ZA 25 POSTO OSUĐENIH ZBOG ZLOUPORABE DROGA IZREČENA ZATVORSKA KAZNA

ZAGREB, 29. srpnja (Hina) - Zlouporaba opojnih droga je globalni problem već dulje vrijeme, a u Hrvatskoj se taj problem posebice javlja početkom devedesetih, da bi u posljednjih nekoliko godina bio zabilježen veliki porast, ne samo neovlaštenog posjedovanja, već i preprodaje opojnih droga. Da bi se to spriječilo zakonski propisi zemalja moraju biti međusobno usklađeni na temelju potpisanih konvencija, napominju u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.#L# Zamjenica državnog odvjetnika Božica Cvjetko ističe da u Hrvatskoj broj otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela u vezi s krijumčarenjem i zlouporabom opojnih droga bilježi neprekidni trend porasta i postaje zabrinjavajući. Mediji, kaže, često puta laički i bez poznavanja pristupaju toj problematici, što je izrazito štetno i kontraproduktivno. Stoga, treba nastojati problem zlouporabe opojnih droga rješavati multidisciplinarno, pri čemu treba imati na umu da li je počinitelj kaznenog djela ovisnik ili se zlouporabom bavi iz profitabilnih razloga, te prema takvim osobama treba biti i različit pristup, smatra Božica Cvjetko. Ističe kako su netočne predodžbe stvorene u javnosti da se za posjedovanje opojnih droga ide u zatvor. Osim što se vodi računa o količini, u tim slučajevima primjenjuje se načelo oportuniteta ili svrhovitosti, dodala je. To znači da državni odvjetnik može donijeti odluku da se maloljetne osobe upućuju u savjetovališta centara za liječenje ovisnosti, uz vlastiti pristanak. Kada je riječ o evidentiranju počinitelja, Cvjetko napominje da je puno lakše utvrditi broj počinitelja koji neovlašteno posjeduju opojne droge, nego one koji se bave neovlaštenom proizvodnjom i preprodajom, odnosno "dilanjem" droge. Međutim, najteže je utvrditi broj onih koji organizirano preprodaju drogu, što najbolje pokazuju analize statističkih pokazatelja Državnog odvjetništva. Tako je u prošloj godini za organiziranu preprodaju droge prijavljeno samo 139 osoba ili 3,9 posto u ukupnog broja prijavljenih za zlouporabu droge (3522). Prema analizama za 1999., među prijavljenim odraslim osobama, u koje se ubrajaju strariji od 21 godine, najviše je prijavljenih zbog kaznenog djela neovlaštenog posjedovanja opojnih droga. Radi se o čak 2535 prijavljenih (72 posto). Od 600 prijavljenih za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i preprodaje opojnih droga, 483 ih je optuženo, a 380 osuđeno. Sudovi su prošle godine donijeli ukupno 1865 osuđujućih presuda za sve vrste kaznenih djela vezanih uz zlouporabu opojnih droga, što iznosi oko 91 posto osuđujućih presuda. Kada je riječ o sankcijama, u 1141 slučaju (61 posto) izrečena je uvjetna kazna, na zatvorsku je kaznu osuđeno 460 osoba (oko 25 posto), dok je ostalim izrečena novčana kazna ili sudska opomena. Mlađe punoljetne osobe (od 18 do 21 godine), od kojih je 1732 prijavljeno za zlouporabu droge, uglavom su prijavljivane zbog neovlaštenog posjedovana opojnih droga (78 posto). Od 417 osuđujućih presuda (92 posto), u najvećem broju izrečena im je uvjetna kazna (53 posto). Maloljetničke sankcije primjenjuju se u slučajevima kada je mlađa punoljetna osoba ujedno i ovisnik, a to među ostalim podrazumijeva i odgojnu mjeru odvikavanja, te pojačanu brigu i nadzor. Ove se mjere izriču u cilju prevencije kod te dobne skupine, jer se smatraju najsvrhovitijom sankcijom. Zamjenica državnog odvjetnika podsjeća i da je Hrvatska potpisnica triju konvencija UN-a o sprečavanju zlouporabe droga. Od 1991. Hrvatska je članica "Grupe Pompidou" za suradnju u borbi protiv zlouporabe opojnih droga i ilegalnog prometa opojnim drogama, a ti su dokumenti temelj i za kaznenopravni pristup problematici zlouporabe opojnih droga u Hrvatskoj, rekla je Božica Cvjetko, napominjući da je 1996., u skladu s time, posjedovanje opojnih droga okarakterizirano kao kažnjivo djelo. (Hina) az mc