ZAGREB, 2. kolovoza (Hina) - Nova ekonomska politika hrvatske Vlade daje prve rezultate koji, doduše, u ovoj godini još neće biti spektakularni, ali označavaju promjene trenda - ocjenjuju vladini dužnosnici. Tako se u ovoj godini, po
riječima ministra financija Mate Crkvenca, računa s rastom bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto.
ZAGREB, 2. kolovoza (Hina) - Nova ekonomska politika hrvatske Vlade
daje prve rezultate koji, doduše, u ovoj godini još neće biti
spektakularni, ali označavaju promjene trenda - ocjenjuju vladini
dužnosnici. Tako se u ovoj godini, po riječima ministra financija
Mate Crkvenca, računa s rastom bruto domaćeg proizvoda od 2,8
posto.#L#
Promjene se očituju u pojedinim ekonomskim trendovima, kao što su
impulsni trend rasta industrijske proizvodnje koji je najveći od
1997. godine, ostvaruju se dobri rezultati u poljoprivredi, a
turistička sezona bilježi rekordne rezultate. U robnoj razmjeni
rezultati su skromniji ali su trendovi pozitivni. Uz sve teškoće, s
ostvarenjem državnog proračuna u prvom polugodištu možemo biti
zadovoljni, istaknuo je ministar Crkvenac na prošlotjednoj
sjednici Vlade. Ovogodišnjim je proračunom prekinut rast potrošnje
i ekspanzija javnog sektora, Vlada je pristupila podmirivanju
dugova iz proteklog razdoblja, mjerama tekuće politike smanjena je
cijena rada.
U općoj ocjeni makroekonomskog okruženja u prvom polugodištu 2000.
u izvještaju Ministarstva financija o izvršenju državnog proračuna
ističe se kako je nakon siječanjskih izbora, ubrzanom
demokratizacijom na unutarnjem planu u kratkom roku promijenjen
položaj Hrvatske u svijetu (prijem u Partnersto za mir, u Svjetsku
trgovinsku organizaciju, pregovori o stabilizaciji i
pridruživanju s EU).
Istodobno se, međutim, upozorava da taj povoljni politički položaj
Hrvatske nije još ekonomski valoriziran te će u tom će pravcu
valjati usmjeriti velike napore.
Među pluseve svakako se ubraja porast BDP-a, po preliminarnim
podacima statistike, u prvom kvartalu za 4 posto, čemu su najveći
doprinos dale industrijska proizvodnja, trgovina na malo te
prijevoz, skladištenje i veze. U prvih šest mjeseci industrijska
proizvodnja porasla je 2,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje
razdoblje, pri čemu je prerađivačka industrija, koja u ukupnoj
industrijskoj proizvodnji sudjeluje s oko 80 posto, porasla za 4,1
posto. Prerađivačka je industrija područje od kojeg se i u narednom
razdoblju očekuje rast što bi trebalo vući ukupnu industrijsku
proizvodnju. U građevinarstvu je, međutim, fizički obim radova u
prva četiri mjeseca zabilježio pad od 12,3 posto.
Turizam postiže rekordne rezultate, a ukupni promet u trgovini na
malo u prvih je pet mjeseci porastao nominalno za 15,8 posto a
realno 10,2 posto, što govori o znatnom oporavku domaće potrošnje
posljednjih mjeseci.
U prvih je pet mjeseci ove godine izvezeno roba za 1,66 milijardi
dolara, što je za skromnih 0,1 posto više u usporedbi s tim
prošlogodišnjim razdobljem. Istodobno je uvezeno roba za 2,88
milijardi dolara ili 1,1 posto manje. Blago smanjenje deficita u
robnoj razmjeni, na 1,2 milijarde dolara, posljedica je, dakle, u
većoj mjeri smanjenje uvoza nego povećanja izvoza.
Cijene su, mjereno indeksom cijena na malo, u prvom polugodištu
porasle 5,4 posto, a taj je porast pod dominatnim utjecajem
povećanja cijena naftnih derivata te duhanskih prizvoda. Cijene
industrijskih proizvoda pri proizvođačima su u prvih šest mjeseci
porasle 9,5 posto, dok je lipanjska razina proizvođačkih cijena
10,6 posto viša od razine u istom prošlogodišnjem mjesecu.
Prosječni tečaj kune prema njemačkoj marci u lipnju je iznosio 3,91
kunu što govori o nastavku trenda aprecijacije kune započetom
tijekom ožujka. Ovakav trend tečaja kune trebao bi se nastaviti i u
narednim mjesecima (tijekom turističke sezone), što bi, po ocjeni
analitičara Ministarstva financija, sukladno osjetljivosti
domaćih cijena na kretanje tečaja trebalo pridonijeti njihovoj
stabilnosti odnosno djelomično amortizirati povećanje cijena
naftnih derivata.
Nezaposlenost je pak najveći problem s kojim se suočava Vlada i
kojemu će trebati posvetitit punu pažnju. Krajem lipnja
evidentirano je 342,1 tisuća nezaposlenih, a određeni pozitivni
pomaci koji se događaju u zadnja tri meseca (od ožujka)
objašnjavaju se uobičajenim sezonskim kretanjima.
Prosječna je pak plaća u travnju iznosila 3.207 kuna, što je u
odnosu na prošlu godinu nominalni porast od 5,3 posto. Realno je
prosječna neto plaća (deflacionirana cijenama na malo) u travnju u
odnosu na prosjek prošle godine ostala na istoj razini. U prva je
pak četiri mjeseca ove godine prosječna neto plaća u odnosu na isto
prošlogodišnje razdoblje nominalno porasla za 8,5 posto a realno za
3,1 posto. Mirovine su u tom razdoblju nominalno porasle za 7,2
posto, dok je njihov realni rast iznosio 1,9 posto.
(Hina) ds