AT-E-INTEGRACIJE-Organizacije/savezi AU 1.VIII.-DIE PRESSE-ŠIRENJE EU AUSTRIJADIE PRESSE1. VIII. 2000.Borba za datum širenja ugrožava proeuropsko raspoloženje na istoku"Opasnost od gubitka zasad još pretežno proeuropskog držanja u
zemljama proširenja zbog odgode širenja na Istok, sve je veća. Vremenska perspektiva za zemlje kandidate time je sve hitnije potrebna. Prosječno je odobravanje EU-u u zemljama koje žele pristupiti ipak još oko 60 posto. Bez vremenskog ograničenja za pristup postoje 'prvi znaci zamora', kako se izrazio predsjedavajući vanjskopolitičkog odbora u mađarskom parlamentu, Istvan Szent-Ivany. I poljski državni tajnik za europske integracije Jaroslaw Pietras u odgađanju vidi opasnost 'za obje strane'. 'Članovi EU-a daju izglede za skori pristup. Time su zemlje kandidate ostavili na dugom čekanju', kaže Pietras.U europskim se zemljama kandidatima žale među ostalim na raskorak između nepostojanja datuma i zbog toga nejasne perspektive za te zemlje i forsirane, skupe provedbe 'acquis communitaire' - paketa pravila EU-a. Pregovarači za pristup stalno ukazuju na moguće duge prijelazne rokove u tako zvanim problematičnim područjima. Pietras
AUSTRIJA
DIE PRESSE
1. VIII. 2000.
Borba za datum širenja ugrožava proeuropsko raspoloženje na
istoku
"Opasnost od gubitka zasad još pretežno proeuropskog držanja u
zemljama proširenja zbog odgode širenja na Istok, sve je veća.
Vremenska perspektiva za zemlje kandidate time je sve hitnije
potrebna. Prosječno je odobravanje EU-u u zemljama koje žele
pristupiti ipak još oko 60 posto. Bez vremenskog ograničenja za
pristup postoje 'prvi znaci zamora', kako se izrazio
predsjedavajući vanjskopolitičkog odbora u mađarskom parlamentu,
Istvan Szent-Ivany. I poljski državni tajnik za europske
integracije Jaroslaw Pietras u odgađanju vidi opasnost 'za obje
strane'. 'Članovi EU-a daju izglede za skori pristup. Time su
zemlje kandidate ostavili na dugom čekanju', kaže Pietras.
U europskim se zemljama kandidatima žale među ostalim na raskorak
između nepostojanja datuma i zbog toga nejasne perspektive za te
zemlje i forsirane, skupe provedbe 'acquis communitaire' - paketa
pravila EU-a. Pregovarači za pristup stalno ukazuju na moguće duge
prijelazne rokove u tako zvanim problematičnim područjima. Pietras
kao primjer navodi prilagodbu poljske cestovne mreže normama EU-a
(veće opterećenje cesta većim teretom kamiona EU-a), što se zbog
nedostatka novca 'ne može tako brzo postići'. Na udaru kritike je i
način pregovaranja EU-a: najvažnija poglavlja (poljoprivreda,
okoliš, infrastruktura) otvorena su tek pod portugalskim
predsjedanjem, dakle u prvom polugodištu 2000., iako su pregovori s
prvom skupinom - Poljskom, Mađarskom, Estonijom, Češkom,
Slovenijom i Ciprom - počeli već 31. ožujka. 'Već smo se zagrijali i
želimo se prihvatiti velikih zalogaja', precizira poljski državni
tajnik. Da je to važno zbog toga što bi se time do 2003. mogla
provesti pretežna većina prava EU-a. Kritika je usmjerena i na sam
način postupka: zemlje koje su do sada bile u po rangu prvoj
skupini, ocjenjuju da je 'kontraproduktivno' staviti ih u istu
grupu sa zemljama koje se tek pripremaju za pregovore. Stoga
kandidati za pristup očekuju da će pod švedskim predsjedanjem od
siječnja 2001. za bivšu prvu grupu biti predočen podroban politički
sporazum o najvažnijim točkama pregovora na temelju kojih bi
trebalo poduzeti zadnje korake za prijam tih zemalja. Na vrhu EU-a u
Nici, u prosincu, trebale bi biti donijete za to potrebne odluke" -
izvješćuje Ulrike Sporer.