SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 31. srpnja (Hina) ZAGREB - Predsjednik RH Stipe Mesić i predsjednik vlade njemačke savezne pokrajine Bavarske Edmund Stoiber izrazili su danas interes za napredak gospodarske suradnje između Njemačke i Hrvatske, a u razgovoru je bilo riječi i o hrvatskoj vanjskoj politici, odnosu Hrvatske prema susjedima i povratku hrvatskih građana iz Jugoslavije i Bosne i Hercegovine. Mesić i Stoiber ustvrdili su da je Hrvatska sada zona sigurnosti. Prema riječima predsjednika Mesića, ta činjenica uz prihvaćanje regulativa Europske unije dovest će inozemni kapital u Hrvatsku. "U tome imamo podršku i Njemačke i Bavarske posebno. Gospodin predsjednik je naglasio interese Njemačke za ulaganja u naš prostor. Ja sam obećao da ćemo i vlada i ja osobno poduzeti sve da natječaji kod velikih poslova koji se očekuju u Hrvatskoj budu provedeni korektno", izjavio je predsjednik Mesić. Kad je riječ o stranom kapitalu u Hrvatskoj, predsjednik bavarske vlade podsjetio je na želje bavarskih poduzetnika da ulažu u Hrvatskoj, ali je upozorio i na važnost jasne pravne sigurnosti. ZAGREB - Impresioniran sam poticajnim mjerama za privlačenje inozemnih ulaganja koje je donijela hrvatska vlada, a te bi mjere trebale Hrvatsku učiniti konkurentnom na europskom tržištu, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu predsjednik vlade Slobodne države Bavarske Edmund Stoiber nakon sastanka s premijerom Ivicom Račanom. "Pod dojmom sam tempa i intenziteta svih onih mjera hrvatske vlade koje pridonose rješenju problema koji su postojali glede ulaganja iz Bavarske, Njemačke ili Europe u Hrvatsku", istaknuo je Stoiber. On je rekao da bi se program mjera koje je vlada poduzela mogao nazvati "orijentacijom na samu ponudu". "To su mjere koje omogućuju da se bude konkurentan na europskom tržištu", naglasio je Stoiber. Odgovarajući na pitanje njemačkog novinara o pravnoj sigurnosti inozemnih ulaganja u Hrvatsku, Račan je priznao da "postoje problemi u brzini rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, u preciznosti zemljišnih knjiga", ali i istaknuo da vlada radi na tome. "Ovim mjerama želimo pokazati da su ulaganja sigurna", rekao je Račan. JERUZALEM - Odnosi Hrvatske i Izraela su stabilni, a do kraja godine može se očekivati njihovo jačanje na svim poljima, rekao je u ponedjeljak u Jeruzalemu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. "Vjerujem da će naši odnosi ubuduće biti stabilni na temelju ovoga što smo postigli ovih nekoliko mjeseci", rekao je Picula hrvatskim novinarima. Veliko hrvatsko izaslanstvo koje predvodi zamjenik premijera Goran Granić doputovalo je u Jeruzalem u nedjelju u 4-dnevni službeni posjet Izraelu. Granić će se u utorak susresti sa zamjenikom izraelskog premijera Davidom Levyem i s njim potpisati ugovore o zaštiti i poticanju ulaganja i ugovor o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Izraela. JERUZALEM - Između Hrvatske i Izraela postojala je provalija, ali su sad smetnje u međusobnim odnosima uklonjene i dvije zemlje mogu razvijati partnerske odnose, rekao je u ponedjeljak u Jeruzalemu predsjednik Izraelskog Knesseta (parlament) Avraham Burg, trenutno i vršitelj dužnosti izraelskog predsjednika. "Godinama je između Hrvatske i Izraela postojala provalija. Drago mi je da mogu reći da je uklonjen težak oblak koji je zatamnjivao odnose između Izraela i Hrvatske," rekao je Burg pozdravljajući Granića. Burg je rekao da je tijekom II. svjetskog rata za vrijeme ustaškog režima u Hrvatskoj ubijeno oko 80 posto hrvatskih Židova, a da su mnoge od njih ubili njihovi susjedi pokraj kojih su godinama živjeli. "Ova tamna strana ne smije biti zaboravljena", rekao je Burg pozivajući Granića i hrvatskog ministra obrazovanja da hrvatskim školskim programima doda i dio o povijesti Židovske zajednice u Hrvatskoj sve do njezinog kraja. Burg je međutim naglasio kako neprijateljstva u prošlosti ne smiju određivati odnose između dvaju naroda. "Stupamo na novi put kao partneri u naporu da donesemo korist narodima obiju zemalja", rekao je Burg. Granić je pozvao predsjednika Knesseta Burga u posjet Hrvatskoj što je ovaj i prihvatio. Granić i hrvatsko izaslanstvo razgovarali su u ponedjeljak i sa gradonačelnikom Jeruzalema Ehudom Olmertom. JERUZALEM - Slabo poznati zastupnik oporbenog Likuda Moshe Katsav izabran je u ponedjeljak za novog izraelskog predsjednika, nakon što je u iznenađujućem obratu u parlamentu dobio više glasova od velikog favorita Shimona Peresa. Pobjeda desničara Katsava mogla bi označiti kraj gotovo 50- godišnje političke karijere dobitnika Nobelove nagrade za mir Peresa. Iznenađujući Katsavov izbor isto tako predstavlja još jedan udarac premijeru Ehudu Baraku, koji se kasnije tijekom dana suočava s glasovanjem o povjerenju vladi u Knesetu. Peres je bio jasan favorit izraelske javnosti prije glasovanja, a neformalna ispitivanja javnog mnijenja davala su mu prednost u odnosu dva naprema jedan. JERUZALEM - Izraelski parlament u ponedjeljak nije izglasao nepovjerenje premijeru Ehudu Baraku, izjavio je predsjednik parlamenta Avraham Burg. Samo 50 zastupnika glasalo je da se Baraku uskrati povjerenje. Za rušenje vlade bila je potrebna apsolutna većina od 61 glasa od ukupno 120 zastupnika Knesseta. Neki zastupnici nisu bili nazočni glasovanju. To je drugi put da je Barak preživio glasovanje o povjerenju u manje od mjesec dana. Glasovanje o povjerenju tražila je desničarska oporba zbog Barakove mirovne politike prema Palestincima. WASHINGTON - Razmatranje odluke o premještanju američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem ne odražava promjenu politike SAD niti ma kakvog dogovora Izraela i Palestinaca za vrijeme nedavnog summita u Camp Davidu, kazao je u ponedjeljak zamjenik glasnogovornika State Departmenta Philip Reeker. "SAD ne mijenja politiku prema Bliskom istoku i nastoji i dalje pomoći postizanju cjelovitog i trajnog mirovnog sporazuma", rekao je Reeker. Američki predsjednik Bill Clinton u petak je najavio da će do kraja godine odlučiti o preseljenju veleposlanstva "ovisno o razvoju prilika na Bliskom istoku". Palestinci su na tu izjavu ogorčeno reagirali ocjenjujući je "pokušajem političke ucjene". Kongres SAD već nekoliko godina traži od vlade da veleposlanstvo premjesti u Jeruzalem no Clinton odgađa takvu odluku budući da bi njome formalno potvrdio status glavnog grada Izraela što osporavaju mnoge zemlje, prije svih arapske. JEKATERINBURG - Američka državna tajnica Madeleine Albright razgovarat će u Rimu s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem o političkim događajima u Beogradu, javlja u ponedjeljak Reuters. "Pozvala sam predsjednika Đukanovića na sastanak kako bismo razgovarali o najnovijem razvoju situacije u vezi s izborima u SRJ i situaciji u Crnoj Gori", rekla je Albright koja se nalazi na putu iz Japana u Italiju. Albright će u utorak s vatikanskim dužnosnicima razgovarati o Bliskom istoku, a sastat će se i s talijanskim dužnosnicima. RABAT - Palestinski čelnik Jaser Arafat zatražio je u ponedjeljak da se sazove poseban sastanak Odbora za Jeruzalem Organizacije islamske konferencije kako bi se razgovaralo o budućnosti toga grada nakon propasti mirovnih pregovora prošli tjedan u Camp Davidu. "Zatražili smo sastanak Odbora za al-Quds (Jeruzalem) i pristali na konzultacije kako bi se odredio što skoriji datum sastanka", rekao je Arafat nakon razgovora s marokanskim kraljem Mohamadom koji predsjedava tim odborom. "Jeruzalem nije samo palestinska odgovornost. Taj je grad također i arapska, muslimanska i kršćanska odgovornost", dodao je. PARIZ - Službeno istražno povjerenstvo uspostavljeno dan nakon pada francuskog zrakoplova Concorde završilo je u ponedjeljak u Parizu prvi sastanak ne uspjevši rekonstruirati "scenarij nesreće", kazao je predsjednik povjerenstva najavivši "dugu istragu". "Jedino u što smo dosad sigurni ili djelomično sigurno jest pucanje jedne ili dviju guma, jaki požar, poteškoće pri slijetanju i poteškoće motora. Zasad, ne znamo sastaviti nikakv scenarij kako bismo povezali te elemente", rezimirao je predsjednik povjerenstva Alain Monnier. Na drugom sastanku okupili su se francuski i britanski stručnjaci koje je francuska vlada zadužila da predlože nove sigurnosne mjere kako bi se omogućio nastavak letova pet supersoničnih zrakoplova Air Francea. Taj bi se sastanak mogao nastaviti u utorak, kazao je glasnogovornik Opće uprave civilnog zrakoplovstva. BEOGRAD - Ministar informiranja Goran Matić kazao je u ponedjeljak da su četvorica uhićenih Nizozemaca, koji sebe nazivaju "vikend ratnicima" ustvari ubojice sa zadatkom da "srpsku glavu" (Slobodana Miloševiać) isporuče američkom predsjedniku Billu Clintonu. "Uhićeni su netom prije summita u Okinawi", kazao je Matić i dodao: "Zadaća im je bila da daruju američko izaslanstvo" (na srpanjskom summitu skupine najrazvijenijih zemalja svijeta u japanskom gradu Okinawi). Ministar informiranja izjavio je također da su uhićeni Nizozemci zapravo angažirani za takav zadatak od zapadnih obavještajnih agencija. Prema Matićevim riječima, skupina je uhićena u zabitu selu Mehov Krs, blizu Kosova i Crne Gore. Na video snimci koju je prikazao ministar Matić jedan od uhićenih, koji se predstavio kao Van Iersel rekao je da zna da su Milošević i Mladić među optuženima za ratne zločine. "Da smo ga sreli, ja bih ga strpao u kofer za skije na automobilu i izveo iz zemlje", rekao je Iersel. Jedan drugi član skupine, dodao je, imao je nešto drukčiji plan. On je kanio "oteti i ubiti predsjednika, odrubiti mu glavu, spremiti je u kofer i poslati kući". Johannes van Iersel kazao je da svi pripadnici uhićene skupine imaju normalna zaposlenja, a vikendom odijevaju uniforme". MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin prihvatio je u ponedjeljak poziv da posjeti Libiju, priopćio je Kremlj. Glasnogovornica Kremlja kazala je da je libijski ministar vanjskih poslova Abdel Rahman Shalgam, koji se nalazi u posjetu Moskvi, prenio poziv libijskog vođe Moamara Gadafija ruskom predsjedniku. Ona nije navela nikakve druge pojedinosti poput datuma posjeta. Bivši SSSR i Libija bili su hladnoratovski saveznici, no nakon raspada SSSR-a odnosi Moskve i Tripolija zbog međunarodne izolacije Libije bili su zamrli. MOSKVA - U javnoj svađi koja je podijelila vodeće vojne dužnosnike, ruski je presdjednik Vladimir Putinu u ponedjeljak razriješio dužnosti šestoricu generala. Sva su šestorica generala saveznici ministra obrane Igora Sergejeva, koji se sukobio s mlađim zapovjednikom glavnog stožera Anatolijem Kvašnjinom. Kvašnjin je predložio ukidanje nuklearnih raketnih snaga kao posebnoga dijela vojske, kako bi se oslobodila sredstva za konvencionalno naoružanje. Sergejev, koji je čitavu karijeru proveo u raketnim snagama, taj je plan nazvao "suludim". Ova će razrješenja izazvati nova nagađanja o tome je li Sergejev sljedeći. (Hina) rt