DE-IZVJEŠĆA-Politika RDW-PREGLED TISKA-31-7 NJEMAČKI RADIO - RDW 31. VII. 2000. Pregled tiska "Njemački tisak i danas se bavi reakcijama na napade ekstremne desnice. 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' tako piše: 'O određenom slijepilu
govori i da se pojam 'ekstremna desnica' upotrebljava u svim mogućim izljevima nasilja i samim time postaje prazna fraza. Ministar vanjskih poslova doduše također ne zna tko stoji iza atentata u Duesseldorfu. Ali njemu je dovoljna već i mogućnost da iza toga stoji desnica kako bi već pakirao prešutni pristanak 'tihe većine' ako ne čak i njihovo sudioništvo', smatra 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'. 'Berliner 'Tagesspiegel' o istoj temi piše: 'Mogućnost da je ekstremna desnica u Duesseldorfu htjela ubiti ruske Židove, Njemačku odmah dovodi na naslovnicu 'New York Timesa', u nimalo lijepe naslove. Ali ako ti isti tipovi ubiju skitnicu, tada dugo traje dok negdje ne zazvoni na uzbunu. A da postane skandal ono što jest skandal, mora li doista ovdje još uvijek nastupati inozemstvo kao neka vrsta nad-individue?', pita se Berliner 'Tagesspiegel'. O posljedicama govori i 'Thueringer Allgemeine' iz Erfurta. 'Već se
NJEMAČKI RADIO - RDW
31. VII. 2000.
Pregled tiska
"Njemački tisak i danas se bavi reakcijama na napade ekstremne
desnice.
'Frankfurter Allgemeine Zeitung' tako piše: 'O određenom slijepilu
govori i da se pojam 'ekstremna desnica' upotrebljava u svim
mogućim izljevima nasilja i samim time postaje prazna fraza.
Ministar vanjskih poslova doduše također ne zna tko stoji iza
atentata u Duesseldorfu. Ali njemu je dovoljna već i mogućnost da
iza toga stoji desnica kako bi već pakirao prešutni pristanak 'tihe
većine' ako ne čak i njihovo sudioništvo', smatra 'Frankfurter
Allgemeine Zeitung'.
'Berliner 'Tagesspiegel' o istoj temi piše: 'Mogućnost da je
ekstremna desnica u Duesseldorfu htjela ubiti ruske Židove,
Njemačku odmah dovodi na naslovnicu 'New York Timesa', u nimalo
lijepe naslove. Ali ako ti isti tipovi ubiju skitnicu, tada dugo
traje dok negdje ne zazvoni na uzbunu. A da postane skandal ono što
jest skandal, mora li doista ovdje još uvijek nastupati inozemstvo
kao neka vrsta nad-individue?', pita se Berliner 'Tagesspiegel'.
O posljedicama govori i 'Thueringer Allgemeine' iz Erfurta. 'Već se
može pretpostaviti koje će biti posljedice u društvu na nasilje
desnice: kratki izljev odbojnosti, nekoliko angažiranih izjava
političara, još nekoliko obećanja ovlaštenih služba kako će
provesti konzekvencije... Ali je pitanje koje? Jer nema nikakve
sumnje da se dosadašnjim postupcima na Istoku ne može stvari
dovesti u red. Najavljuje se odsutnost bilo kakve tolerancije prema
crnima, ali ono što slijedi je paljevina sinagoge, a ne jasan i
vidljiv znak kako policija i pravosuđe sa svom obećanom žestinom
kreće protiv starih i novih nacista. A hrabri građanin u slučaju
opasnosti može računati samo na sebe', smatra 'Thueringer
Allgemeine' iz Erfurta.
'Koelner Stadtanzeiger' još je jasniji u svom zahtjevu: 'Opće
jednoglasje kako političke ciljeve treba ispunjavati samo
miroljubivim sredstvima, sve se više postavlja u pitanje, i to više
s desne nego s lijeve strane. A to ne smije dopustiti niti jedna
država, jer prije ili kasnije gubi svoj vlastiti autoritet i
legitimitet. Država je obavezna provesti svoj monopol na nasilje i
zaštititi sve svoje građane. A političari su tu da kontroliraju
kako bi službe to činile s odgovornošću', smatra 'Koelner
Stadtanzeiger'.
'Ostsee-Zeitung' iz Rostocka piše: 'Čini se da se gotovo nije mogla
izbjeći smrt 114 osoba pri padu Concordea. Ono što pogađa jest duga
lista podataka o teškim incidentima ovih kult-objekata i
stiliziranih letećih dinosaura. Graniči s čudom da ove tehnički
zastarjele mašine nisu već prije izazvale možda još i veće
katastrofe. Samo navodnih 40 teških nesreća posljednjih 4 godina na
uzletištu u New Yorku pokazuju start ovog 200 tona teškog čudovišta
kao ples na vulkanu. Jesu li kompanije samo iz prestiža ovu leteću
paklenu mašinu pretvorili u slavni i izuzetno siguran statusni
objekt? Mnogo toga govori tome u prilog', smatra 'Ostsee-Zeitung'
iz Rostocka.
'Bild' iz Hamburga pak dodaje: 'Naše je vrijeme najsvjetovnije od
rođenja Kristovog. Dionice, strah od budućnosti, računalni virusi
tako da uvijek kažemo kako nemamo vremena za crkvu. A onda se dogodi
katastrofa kao pad Concordea i već nekoliko sati kasnije ljudi se
guraju u crkvu. Kao nešto samo po sebi razumljivo, tražimo tamo
zaštitu. A to pokazuje kako je čežnja za utjehom i osjećaj da se ne
želi biti sam ipak pod sasvim tankim slojem leda. Hvala Bogu',
smatra 'Bild' iz Hamburga".
(RDW)