GS: RJEŠAVANJE STARIH DUGOVA OPTERETILO IZVRŠENJE PRORAČUNA

ZAGREB, 31. srpnja (Hina) - Rješavanje starih dugovanja države bitno je opteretilo izvršenje državnog proračuna u prvom polugodištu ove godine. Od 3,6 milijardi kuna koliko je u proračunu namijenjeno vraćanju tih dugova već je podmireno 92,84 posto, ili 3,34 milijarde. Početkom srpnja riješen je i sindicirani zajam na domaćem financijskom tržištu za HZZO u iznosu 1,7 milijardi kuna. Od ukupno 9,5 milijardi kuna starih dugovanja države do sada je ukupno vraćeno 5,6 milijardi, izvijestio je ministar financija Mato Crkvenac na prošlotjednoj sjednici Vlade izvješćujući o izvršavanju proračuna od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine.#L# U tom su razdoblju prihodi proračuna iznosili 21 milijardu i 376 milijuna kuna, a rashodi 22 milijarde i 668 milijuna, odnosno rashodi su bili oko 1,29 milijardu kuna veći od prihoda. Izvršenje starih obveza utjecalo je na neke druge pozicije, a najviše se, istaknuo je Crkvenac, štedjelo na tekućim izdatcima. Govore o tome i podatci o podbačaju izvršenja izdataka za materijal, energiju, komunalne i ostale usluge (izvršeno je 363 milijuna, ili 33,16 posto plana, odnosno podbačaj je oko 130 milijuna), izdacima za tekuće održavanje (izvršeno 184 milijuna, ili 32,70 posto, odnosno neizvršeno je oko 70 milijuna). U prvom je polugodištu bilo problema i s podmirenjem tekućih izdataka Ministarstva obrane, ali su, s druge strane, u potpunosti podmirene njegove stare obveze. Problema ima i u podmirenju subvencija poljoprivredi, ali su pokrivene ranije obveze, a do konca godine računa se na potpuno izmirenje obveza s naslova subvencija. U takvoj situaciji neki proračunski korisnici u prvom polugodištu, ističe i Crkvenac, nisu dobro prošli. I dok su od ukupnih godišnjih sredstava korisnici u prvih šest mjeseci prosječno dobili 46,8 posto sredstava, neki su dobili znatno manje. Daleko najlošije pritom je prošlo Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo koje je od godišnje planiranih 126 milijuna kuna, u prvih šest mjeseci dobilo tek 1,5 milijuna, ili simboličnih 1,16 posto. Dobro nije prošlo ni Ministarstvo gospodarstva koje je dobilo tek 11,72 post godišnje planiranih sredstava, ili Ministarstvo za javne radove koje je dobilo 17,07 posto od ukupno planiranih sredstava. Iako ministar Crkvenac ističe da će se ostvarivanje nekih proračunskih pozicija do kraja godine poboljšati, Vlada je svim korisnicima poručila da su potrebne dodatne mjere štednje, da trebaju reducirati svoje mjesečne projekcije izdataka, a gdje je god moguće u potpunosti zaustaviti kreiranje novih obveza do konca godine, ili to podmirivati prestrukturiranjem unutar svoga razdjela. Preporuka je to i Vladine Koordinacije za gospodarstvo koja upozorava na nemogućnost realizacije prihoda od druge faze privatizacije HT-a u ovoj godini, te otežanim mogućnostima financijskog premošćivanja izdataka u zadnjem kvartalu. A upravo je privatizacija HT-a proračunu trebala donijeti glavninu prohoda od privatizacije. Naime, proračunom je od privatizacije predviđen prihod od 8,2 milijarde kuna, a u prvih je šest mjeseci dobiveno 2,2 milijarde i to od privatizacije Privredne banke Zagreb. I srpanj je proračunu donio prihod po toj osnovi i to 650 milijuna od privatizacije Riječke i Splitske banke. Nastavak oporavka ekonomskih aktivnosti iz posljednjeg tromjesečja prošle godine, te vraćanje starih dugova vodili su pak rastu prihoda od najizdašnijeg proračunskog prihoda - PDV-a. Naime, od ukupno 21,4 milijarde prihoda u prvih šest mjeseci, porezni su prihodi donijeli 18,3 milijarde, a sam PDV-a više od polovice toga iznosa, odnosno gotovo 9,9 milijardi kuna što je 10,48 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Porast se bilježi i kod trošarina od kojih se u proračun do konca lipnja slilo 3,2 milijarde kuna, ili 18,44 posto više nego u lanjskom razdoblju. U skladu pak s očekivanjima, država je u prvih šest mjeseci ove godine manje prikupila od poreza na dohodak (2,05 milijardi ili 1,32 posto manje) i na dobit (973,37 milijuna, ili 25,32 posto manje nego u lanjskom razdoblju). Vlada u izvješću koje upućuje Saboru daje i detaljan prikaz knjige dugova i njenog izvršavanja, preglede plaćanja s deviznih računa Ministarstva financija, plaćanja po državnim jamstvima, te pregled izdanih financijskih jamstava u ovoj godini. Od 1. siječnja do 30. lipnja tih je jamstava dala u ukupnoj vrijednosti 2,3 milijarde kuna, od čega se čak 1,7 milijardi odnosi na HZZO, na turizam otpada 185,8 milijuna, na poljoprivredu 22,4 milijuna. Izvješće sadrži i pregled korištenju sredstava tekuće zalihe iz kojih je u prvih šest mjeseci doznačeno 69,2 milijuna kuna, a do kraja godine Vladi je na raspolaganju još 80,6 milijuna kuna (ukupno je, naime, planirano oko 150 milijuna). Vlada u iscrpnom materijalu objašnjava i makroekonomsko okruženje u kojemu je izvršavan proračun. Ocjenjuje pritom da nova ekonomska politika već daje prve rezultate, a posebice ističe rast industrijske proizvodnje (2,9 posto u prvom polugodištu), dobre rezultate u poljoprivredi, rekordne rezultate u turizmu... Ti rezultati u ovoj godini neće biti spektakularni, ali označavaju promjene trenda, kaže ministar Crkvenac, procjenjujući da će bruto domaći proizvod u ovoj godini porasti za 2,8 posto. (Hina) bn ds