ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - Hrvatska seljačka stranka (HSS) drži da treba izraditi strategiju zdravstvenog sustava i da u tom poslu treba sudjelovati širok krug osoba. S obzirom da se radi o pitanju koje se tiče svakog pojedinca,
stav je stranke da se o strategiji ne može odlučivati samo u krugovima zdravstvenih stručnjaka i saborskih zastupnika, nego u širokoj javnoj raspravi.
ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - Hrvatska seljačka stranka (HSS) drži
da treba izraditi strategiju zdravstvenog sustava i da u tom poslu
treba sudjelovati širok krug osoba. S obzirom da se radi o pitanju
koje se tiče svakog pojedinca, stav je stranke da se o strategiji ne
može odlučivati samo u krugovima zdravstvenih stručnjaka i
saborskih zastupnika, nego u širokoj javnoj raspravi.#L#
Hrvatskoj treba zdravstvena strategija, ali i vizija Ministarstva
zdravstva kako da taj sektor preživi danas, za šest mjeseci, za
dvije godine, istaknuo je danas novinarima potpredsjednik Stručnog
vijeća HSS-a Ante Simonić.
Zdravstvo, po njegovim riječima, mora biti 'kolektivni napor', a
cilj zdravstvenog sustava mora biti zdravlje za svakoga. Paket
zdravstvene usluge mora biti dobro izbalansiran i svi moraju imati
pravo na najvažniju zdravstvenu zaštitu, rekao je Simonić.
Predsjednik Stručnog vijeća HSS-a Zvonimir Sabati naglašava da
alarmantno stanje u zdravstvu treba rješavati studiozno, i ne
dozvoliti da se visoka razina zaštite naruši administrativnim
mjerama. Upozorava i na kontradiktoran podatak prema kojem
Hrvatska, unatoč malom izdvajanju za zdravstvo (350 dolara po
osiguraniku), ipak ima visoku razinu zdravstvene zaštite.
Oslikavajući stanje u zdravstvu, Sabati navodi da službeno
evidentirani dug iznosi 4,2 milijarde kuna, a pribroji li se tome i
trošak amortizacije taj iznos doseže i 40-ak milijardi kuna. Osim
toga, Hrvatska je, kaže, zadnja u Europi po broju liječnika na sto
tisuća stanovnika.
Glede odnosa privatnog i državnog u zdravstvu, voditelj HSS-ova
Ravnateljstva za zdravstvo Miljenko Radetić kaže da je ustavno
pravo svakog građanina da dopunski radi i da iz toga ne treba
izuzeti liječnike. Zagovara 'integriranje' privatnog i državnog i
pita zašto se ne bi renomiranim privatnim liječnicima omogućilo da,
npr., iznajme operacione dvorane i krevete u bolnicama. Od takve bi
prakse, tvrdi, svi imali korist - pacijenti, liječnici, bolničko
osoblje, bolnice koje bi tako dobile dodatne prihode.
(Hina) bm im