ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Ivica Račan govorio je večeras u "Dnevniku plus" HRT-a o inicijativi francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca o summitu zemalja EU i jugoistočne Europe u Zagrebu,
posjetu BiH, pregovorima s "Enronom" i djelovanju Vlade u proteklih šest mjeseci te njezinoj mogućoj rekonstrukciji u rujnu.
ZAGREB, 30. srpnja (Hina) - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Ivica Račan govorio je večeras u "Dnevniku plus" HRT-a o
inicijativi francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca o summitu
zemalja EU i jugoistočne Europe u Zagrebu, posjetu BiH, pregovorima
s "Enronom" i djelovanju Vlade u proteklih šest mjeseci te njezinoj
mogućoj rekonstrukciji u rujnu. #L#
Nitko više ne može utjerati Hrvatsku u nekakvu novu jugoslavensku
ili balkansku državnu tvorevinu, istaknuo je premijer Račan,
komentirajući dvojbe oko zagrebačkog summita koji bi trebao biti
održan u studenome.
Napomenuvši kako još uvijek ima dvojbi oko te konferencije, Račan
je naglasio kako će tražiti jasno određenje ciljeva i sadržaja
sastanka, jer bi, kako je rekao, "bilo tragično i neodgovorno takav
skup potrošiti ritualno bez konkretnih efekata". Račan drži kako
nije dovoljno da se na summitu samo deklarativno podrže zemlje koje
nastoje ući u EU. "Moramo unaprijed znati što hoćemo od tog skupa,
na kojem valja razmotriti i definirati ozbiljne probleme regije i
odnose unutar nje te testirati odnos EU prema zemljama koje kucaju
na vrata Europe", kazao je Račan, dometnuvši kako očekuje da će se
to napraviti do početka summita.
Račan je ocijenio kako bi summit mogao biti još jedna međunarodna
afirmacija Hrvatske.
Govoreći o ulozi Hrvatske u regiji, Račan je ponovio da je za
regionalnu suradnju, ali ne i za regionalna sudbina.
Ne želim da Hrvatska bude predvodnik regije, jer ona je
srednjoeuropska i mediteranska, a dijelom balkanska zemlja, rekao
je premijer odgovarajući na pitanje.
Račan je istaknuo da je osnovni cilj dvodnevnog posjeta BiH bio
jačanje suradnje dviju neovisnih država. Podsjetio su tom prigodom
potpisana dva sporazuma, o suradnji ministarstava vanjskih poslova
i privremenom prelasku granice uz osobne iskaznice.
Osvrnuvši se na zamjerku Alije Izetbegovića njegovom posjetu
Mostaru, Račan je podsjetio da je i prije dolaska na vlast rekao da
"Zagreb više neće upravljati Mostarom, ali i obrnuto". "Taj posjet
nije nastavak stare hrvatske politike prema BiH, no, očito je da to
neki u Sarajevu nisu shvatili", kazao je Račan, naglasivši kako je u
Mostaru "snažno podržao" pokušaj da se kroz gradsku upravu ojača
suživot hrvatskog i bošnjačkog naroda, što, ustvrdio je, izaziva
"paničnu reakciju onih koji su i dalje za konflikt". Podsjetio je da
je u Mostaru razgovarao s legitimnim predstavnicima hrvatskog
naroda u BiH, koji obnašaju najveće državne i općinske dužnosti, a
ne s predstavnicima neke stranke.
U Sarajevu je, istaknuo je, došao poduprijeti cjelovitost i
neovisnost BiH i sve demokratske snage u toj zemlji.
Demokratske snage Hrvatske su osuđivale politiku prema BiH koja je
štetila i BiH i Hrvatskoj, no ta je politika poražena, istaknuo je.
Ne znam u ime koje politike se treba ispričavati. U ime hrvatske
države ne treba se ispričavati. Ona je prije vodila dvostruku
politiku, ali nisu svi mislili i radili isto, stoga se za tu lošu
politiku trebaju ispričati njezini zagovornici i subjekti, rekao
je Račan osvrnuvši se na pitanje koje mu je postavljeno na
predavanju u Sarajevu. Podsjetivši da je do tragičnog sukoba Hrvata
i Bošnjaka došlo nakon srpske agresije na BiH, rekao je da je
odgovornost za taj sukob bila na obje strane. Nije moje da utvrđujem
koliko je tko sudjelovao u toj odgovornosti, istaknuo je. Na upit
ima li Tuđmanovog naslijeđa u politici prema BiH, premijer je rekao
da nema, da je to sada transparentna politika, koja se vodi preko
institucija vlasti. No, upozorio je, u BiH ima previše starog
odnosa prema Hrvatskoj. Istaknuo je kako je uočio pozitivne
promjene kod Hrvata u BiH, ocijenivši da one još uvijek nisu
dovoljne.
Hrvatski premijer drži da je slučaj Enron trenutno, ali ne i trajno
naštetio hrvatskom poslovnom kredibilitetu. Račan je kazao kako će
se kroz pregovore pokušati popraviti za Hrvatsku nepovoljan
ugovor. "Ako to ne uspijemo, mi ćemo ugovor poštivati", rekao je
naglasivši kako nije dobro donositi konačne sudove dok pregovori
traju, a što je bio slučaj i u Hrvatskoj i izvan nje. Enron je,
respektabilna tvrtka s kojom nije lako pregovarati, upozorio je.
Osvrnuvši se pri tom na neke izjave, među kojima i, kako je rekao,
temperamentnu izjavu američkog veleposlanika u Hrvatskoj Williama
Montgomerya, Račan je kazao kako mu se takav Montgomeryev
temperament sviđa kad igraju tenis, a ovom slučaju malo manje.
Kao najveći problem ugovora Račan je istaknu Enronovo nastojanje da
se Hrvatska na 20 godina obveže kupovati električnu energije uz
fiksnu cijenu. "To nije europska praksa, jer postoji tržište
energenata", kazao je Račan, naglasivši kako bi takav ugovor
blokirao transformaciju i privatizaciju HEP-a.
Izrazivši očekivanje da će pregovori s Enronom završiti na
obostrano zadovoljstvo, hrvatski premijer je naglasio kako je
obveza Vlade da s ničim ne šteti hrvatskim gospodarskim i
nacionalnim interesima te da tu neće biti popuštanja.
Račan je odbacio tvrdnje da je slučaj Enron utjecao na službeni
poziv SAD-a hrvatskom predsjedniku i premijeru, koji je relativno
kasnio. Podsjetio je na zauzetost američke administracije
bliskoistočnim pregovorima, te predsjedničkom kampanjom.
Osvrnuvši se na prvih šest mjeseci rada Vlade, premijer Račan je
ocijenio kako su vidljivi pozitivni trendovi, iako je stanje još
uvijek loše. Podsjetio je na porast industrijske proizvodnje i
trgovine, te minimalno povećanje izvoza.
Ustvrdio je kako će do kraja godine pozitivni pokazatelji biti još
veći.
Istaknuvši kako je najteži problem nezaposlenost, Račan je izrazio
očekivanje da će do kraja godine biti obrnut trend i da će u
Hrvatskoj početi zapošljavanje. "To će za mene i moju Vladu biti
najveći dan", istaknuo je.
"Slijedi vruća jesen, ali Vlada ima sredstva da se ona ohladi",
zaključio je Račan.
Govoreći o mogućoj rekonstrukciji Vlade, Račan je podsjetio da je
na čelu koalicijske Vlade i da za neke poteze mora dobiti suglasnost
partnera. Ocijenio je kako je u ovom trenutku od kadrovskih
promjena važnija promjena organizacije i način rada Vlade. Račan je
za rujan najavio raspravu o nacrtu prijedloga proračuna za 2001. i
do kraja mandata Vlade. Tim će se potezom, po njegovoj ocjeni,
poslovnim ljudima, sindikatima i potencijalnim investitorima
pokazati da su uvjeti privređivanja stabilni i konstantni.
(Hina) so mć