ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - ZAGREB - Predsjednik RH Stipe Mesić i predsjednik vlade njemačke savezne pokrajine Bavarske Edmund Stoiber izrazili su u ponedjeljak interes za napredak gospodarske suradnje između Njemačke i Hrvatske, a u
razgovoru je bilo riječi i o hrvatskoj vanjskoj politici, odnosu Hrvatske prema susjedima i povratku hrvatskih građana iz Jugoslavije i Bosne i Hercegovine. Mesić i Stoiber ustvrdili su da je Hrvatska sada zona sigurnosti. Prema riječima predsjednika Mesića, ta činjenica uz prihvaćanje regulativa Europske unije dovest će inozemni kapital u Hrvatsku."U tome imamo podršku i Njemačke i Bavarske posebno. Gospodin predsjednik je naglasio interese Njemačke za ulaganja u naš prostor. Ja sam obećao da ćemo i Vlada i ja osobno poduzeti sve da natječaji kod velikih poslova koji se očekuju u Hrvatskoj budu provedeni korektno", izjavio je predsjednik Mesić.Kad je riječ o stranom kapitalu u Hrvatskoj, predsjednik bavarske vlade podsjetio je na želje bavarskih poduzetnika da ulažu u Hrvatskoj, ali je upozorio i na važnost jasne pravne sigurnosti. ZAGREB - Impresioniran sam poticajnim mjerama za privlačenje inozemnih ulaganja koje je donijela hrvatska vlada, a te bi mjere trebale Hrvatsku učiniti konkurentnom na europskom tržištu, rekao
ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) -
ZAGREB - Predsjednik RH Stipe Mesić i predsjednik vlade njemačke
savezne pokrajine Bavarske Edmund Stoiber izrazili su u
ponedjeljak interes za napredak gospodarske suradnje između
Njemačke i Hrvatske, a u razgovoru je bilo riječi i o hrvatskoj
vanjskoj politici, odnosu Hrvatske prema susjedima i povratku
hrvatskih građana iz Jugoslavije i Bosne i Hercegovine.
Mesić i Stoiber ustvrdili su da je Hrvatska sada zona sigurnosti.
Prema riječima predsjednika Mesića, ta činjenica uz prihvaćanje
regulativa Europske unije dovest će inozemni kapital u Hrvatsku.
"U tome imamo podršku i Njemačke i Bavarske posebno. Gospodin
predsjednik je naglasio interese Njemačke za ulaganja u naš
prostor. Ja sam obećao da ćemo i Vlada i ja osobno poduzeti sve da
natječaji kod velikih poslova koji se očekuju u Hrvatskoj budu
provedeni korektno", izjavio je predsjednik Mesić.
Kad je riječ o stranom kapitalu u Hrvatskoj, predsjednik bavarske
vlade podsjetio je na želje bavarskih poduzetnika da ulažu u
Hrvatskoj, ali je upozorio i na važnost jasne pravne sigurnosti.
ZAGREB - Impresioniran sam poticajnim mjerama za privlačenje
inozemnih ulaganja koje je donijela hrvatska vlada, a te bi mjere
trebale Hrvatsku učiniti konkurentnom na europskom tržištu, rekao
je u ponedjeljak u Zagrebu predsjednik vlade Slobodne države
Bavarske Edmund Stoiber nakon sastanka s premijerom Ivicom
Račanom.
"Pod dojmom sam tempa i intenziteta svih onih mjera hrvatske vlade
koje pridonose rješenju problema koji su postojali glede ulaganja
iz Bavarske, Njemačke ili Europe u Hrvatsku", istaknuo je Stoiber.
Kazao je da bi se program mjera koje je vlada poduzela mogao nazvati
"orijentacijom na samu ponudu". "To su mjere koje omogućuju da se
bude konkurentan na europskom tržištu", naglasio je Stoiber.
Odgovarajući na pitanje njemačkog novinara o pravnoj sigurnosti
inozemnih ulaganja u Hrvatsku, Račan je priznao da "postoje
problemi u brzini rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, u
preciznosti zemljišnih knjiga", ali i istaknuo da vlada radi na
tome. "Ovim mjerama želimo pokazati da su ulaganja sigurna", rekao
je Račan.
JERUZALEM - Odnosi Hrvatske i Izraela su stabilni, a do kraja godine
može se očekivati njihovo jačanje na svim poljima, rekao je u
ponedjeljak u Jeruzalemu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino
Picula.
"Vjerujem da će naši odnosi ubuduće biti stabilni na temelju ovoga
što smo postigli ovih nekoliko mjeseci", rekao je Picula hrvatskim
novinarima.
Veliko hrvatsko izaslanstvo koje predvodi zamjenik premijera Goran
Granić doputovalo je u Jeruzalem u nedjelju u 4-dnevni službeni
posjet Izraelu. Granić će se danas susresti sa zamjenikom
izraelskog premijera Davidom Levyem i s njim potpisati ugovore o
zaštiti i poticanju ulaganja i ugovor o trgovinskoj i gospodarskoj
suradnji između Hrvatske i Izraela.
JERUZALEM - Između Hrvatske i Izraela postojala je provalija, ali
su sad smetnje u međusobnim odnosima uklonjene i dvije zemlje mogu
razvijati partnerske odnose, rekao je u ponedjeljak u Jeruzalemu
predsjednik Izraelskog Knesseta (parlament) Avraham Burg,
trenutno i vršitelj dužnosti izraelskog predsjednika.
"Godinama je između Hrvatske i Izraela postojala provalija. Drago
mi je da mogu reći da je uklonjen težak oblak koji je zatamnjivao
odnose između Izraela i Hrvatske," rekao je Burg pozdravljajući
Granića. Burg je rekao da je tijekom II. svjetskog rata za vrijeme
ustaškog režima u Hrvatskoj ubijeno oko 80 posto hrvatskih Židova,
a da su mnoge od njih ubili njihovi susjedi pokraj kojih su godinama
živjeli.
"Ova tamna strana ne smije biti zaboravljena", rekao je Burg
pozivajući Granića i hrvatskog ministra obrazovanja da hrvatskim
školskim programima doda i dio o povijesti Židovske zajednice u
Hrvatskoj sve do njezinog kraja.
Burg je međutim naglasio kako neprijateljstva u prošlosti ne smiju
određivati odnose između dvaju naroda. "Stupamo na novi put kao
partneri u naporu da donesemo korist narodima obiju zemalja", rekao
je Burg.
Granić je pozvao predsjednika Knesseta Burga u posjet Hrvatskoj što
je ovaj i prihvatio. Granić i hrvatsko izaslanstvo razgovarali su u
ponedjeljak i sa gradonačelnikom Jeruzalema Ehudom Olmertom.
JERUZALEM - Slabo poznati zastupnik oporbenog Likuda Moshe Katsav
izabran je u ponedjeljak za novog izraelskog predsjednika, nakon
što je u iznenađujućem obratu u parlamentu dobio više glasova od
velikog favorita Shimona Peresa.
Pobjeda desničara Katsava mogla bi označiti kraj gotovo 50-
godišnje političke karijere dobitnika Nobelove nagrade za mir
Peresa.
Iznenađujući Katsavov izbor isto tako predstavlja još jedan udarac
premijeru Ehudu Baraku, koji se kasnije tijekom dana suočava s
glasovanjem o povjerenju vladi u Knesetu.
Peres je bio jasan favorit izraelske javnosti prije glasovanja, a
neformalna ispitivanja javnog mnijenja davala su mu prednost u
odnosu dva naprema jedan.
JERUZALEM - Izraelski parlament u ponedjeljak nije izglasao
nepovjerenje premijeru Ehudu Baraku, izjavio je predsjednik
parlamenta Avraham Burg.
Samo 50 zastupnika glasalo je da se Baraku uskrati povjerenje. Za
rušenje vlade bila je potrebna apsolutna većina od 61 glasa od
ukupno 120 zastupnika Knesseta. Neki zastupnici nisu bili nazočni
glasovanju. To je drugi put da je Barak preživio glasovanje o
povjerenju u manje od mjesec dana.
Glasovanje o povjerenju tražila je desničarska oporba zbog
Barakove mirovne politike prema Palestincima.
WASHINGTON - Razmatranje odluke o premještanju američkog
veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem ne odražava promjenu
politike SAD niti ma kakvog dogovora Izraela i Palestinaca za
vrijeme nedavnog summita u Camp Davidu, kazao je u ponedjeljak
zamjenik glasnogovornika State Departmenta Philip Reeker.
"SAD ne mijenja politiku prema Bliskom istoku i nastoji i dalje
pomoći postizanju cjelovitog i trajnog mirovnog sporazuma", rekao
je Reeker.
Američki predsjednik Bill Clinton u petak je najavio da će do kraja
godine odlučiti o preseljenju veleposlanstva "ovisno o razvoju
prilika na Bliskom istoku". Palestinci su na tu izjavu ogorčeno
reagirali ocjenjujući je "pokušajem političke ucjene".
Kongres SAD već nekoliko godina traži od vlade da veleposlanstvo
premjesti u Jeruzalem no Clinton odgađa takvu odluku budući da bi
njome formalno potvrdio status glavnog grada Izraela što
osporavaju mnoge zemlje, prije svih arapske.
RABAT - Palestinski čelnik Jaser Arafat zatražio je u ponedjeljak
da se sazove poseban sastanak Odbora za Jeruzalem Organizacije
islamske konferencije kako bi se razgovaralo o budućnosti toga
grada nakon propasti mirovnih pregovora prošli tjedan u Camp
Davidu.
"Zatražili smo sastanak Odbora za al-Quds (Jeruzalem) i pristali na
konzultacije kako bi se odredio što skoriji datum sastanka", rekao
je Arafat nakon razgovora s marokanskim kraljem Mohamadom koji
predsjedava tim odborom.
"Jeruzalem nije samo palestinska odgovornost. Taj je grad također i
arapska, muslimanska i kršćanska odgovornost", dodao je.
PARIZ - Službeno istražno povjerenstvo uspostavljeno dan nakon
pada francuskog zrakoplova Concorde završilo je u ponedjeljak u
Parizu prvi sastanak ne uspjevši rekonstruirati "scenarij
nesreće", kazao je predsjednik povjerenstva najavivši "dugu
istragu".
"Jedino u što smo dosad sigurni ili djelomično sigurno jest pucanje
jedne ili dviju guma, jaki požar, poteškoće pri slijetanju i
poteškoće motora. Zasad, ne znamo sastaviti nikakv scenarij kako
bismo povezali te elemente", rezimirao je predsjednik povjerenstva
Alain Monnier.
BEOGRAD - Ministar informiranja Goran Matić kazao je u ponedjeljak
da su četvorica uhićenih Nizozemaca, koji sebe nazivaju "vikend
ratnicima" ustvari ubojice sa zadatkom da "srpsku glavu"
(Slobodana Miloševića) isporuče američkom predsjedniku Billu
Clintonu.
"Uhićeni su netom prije summita u Okinawi", kazao je Matić i dodao:
"Zadaća im je bila da daruju američko izaslanstvo" (na srpanjskom
summitu skupine najrazvijenijih zemalja svijeta u japanskom gradu
Okinawi).
Ministar informiranja izjavio je također da su uhićeni Nizozemci
zapravo angažirani za takav zadatak od zapadnih obavještajnih
agencija. Prema Matićevim riječima, skupina je uhićena u zabitu
selu Mehov Krs, blizu Kosova i Crne Gore.
Na video snimci koju je prikazao ministar Matić jedan od uhićenih,
koji se predstavio kao Van Iersel rekao je da zna da su Milošević i
Mladić među optuženima za ratne zločine. "Da smo ga sreli, ja bih ga
strpao u kofer za skije na automobilu i izveo iz zemlje", rekao je
Iersel.
Jedan drugi član skupine, dodao je, imao je nešto drukčiji plan. On
je kanio "oteti i ubiti predsjednika, odrubiti mu glavu, spremiti
je u kofer i poslati kući". Johannes van Iersel kazao je da svi
pripadnici uhićene skupine imaju normalna zaposlenja, a vikendom
odijevaju uniforme.
BEOGRAD - Jugoslavenski ministar informiranja Goran Matić u
ponedjeljak je optužio specijalne snage britanske vojske (SAS) da u
Crnoj Gori obučavaju posebne policijske jedinice, a Hrvatsku da
pomaže naoružavanju Crne Gore.
"Istina je da Britanci dijelom obučavaju crnogorske specijalne
postrojbe", rekao je Matić na konferenciji za novinare, zamoljen da
komentira jedan članak u nedjeljnom izdanju lista Independent.
List je prenio riječi jednoga pripadnika specijalnih snaga
crnogorske policije o tome da se obučava s britanskom postrojbom.
Osim toga, Matić je optužio Hrvatsku da pomaže u naoružavanju Crne
Gore, koja je zaprijetila otcjepljenjem ako se jugoslavenska
federacija ne reformira.
"Također je istina da crnogorsko ministarstvo unutrašnjih poslova,
unatoč činjenici da njegovi službeni predstavnici govore o miru i
samo o miru... intenzivno nabavlja razne vrste i tipove naoružanja,
od protuzrakoplovnog i protuhelikopterskoga pa nadalje, a pomaže
joj i Hrvatska, budući da to oružje prolazi kroz Dubrovnik i druga
mjesta", rekao je Matić.
Crnogorska je vlada opovrgnula bilo kakvu upletenost stranih snaga
u naoružavanju ili obuci policije.
RIM - Američka državna tajnica Madeleine Albright u ponedjeljak je
stigla u Rim gdje će u Vatikanu razgovarati o bliskoistočnom
mirovnom procesu i zatražiti savjet za rješavanje sudbine
Jeruzalema.
Madeleine Albright u Rim je stigla iz Tokija preko Rusije. Tijekom
posjeta neće se sastati s papom Ivanom Pavlom II., nego s
vatikanskim ministrom vanjskih poslova nadbiskupom Jeanom-
Louisom Tauranom. No već je upozorila da ne očekuje da će dobiti
ključ rješenja za najveću bliskoistočnu dilemu.
"Samo želim razmijeniti misli s njim (Tauranom)", rekla je u ruskom
gradu Jekatarininburgu gdje se zrakolov zaustavio da napuni gorivo
na putu u Italiju.
Američka je državna tajnica rekla da je Vatikan bio "zainteresiran
i pružao pomoć" kad je ona kontaktirala s vatikanskim dužnosnicima
za 15-dnevnoga izraelsko-palestinskoga stanka na vrhu u Camp
Davidu, koji je prije šest dana završio neuspjehom.
Madeleine Albright razgovarat će u Rimu i s crnogorskim
predsjednikom Milom Đukanovićem o političkim događajima u
Beogradu.
"Pozvala sam predsjednika Đukanovića na sastanak kako bismo
razgovarali o najnovijem razvoju situacije u vezi s izborima u SRJ i
situaciji u Crnoj Gori", rekla je Albright.
TIRANA - Albanski predsjednik Rexhep Meidani u ponedjeljak je
pozvao susjednu Grčku da ukine zakon koji potječe još iz Drugog
svjetskog rata, a kojim se objavljuje rat između tih dviju
zemalja.
Zakon je donesen 1940. kad su kroz Albaniju u Grčku upale talijanske
snage. Grčka ga je vlada stavila izvan snage 1987., ali ga parlament
nikad nije poništio.
"Neprihvatljivo je da je zakon o ratnom stanju još na snazi", rekao
je Meidani grčkomu ministru obrane Akisu Tsohatzopoulosu koji je u
posjetu Albaniji. "Tako se odvraćaju ulaganja, razmjena između
dviju zemalja i integracijski procesi", kazao je.
Albanski dužnosnici kažu da se tim zakonom onemogućuje Albancima
traženje povrata imovine koju su prije Drugoga svjetskog rata imali
u Grčkoj.
Više od 400 tisuća Albanaca, većinom bez pravih dozvola, radi u
Grčkoj, a i Albanija je domovina znatne grčke zajednice.
GUWAHATI - U eksploziji bombe koju su podmetnuli gerilci, a koja je
u ponedjeljak iz tračnica izbacila dva vagona putničkoga vlaka na
sjeveroistoku Indije, poginulo je najmanje dvanaest osoba,
priopćio je jedan dužnosnik indijske vlade.
Eksplozija se dogodila u pokrajini Kamrup, pedesetak kilometara
zapadno od Dispura, glavnoga grada indijske države Assam.
U toj regiji separatističke skupine napadaju naftovode, putničke
vlakove i kamione, često napadnu i djelatnike službe sigurnosti, a
otimaju poslovne ljude.
Pobunjenici u Assamu optužuju New Delhi da eksploatira mineralne
resurse toga područja, a zanemaruje lokalnu ekonomiju.
PRIŠTINA - Postrojbe KFOR-a intervenirale su u ponedjeljak navečer
u podijeljenoj Kosovskoj Mitrovici kako bi uspostavile mir, nakon
što je skupina Albanaca zasula kamenjem Srbe u sjevernom predgrađu
grada pod nazivom Suvi Dol, izjavio je glasnogovornik KFOR-a.
Po riječima glasnogovornika KFOR-a, bio je to manji incident u
kojem nije bilo ozlijeđenih. U smirivanju stanja sudjelovali su
španjolski vojnici u sastavu KFOR-a. Ne zna se što je bio povod
najnovijem sukobu.
Rijeka Ibar dijeli Kosovsku Mitrovicu na sjeverni dio, u kojem su u
većini Srbi, i južni dio grada s većinskim albanskim stanovništvom.
U Suvom Dolu žive i Srbi i Albanci.
WASHINGTON/PHILADELPHIA - Posljednja republikanska izborna
konvencija u 20. stoljeću na kojoj će Georgea W. Busha potvrditi kao
kandidata za prvog predsjednika SAD u novom stoljeću, počela je u
ponedjeljak u Philadelphiji.
Glavne zadaće konvencije su uobličiti izborni politički program i
potvrditi predsjedničkog i potpredsjedničkog kandidata. Prva se
zadaća obavlja iza scene, u čvrsto zatvorenim krugovima stranačke
moći i utjecaja, a druga ceremonijalnim izjašnjavanjem vodstava
delegacija svih 50 američkih saveznih država i šest prekomorskih
područja. Zasad su se o kandidatu za predsjednika oglasili delegati
iz 15 američkih saveznih država i dva prekomorska područja. Po
abecednom redu i utvrđenom protokolu samo je pet glasova otišlo
Bushovu konkurentu Johnu McCainu. Zanimljivost je da delegate
Arizone vodi Cindy McCain, supruga Bushova najozbiljnijeg
konkurenta Johna McCaina, koja je svih 30 delegatskih glasova te
savezne države dala Bushu. Za iznenađenje dana pobrinula se
delegacija Indijane koja se suzdržala dati svojih 55 glasova.
(Hina) so so