ZAGREB, 29. srpnja (Hina)NEW YORK - Sadašnja hrvatska vlada dala je izniman doprinos provedbi Daytonskih sporazuma, kazao je u petak američki veleposlanik pri UN-u Richard Holbrooke i najavio da u listopadu kani posjetiti Zagreb kako
bi "osobno izrazio priznanje i zahvalnost novoj vladi". U susretu s novinarima povodom pete obljetnice potpisivanja mirovnih sporazuma o BiH, Holbrooke, koji je bio pokretačka snaga pregovora u Daytonu, ocijenio je stanje u BiH zadovoljavajućim, a na nekim područjima i vrlo dobrim. Glavnim nedostatkom dosadašnje provedbe Daytonskih sporazuma Holbrooke smatra povratak izbjeglica koji se donekle ubrzao tek ove godine. Propuste uočava u djelovanju središnjih vlasti. Nije zadovoljan odlučnošću u borbi protiv korupcije. Lošim smatra postojanje triju nacionalnih vojski. Što se suđenja ratnim zločincima tiče, a posebno je izdvojio Radovana Karadžića i Ratka Mladića, Holbrooke kaže da međunarodna zajednica neće posustati. Najavio je da će u suradnji s veleposlanicima BiH, Hrvatske, Makedonije i Slovenije pri UN-u, a uz potporu EU i drugih zemalja "do kraja osporiti pravo Beograda" da ima predstavnika u UN-u. "Jednostavno ćemo ih izbaciti", kazao je. "Ispred UN-a je Titova zastava, a ne zastava SRJ. Toj zastavi mjesto je u muzeju, a sadašnja situacija posve je
ZAGREB, 29. srpnja (Hina)
NEW YORK - Sadašnja hrvatska vlada dala je izniman doprinos
provedbi Daytonskih sporazuma, kazao je u petak američki
veleposlanik pri UN-u Richard Holbrooke i najavio da u listopadu
kani posjetiti Zagreb kako bi "osobno izrazio priznanje i
zahvalnost novoj vladi". U susretu s novinarima povodom pete
obljetnice potpisivanja mirovnih sporazuma o BiH, Holbrooke, koji
je bio pokretačka snaga pregovora u Daytonu, ocijenio je stanje u
BiH zadovoljavajućim, a na nekim područjima i vrlo dobrim. Glavnim
nedostatkom dosadašnje provedbe Daytonskih sporazuma Holbrooke
smatra povratak izbjeglica koji se donekle ubrzao tek ove godine.
Propuste uočava u djelovanju središnjih vlasti. Nije zadovoljan
odlučnošću u borbi protiv korupcije. Lošim smatra postojanje triju
nacionalnih vojski. Što se suđenja ratnim zločincima tiče, a
posebno je izdvojio Radovana Karadžića i Ratka Mladića, Holbrooke
kaže da međunarodna zajednica neće posustati. Najavio je da će u
suradnji s veleposlanicima BiH, Hrvatske, Makedonije i Slovenije
pri UN-u, a uz potporu EU i drugih zemalja "do kraja osporiti pravo
Beograda" da ima predstavnika u UN-u. "Jednostavno ćemo ih
izbaciti", kazao je. "Ispred UN-a je Titova zastava, a ne zastava
SRJ. Toj zastavi mjesto je u muzeju, a sadašnja situacija posve je
besmislena", naglasio je Holbrooke i dodao da se "Beograd mora
prijaviti za članstvo (u UN-u)".
MOSTAR - Izaslanstvo Republike Hrvatske predvođeno premijerom
Ivicom Račanom završilo je u petak svoj dvodnevni posjet Bosni i
Hercegovini sastankom u Mostaru s dužnosnicima u tijelima vlasti
BiH i Federacije BiH, na čelu s članom Predsjedništva BiH Antom
Jelavićem. To je bio prvi službeni Račanom posjet BiH otkako je u
siječnju ove godine izabran za hrvatskog premijera. Račan je
izjavio kako je zadovoljan posjetom BiH, te da je posebice
zadovoljan što se on završava u Mostaru zato što, kako je rekao, svi
oni kojima je stalo do suživota, tolerancije i demokracije u BiH
trebaju podržati napore za normalizaciju stanja u Mostaru. Račan i
Jelavić su, odgovarajući na novinarske upite, potvrdili kako je
predsjedatelj Predsjedništva BiH Alija Izetbegović negodovao što
će Račan sa suradnicima posjetiti Mostar radi razgovora s hrvatskim
dužnosnicima u BiH. Račan je dodao kako Izebegovićeva primjedba
ipak neće zasjeniti pozitivne učinke posjeta hrvatskog izaslanstva
Bosni i Hercegovini.
PARIZ - Na mjestu nesreće francuskog Concordea pronađeno je u petak
tijelo još jedne žrtve, čime je njihov broj povećan na 114,
obznanilo je francusko ministarstvo prometa. Tijelo je pronašeno
među ruševinama hotela u pariškom predgrađu Gonnesse gdje se u
utorak srušio Concorde. Spol i nacionalnost žrtve zasad nisu
poznati. U nesreći je smrtno stradalo 109 putnika i članova posade
te, prema najnovijem podatku, pet osoba na zemlji. U međuvremenu
francusko je ministarstvo prometa, pozivajući se na izvješće Ureda
za istragu o nesrećama, priopćilo da je mogući uzrok tragedije
zrakoplova eksplodirana guma.
PARIZ - Požar na Concordeu kompanije Air France, zbog kojeg se
zrakoplov srušio odmah nakon polijetanja i odnio živote 114 ljudi,
izgleda da je buknuo izvan motora, a postoji vjerojatnost da su
dvije gume eksplodirale tik pred samo uzlijetanje, priopćili su u
petak istražitelji francuskog Ureda za istragu o nesrećama (BEA).
Istražitelji BEA-e su uočili da su jedna, a možda i dvije od četiri
gume na lijevoj strani zrakoplova uništene. "Za sada nismo otkrili
oštećenja unutar motora. Izgleda da je vatra buknula izvan motora,
ali to još moramo utvrditi", kaže se u priopćenju.
WASHINGTON - Američki ured za sigurnost u prometu (NTSB) je u
izviješću 1981. godine francuskim vlastima skrenuo pažnju na
probleme sa zrakoplovom tipa Concorde, izražavajući zabrinutost
zbog četiri slučaja pucanja guma pri polijetanju. U dokumentima
NTSB-a opisana su četiri incidenta između 1979. i 1981. godine na
aerodromima Dulles u Washingtonu i J.F. Kennedy u New Yorku,
tijekom kojih se "Concorde Air Francea našao u potencijalno veoma
opasnoj situaciji zbog pucanja guma kod polijetanja".
JERUZALEM - Američki predsjednik Bill Clinton obećao je u petak da
će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi ponovno pokrenuo
bliskoistočni mirovni proces, upozorivši istodobno Palestince da
ne donose jednostrane odluke i ne proglase svoju državu. U
interviewu za izraelsku televiziju, Clinton je pohvalio izraelskog
premijera Ehuda Baraka, a od predsjednika palestinske samouprave
Jasera Arafata zatražio je da učini više u vezi mira. Clinton je
kazao da je Barak na summmitu u Camp Davidu bio "kreativniji i
hrabriji" od Arafata. Dodao je da su mu ti razgovori dali nadu da je
mirovni sporazum moguć. On je upozorio Arafata da ne proglasi
palestinsku državu sve dok ne bude postignut mirovni sporazum.
Clinton je također kazao da razmatra mogućnost preseljenja
američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem, što su
Palestinci odmah osudili.
RAMALAH - Palestinski čelnici na svom su sastanku u petak u Ramalahu
pokušali umanjiti neuspjeh summita u Camp Davidu ocjenivši da se
radi o samo jednoj etapi na putu prema miru. "To što u Camp Davidu
nije postignut mirovni sporazum ne mora značiti kraj" mirovnog
procesa, istaknuli su palestinski čelnici na tjednom sastanku
palestinske vlade i Izvršnog odbora PLO-a. Nakon što su izglasali
podršku Arafatu i palestinskim pregovaračima, sudionici sastanka
zahvalili su američkom predsjedniku Billu Clintonu na "naporima
koje je tijekom dvotjednog summmita uložio kako bi se uklonile
prepreke" na putu prema miru.
PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac kazao je u petak
izraelskom premijeru Ehudu Baraku da "preostale prepreke prema
izraelsko-palestinskom mirovnom sporazumu mogu biti riješene",
kazala je glasnogovornica francuskog predsjednika Catherine
Colonna. Chirac je nazvao Baraka dan prije nego što će se u Parizu
sastati s predsjednikom palestinske samouprave Jaserom Arafatom
"kako bi dobio istajalište Izraela o razvoju događaja na summitu u
Camp Davidu", dodala je Colonna. Chirac će u subotu primiti Arafata
koji će nakon Pariza početi svoju turneju po arapskim zemljama.
BRUXELLES - Europska je unija u petak pozvala srpsku oporbu da se
ujedinjena suprostavi jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu
Miloševiću na predstojećim izborima. "Europska unija podupire i
vjeruje oporbi i civilnom društvu Srbije, te stoga oporbu poziva da
se ujedini i ostvari prijeko potrebnu promjenu", stoji europskom
priopćenju kojeg potpisuje Francuska kao predsjedavajuća zemlja.
Predsjednički, parlamentarni i lokalni izbori u Jugoslaviji
zakazani su za 24. rujna. Glavni tajnik Vijeća Europe Walter
Schwimmer upozorio je u petak da VE "neće prihvatiti rezultate
jugoslavenskih izbora ako izbori ne budu slobodni i demokratski".
Jugoslavensko ministarstvo vanjskih poslova odmah je reagiralo na
priopćenje Europske unije nazvavši ga "neprijateljskim aktom".
MADRID - Glavni tajnik NATO-a George Robertson ocijenio je u petak u
Madridu novi izborni zakon u Jugoslaviji "ozbiljnom provokacijom".
"Manipulacija ustavom uoči izbora predstavlja ozbiljnu
provokaciju", rekao je Robertson na konferenciji za novinare.
"Oštro sam upozorio predsjednika Miloševića da, glede Crne Gore, ne
učini nove pogreške", dodao je Robertson.
NEW YORK - Američki veleposlanik pri UN-u Richard Holbrooke kazao
je u petak da je "vrlo zabrinut" zbog sve većih napetosti između SR
Jugoslavije i Crne Gore. "Vrlo smo zabrinuti zbog Crne Gore", rekao
je Holbrooke na konferenciji za novinare posvećenoj stanju na
Balkanu. "U stalnom smo kontaktu s čelnicima Crne Gore", istaknuo
je Holbrooke ocjenivši da bi nova kriza između Crne Gore i Srbije
mogla izazvati novi sukob. Upozorio je također da NATO, u slučaju
sukoba, neće biti nezainteresirana strana.
SARAJEVO - Članice Islamskog vijeća euro-azijskih zemalja,
okupljene od utorka u Sarajevu na svom četvrtom zasjedanju,
izrazile su u petak potporu radu Međunarodnog suda za ratne zločine
počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY). "Istina i pravda, a tek onda
oprost", kaže se u zaključnoj izjavi konferencije, promijenjene na
zahtjev poglavara islamske zajednice u BiH Mustafe Cerića koji je
bio nezadovoljan spominjanjem samo "oprosta". Vijeće, na kojem su
se okupili islamski vjerski dostojanstvenici iz 30-ak zemalja,
među kojima su i Turska, Rusija te sjeverni dio Cipra, raspravljalo
je o potrebi suživota u miru raznih vjerskih zajednica na euro-
azijskom području.
TIRANA - Albanija je prihvatila povećanje nazočnosti talijanskih
snaga u svojim teritorijalnim vodama i na kopnu radi uspješnije
borbe protiv organiziranog kriminala i trgovine drogom i bijelim
robljem koji ugrožavaju odnose između dvije zemlje, dogovorili su u
petak u Tirani talijanski i albanski premijeri, Guilano Amato i
Ilir Meta. Talijanski premijer je tijekom svog boravka u Albaniji
razgovarao i s albanskim predsjednikom Rexhepom Meidanijem, a u
petak navečer otputovat će u Dubrovnik gdje će se u subotu sastati s
hrvatskim premijerom Ivicom Račanom.
BEČ - Austrijski predsjednik Thomas Klestil primio je u petak
trojicu "mudraca" Europske unije koji će sastaviti izvješće o
austrijskoj političkoj situaciji. Austrijski kancelar Wolfgang
Schuessel izjavio je da se nada da će posjet dovesti do ukidanja
sankcija koje je, nakon ulaska krajnje desničarske Slobodarske
stranke Joerga Haidera u vladu, Austriji nametnula EU. Izaslanstvo
čine bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari, bivši španjolski
ministar vanjskih poslova Marcelino Oreja i njemački akademik
Jochen Frowein.
PRAG - San o "naciji" bez zemlje gotovo 12 milijuna Roma oživljen je
na 5. svjetskom kongresu Roma koji je završio u petak u Pragu.
Zamisao o "naciji Roma" na kongresu je iznio novi predsjednik
Međunarodne unije Roma (IRU), Čeh Emil Scuka, izjavio je glavni
tajnik IRU-a Bugar Hristo Kliučkov. Taj bi naziv trebao s vremenom
zamijeniti izraze "etničke skupine" ili "manjine" koje se koriste
za Rome u zemljama u kojima žive, dodao je. Gotovo 250 izaslanika iz
40-tak zemalja, koji su se okupili u praškom sjedištu Radija
Slobodna Europa, istaknulo je potrebu "bolje komunikacije" Roma
diljem svijeta i u tu svrhu predložilo pokretanje radijskih i
televizijskih emisija na romskom jeziku. Razgovarano je i o
holokaustu i odšteti za patnje gotovo milijun europskih Roma
tijekom Drugog svjetskog rata. U nacističkim koncentracijskim
logorima u tom je razdoblju pogubljeno gotovo 500.000 Roma.
KATIN - Šezdeset godina nakon masakra poljskih časnika u Katinskoj
šumi i deset godina nakon što su Rusi službeno priznali odgovornost
za taj zločin, u petak je uz nazočnost poljskih i ruskih dužnosnika,
crkvenih velikodostojnika i brojne rodbine žrtava otvoren
memorijalni centar u Katinskoj šumi, u zapadnom dijelu Rusije. U
masovnim grobnicama u Katinskoj šumi pokopano je 4000 poljskih
časnika, koje su tijekom travnja i svibnja 1940. godine ubili
pripadnici Stajinove tajne policije. Mjesto pokolja su 1943.
godine otkrili nacisti, što je Sovjetima bio dobar izgovor da sve do
1990. godine ne priznaju odgovornost za zločin i pripišu ga
Hitleru. Rasprava o Katinskom masakru bila je tabu tema u zemljama s
istočne strane željezne zavjese.
VARŠAVA - Britanija može prigovarati da joj Hollywood umanjuje
ulogu u pobjedi nad nacističkom Njemačkom, ali Poljaci pomalo
ljutito tvrde da zapadne sile potpuno ignoriraju ulogu poljskog
naroda u sukobu s Hitlerovim snagama. Poljski premijer Jerzy Buzek
ovoga je mjeseca posthumno dodijelio odličja trojici poljskih
matematičara koji su 1933. godine prvi razbili njemački super-
tajni kod Enigmu, mnogo prije nego što su to učinili razvikani
britanski stručnjaci. Enigma je naziv za njemački vojni kodni
sustav, korišten za vođenje ratnog brodovlja, podmornica i
kopnenih snaga na svim bojišnicama. Poljaci su dešifrirali sustav
1933. i sve do 1938. godine pratili njemačko kretanje, nakon čega su
Nijemci uoči početka rata promijenili sustav.
LIMA - Nasilni prosvjedi popratili su u petak u Limi svečanu prisegu
predsjednika Alberta Fujimorija, pri čemu je ozlijeđeno najmanje
trideset osoba, a podmetnuti su i požari u Palači pravde te sjedištu
Nacionalne banke Perua. Prosvjedi su organizirani protiv reizbora
predsjednika Fujimorija 28. svibnja. Fujimori je dobio treći
petogodišnji mandat zaredom. U svojoj je prisezi kao dva prioriteta
svojeg novog mandata izdvojio "demokratizaciju institucija i
industrijalizaciju zemlje".
(Hina) nab/zt zt