, pregovori o stabilizaciji i pridruživanju s EU). Istodobno se, međutim, upozorava da taj povoljni politički položaj Hrvatske nije još ekonomski valoriziran te će u tom će pravcu valjati usmjeriti velike napore. Među pluseve svakako se ubraja porast BDP-a, po preliminarnim podacima statistike, u prvom kvartalu za 4 posto, čemu su najveći doprinos dale industrijska proizvodnja, trgovina na malo te prijevoz, skladištenje i veze. U prvih šest mjeseci industrijska proizvodnja porasla je 2,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pri čemu je prerađivačka industrija, koja u ukupnoj industrijskoj proizvodnji sudjeluje s oko 80 posto, porasla za 4,1 posto. Prerađivačka je industrija područje od kojeg se i u narednom razdoblju očekuje rast što bi trebalo vući ukupnu industrijsku proizvodnju. U građevinarstvu je, međutim, fizički obim radova u prva četiri mjeseca zabilježio pad od 12,3 posto. Turizam postiže rekordne rezultate, a ukupni promet u trgovini na malo u prvih je pet mjeseci porastao nominalno za 15,8 posto a realno 10,2 posto, što govori o znatnom oporavku domaće potrošnje posljednjih mjeseci. U prvih je pet mjeseci ove godine izvezeno roba za 1,66 milijardi dolara, što je za skromnih 0,1 posto više u usporedbi s tim prošlogodišnjim razdobljem. Istodobno je uvezeno roba za 2,88 milijardi dolara ili 1,1 posto manje. Blago smanjenje deficita u robnoj razmjeni, na 1,2 milijarde dolara, posljedica je, dakle, u većoj mjeri smanjenje uvoza nego povećanja izvoza. Cijene su, mjereno indeksom cijena na malo, u prvom polugodištu porasle 5,4 posto, a taj je porast pod dominatnim utjecajem povećanja cijena naftnih derivata te duhanskih prizvoda. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima su u prvih šest mjeseci porasle 9,5 posto, dok je lipanjska razina proizvođačkih cijena 10,6 posto viša od razine u istom prošlogodišnjem mjesecu. Prosječni tečaj kune prema njemačkoj marci u lipnju je iznosio 3,91 kunu što govori o nastavku trenda aprecijacije kune započetom tijekom ožujka. Ovakav trend tečaja kune trebao bi se nastaviti i u narednim mjesecima (tijekom turističke sezone), što bi, po ocjeni analitičara Ministarstva financija, sukladno osjetljivosti domaćih cijena na kretanje tečaja trebalo pridonijeti njihovoj stabilnosti odnosno djelomično amortizirati povećanje cijena naftnih derivata. Nezaposlenost je pak najveći problem s kojim se suočava Vlada i kojemu će trebati posvetitit punu pažnju. Krajem lipnja evidentirano je 342,1 tisuća nezaposlenih, a određeni pozitivni pomaci koji se događaju u zadnja tri meseca (od ožujka) objašnjavaju se uobičajenim sezonskim kretanjima. Prosječna je pak plaća u travnju iznosila 3.207 kuna, što je u odnosu na prošlu godinu nominalni porast od 5,3 posto. Realno je prosječna neto plaća (deflacionirana cijenama na malo) u travnju u odnosu na prosjek prošle godine ostala na istoj razini. U prva je pak četiri mjeseca ove godine prosječna neto plaća u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje nominalno porasla za 8,5 posto a realno za 3,1 posto. Mirovine su u tom razdoblju nominalno porasle za 7,2 posto, dok je njihov realni rast iznosio 1,9 posto.